Uvod
Ovo je NextGenerationEU. To je više od plana oporavka. To je jedinstvena prilika da iz pandemije izađemo jači, preobrazimo naša gospodarstva, stvorimo prilike i radna mjesta u Europi u kakvoj želimo živjeti. Imamo sve što nam je potrebno da bi to ostvarili.
Imamo viziju, plan i dogovor da ćemo zajedno uložiti 806,9 milijardi EUR*.
Došlo je vrijeme da započnemo s radom kako bi Europa postala zelenija, digitalnija i otpornija.
*Iznos je naveden prema tekućim cijenama. To je 750 milijardi EUR u cijenama iz 2018.

Najveći paket poticaja u povijesti
Dugoročni proračun EU-a i inicijativa NextGenerationEU – privremeni instrument za poticanje oporavka – najveći je paket poticaja ikad financiran u Europi. Za obnovu Europe nakon COVID-a 19 izdvojeno je 2,018 bilijuna EUR (u tekućim cijenama*). Bit će to zelenija, digitalnija i otpornija Europa.
Sredstva se upotrebljavaju za svladavanje najvećih izazova s kojima se Europa suočava i za potporu onima kojima je to potrebno. Nakon ruske agresije na Ukrajinu sredstva iz proračuna EU-a upotrijebljena su za pružanje hitne pomoći i potpore u Ukrajini i zemljama EU-a te kao odgovor na humanitarnu krizu uzrokovanu ratom.
*1,8 bilijuna EUR u cijenama iz 2018.
Činjenice i brojke VFO-a za razdoblje 2021. 2027. i instrumenta NextGenerationEU
Glavni elementi paketa
Više od 50 % dugoročnog proračuna i instrumenta NextGenerationEU namijenjeno je za modernizaciju, primjerice putem:
istraživanja i inovacije u okviru programa Obzor Europa
pravedne klimatske i digitalne tranzicije (u okviru Fonda za pravednu tranziciju i programa Digitalna Europa)
pripravnosti, oporavka i otpornosti (u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost, sustava rescEU i novog zdravstvenog programa „EU za zdravlje”)
modernizacija tradicionalnih politika, kao što su kohezijska i zajednička poljoprivredna politika, kako bi se maksimalno povećao njihov doprinos prioritetima Unije
borba protiv klimatskih promjena, u koju će se uložiti 30 % sredstava Unije, dosad najveći udio u proračunu EU-a
zaštita bioraznolikosti i rodna ravnopravnost.
Ukupna dodijeljena sredstva po naslovu iz višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2021. – 2027. i instrumenta NextGenerationEU
Naslov | VFO | NextGenerationEU |
---|---|---|
1. Jedinstveno tržište, inovacije i digitalizacija | 149,5 milijardi EUR | 11,5 milijardi EUR |
2. Kohezija, otpornost i vrijednosti | 426,7 milijardi EUR | 776,5 milijardi EUR |
3. Prirodni resursi i okoliš | 401 milijarda EUR | 18,9 milijardi EUR |
4. Migracije i upravljanje granicama | 25,7 milijardi EUR | - |
5. Sigurnost i obrana | 14,9 milijardi EUR | - |
6. Susjedstvo i svijet | 110,6 milijardi EUR | - |
7. Europska javna uprava | 82,5 milijardi EUR | - |
UKUPNO VFO | 1210,9 milijardi EUR | 806,9 milijardi EUR |
Svi iznosi izraženi su u eurima, u tekućim cijenama. Izvor: Europska komisija
NextGenerationEU instrument je privremenog oporavka u vrijednosti većoj od 800 milijardi EUR za otklanjanje neposredne gospodarske i socijalne štete uzrokovane pandemijom koronavirusa. Europa će nakon pandemije biti zelenija, digitalnija, otpornija i spremnija za postojeće i buduće izazove.

Glavni element instrumenta NextGenerationEU je Mehanizam za oporavak i otpornost. To je instrument za davanje bespovratnih sredstava i zajmova za potporu reformama i ulaganjima u državama članicama Unije. Ukupna mu je vrijednost 723,8 milijardi EUR. Kako bi primile sredstva u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost, države članice moraju pripremiti planove za oporavak i otpornost u kojima se navodi kako će ulagati sredstva. Osim toga, moraju ispuniti relevantne ključne etape i ciljne vrijednosti, a prije nego što se isplate u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost mogu provesti, Komisija ocjenjuje zadovoljavajuće ostvarenje svake ključne etape i ciljne vrijednosti.
Pregled planova različitih država članica EU-a nalazi se u interaktivnoj tablici pokazatelja za oporavak i otpornost gdje možete pratiti i isplate koje su dosad izvršene.
Ostatak sredstava iz instrumenta NextGenerationEU isplaćuje se državama članicama EU-a u okviru nekoliko programa EU-a, a to su: Pomoć za oporavak za koheziju i europska područja (REACT-EU), Obzor Europa, InvestEU, Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj ili Fond za pravednu tranziciju (FPT).
Nakon ruske agresije na Ukrajinu države članice EU-a mogle su koristiti neke od tih fondova kako bi odgovorile na potrebe izbjeglica koje pristižu na njihovo državno područje.
