Što je europski semestar?
Europski semestar je godišnji postupak koordinacije gospodarskih i socijalnih politika EU-a. Tijekom semestra države članice EU-a usklađuju svoje proračunske i gospodarske politike s ciljevima i pravilima dogovorenima na razini EU-a.
Cilj je europskog semestra osigurati održiv gospodarski rast, otvaranje radnih mjesta, makroekonomsku stabilnost i zdrave javne financije u cijelom EU-u snažnijom koordinacijom gospodarskih i socijalnih politika.
Kalendar semestra cikličan je i ponavlja se, a počinje u jesen, kad Europska komisija predstavlja gospodarske i socijalne prioritete. Završava u listopadu sljedeće godine, kad države članice EU-a podnose svoje nacrte proračunskih planova. Nakon toga ciklus ponovno započinje.
Okvir europskog semestra
Europski semestar uspostavljen je 2010. kako bi se odgovorilo na potrebu za snažnijim socioekonomskim upravljanjem EU-om i boljom koordinacijom nacionalnih gospodarskih i fiskalnih politika. Financijska kriza 2008. ukazala je na potrebu za takvim postupkom. Kao odgovor na krizu, države članice EU-a pokrenule su opsežnu reformu politika EU-a koja je uključivala:
- nova rješenja za države članice koje se suočavaju s financijskim poteškoćama, uključujući Europski stabilizacijski mehanizam
- pomniji fiskalni nadzor nacionalnih proračuna putem reformiranog Pakta o stabilnosti i rastu
- nove instrumente za sprečavanje i ispravljanje rizičnih makroekonomskih kretanja u okviru postupka u slučaju makroekonomske neravnoteže
- snažniju koordinaciju politika zapošljavanja, socijalnih politika i politika rasta te
- uvođenje europskog semestra, godišnjeg ciklusa planiranja zahvaljujući kojem se usklađuju rasporedi različitih postupaka koordinacije.
Europski semestar osigurava zajedničku analizu i ocjenjivanje nacionalnih gospodarskih, socijalnih i proračunskih politika, dok se s tim politikama prethodno postupalo odvojeno. U obliku je posebnog jednogodišnjeg ciklusa. U prvoj fazi države članice EU-a raspravljaju o svojim gospodarskim i proračunskim planovima i dogovaraju ključne prioritete. U drugom dijelu ciklusa, tzv. „nacionalnom semestru”, očekuje se da države članice usklade nacionalne politike, a posebno nacionalne proračune za sljedeću godinu. Europska komisija ima važnu ulogu