Dodjela sredstava u okviru instrumenta NextGenerationEU
Mehanizam za oporavak i otpornost (RRF) |
723,8 milijardi EUR |
---|---|
od čega zajmovi | 385,8 milijardi EUR |
od čega bespovratna sredstva | 338 milijardi EUR |
Program |
Financijska sredstva |
---|---|
ReactEU | 50,6 milijardi EUR |
Obzor Europa | 5,4 milijarde EUR |
InvestEU | 6,1 milijarda EUR |
Ruralni razvoj | 8,1 milijarda EUR |
Fond za pravednu tranziciju (FPT) | 10,9 milijardi EUR |
RescEU | 2 milijarde EUR |
UKUPNO | 806,9 milijardi EUR |
Svi iznosi izraženi su u eurima, u tekućim cijenama. Izvor: Europska komisija
Nacionalna dodijeljena sredstva
Proračun EU-a ne temelji se i nikad se nije temeljio na uzimanju i davanju. Sve države članice imaju koristi od sudjelovanja u jedinstvenom tržištu i svladavanja zajedničkih izazova udruženim snagama. Sredstva EU-a, primjerice u okviru kohezijskih fondova ili Obzora Europa, namijenjena su svim dijelovima EU-a.
U određenim su područjima politike države članice primile prethodno dodijeljene iznose. Te dokumente možete pročitati ovdje.
Financiranje dugoročnog proračuna EU-a i instrumenta NextGenerationEU
Dugoročni proračun EU-a i dalje će se financirati iz poznatih izvora prihoda proračuna EU-a:
- carinama
- doprinosima država članica koji se temelje na porezu na dodanu vrijednost (PDV)
- doprinosima na temelju bruto nacionalnog dohotka (BND)
Osim toga, od 1. siječnja 2021. kao izvor prihoda proračuna EU-a uvodi se novi nacionalni doprinos na temelju nerecikliranog plastičnog ambalažnog otpada.

Financiranje oporavka zaduživanjem
Za financiranje instrumenta za oporavak NextGenerationEU Europska komisija, u ime Europske unije, raspodjeljuje novac koji pozajmljuje na tržištima uz povoljnije kamatne stope od onih koje bi većina država članica mogle dobiti.
Prije instrumenta NextGenerationEU Europska komisija već je izdala obveznice, primjerice za financiranje zajmova državama članicama EU-a i trećim zemljama, uključujući do 100 milijardi eura za program SURE za potporu zapošljavanju i očuvanju radnih mjesta tijekom pandemije bolesti COVID-19.
U okviru diversificirane strategije financiranja Europska unije prikupit će do 2026. oko 800 milijardi eura u tekućim cijenama za instrument NextGenerationEU.
Jasan plan za nove izvore prihoda radi otplate pozajmljivanja
U međuinstitucijskom sporazumu iz prosinca 2021. Europski parlament, Vijeće i Komisija dogovorili su se da će raditi na uvođenju dostatnih novih vlastitih sredstava za pokrivanje otplata instrumenta NextGenerationEU.
Komisija je stoga u prosincu 2021. predložila tri nova izvora prihoda u proračun EU-a kako bi pomogla u otplati bespovratnih sredstava u okviru instrumenta NextGenerationEU. Tim bi se prijedlogom pridonijelo i financiranju Socijalnog fonda za klimatsku politiku, čiji je cilj osigurati da nitko ne bude zapostavljen u prelasku na dekarbonizirano gospodarstvo.
Komisija je 20. lipnja 2023. dovršila svoj prijedlog za sljedeću generaciju vlastitih sredstava. Konačni paket uključuje nova privremena vlastita sredstva utemeljena na statističkim podacima o dobiti poduzeća. Nakon političkog dogovora o paketu „Spremni za 55 %”, kojim se nastoji osigurati doprinos Unijinih politika klimatskoj neutralnosti našeg kontinenta, Komisija je prilagodila prijedloge o vlastitim sredstvima iz sustava trgovanja emisijama (ETS) i mehanizma za ugljičnu prilagodbu na granicama (CBAM) u odnosu na izvorne prijedloge iz prosinca 2021.
Vlastita sredstva koja se temelje na sustavu trgovanja emisijama
Vlastita sredstva koja se temelje na mehanizmu za ugljičnu prilagodbu na granicama
Privremena vlastita sredstva utemeljena na statističkim podacima o dobiti poduzeća
Osim toga, zadržavaju se vlastita sredstva koja se temelje na udjelu rezidualne dobiti multinacionalnih poduzeća koja će se preraspodijeliti državama članicama EU-a u okviru sporazuma OECD-a i skupine G20 o preraspodjeli prava oporezivanja („prvi stup”). Komisija s Europskim parlamentom i državama članicama EU-a u Vijeću radi na tome da se ti novi izvori prihoda što prije odobre.
Korisnici
Svi mogu imati koristi od proračuna EU-a. Možete pretraživati otvorene i buduće pozive na podnošenje prijedloga za financiranje, informacije o postupcima i programima financiranja te podnijeti zahtjev putem interneta.
Više o postupku nadmetanja te poslovanju s Europskom komisijom
Kontekst
Komisija je 2. svibnja 2018. iznijela prijedlog sljedećeg dugoročnog proračuna EU-a.
Kao odgovor na dosad nezabilježenu krizu uzrokovanu koronavirusom Europska komisija predložila je 27. svibnja 2020. privremeni instrument za oporavak NextGenerationEU te ciljana povećanja dugoročnog proračuna EU-a za razdoblje 2021. – 2027.
Manje od dva mjeseca kasnije, šefovi država ili vlada EU-a postigli su politički dogovor o tom paketu 21. srpnja 2020.
Konačno donošenje u Vijeću uslijedilo je 17. prosinca 2020.
Dokumenti
- 11. VELJAČE 2021.
- 17. PROSINCA 2020.
- 22. PROSINCA 2020.
- 11. STUDENOGA 2020.
- Deutsch(605.33 KB - PDF)
- français(588.43 KB - PDF)
- 11. STUDENOGA 2020.
- 10. STUDENOGA 2020.
- български(5.95 KB - HTML)
- español(5.95 KB - HTML)
- čeština(5.95 KB - HTML)
- dansk(5.95 KB - HTML)
- Deutsch(5.95 KB - HTML)
- eesti(5.95 KB - HTML)
- ελληνικά(5.95 KB - HTML)
- English(5.95 KB - HTML)
- français(5.95 KB - HTML)
- italiano(5.95 KB - HTML)
- latviešu(5.95 KB - HTML)
- lietuvių(5.95 KB - HTML)
- magyar(5.95 KB - HTML)
- Malti(5.95 KB - HTML)
- Nederlands(5.95 KB - HTML)
- polski(5.95 KB - HTML)
- română(5.95 KB - HTML)
- slovenčina(5.95 KB - HTML)
- slovenščina(5.95 KB - HTML)
- suomi(5.95 KB - HTML)
- svenska(5.95 KB - HTML)
- 27. SVIBNJA 2020.
- български(130.13 KB - HTML)
- español(198.88 KB - HTML)
- čeština(193.71 KB - HTML)
- dansk(192.25 KB - HTML)
- Deutsch(202.37 KB - HTML)
- eesti(187.53 KB - HTML)
- ελληνικά(251.55 KB - HTML)
- English(186.04 KB - HTML)
- français(203.22 KB - HTML)
- italiano(196.7 KB - HTML)
- latviešu(193.32 KB - HTML)
- lietuvių(193.19 KB - HTML)
- magyar(202.4 KB - HTML)
- Malti(194.68 KB - HTML)
- Nederlands(195.79 KB - HTML)
- polski(199.4 KB - HTML)
- português(197.76 KB - HTML)
- română(200.08 KB - HTML)
- slovenčina(195.02 KB - HTML)
- slovenščina(188.28 KB - HTML)
- suomi(194.34 KB - HTML)
- svenska(192.6 KB - HTML)
- 27. SVIBNJA 2020.
- български(352.85 KB - HTML)
- español(271.43 KB - HTML)
- čeština(264.71 KB - HTML)
- dansk(264.63 KB - HTML)
- Deutsch(274.84 KB - HTML)
- eesti(259.17 KB - HTML)
- ελληνικά(359.9 KB - HTML)
- English(257.84 KB - HTML)
- français(278.35 KB - HTML)
- italiano(268.16 KB - HTML)
- latviešu(269.8 KB - HTML)
- lietuvių(266.32 KB - HTML)
- magyar(283.57 KB - HTML)
- Malti(267.54 KB - HTML)
- Nederlands(271.63 KB - HTML)
- polski(271.56 KB - HTML)
- português(274.84 KB - HTML)
- română(278.69 KB - HTML)
- slovenčina(267.79 KB - HTML)
- slovenščina(256.31 KB - HTML)
- suomi(269.34 KB - HTML)
- svenska(262.73 KB - HTML)
- 27. SVIBNJA 2020.
- 27. SVIBNJA 2020.
- български(300.99 KB - HTML)
- español(252.58 KB - HTML)
- čeština(246.51 KB - HTML)
- dansk(244.46 KB - HTML)
- Deutsch(251.13 KB - HTML)
- eesti(243.26 KB - HTML)
- ελληνικά(296.6 KB - HTML)
- English(241.49 KB - HTML)
- français(255.95 KB - HTML)
- Gaeilge(241.49 KB - HTML)
- italiano(252.5 KB - HTML)
- latviešu(249.62 KB - HTML)
- lietuvių(250.34 KB - HTML)
- magyar(257.22 KB - HTML)
- Malti(251.52 KB - HTML)
- Nederlands(250.19 KB - HTML)
- polski(253.31 KB - HTML)
- português(251.69 KB - HTML)
- română(255.7 KB - HTML)
- slovenčina(249.4 KB - HTML)
- slovenščina(245.02 KB - HTML)
- suomi(246.63 KB - HTML)
- svenska(248.77 KB - HTML)
- 27. SVIBNJA 2020.
- 27. SVIBNJA 2020.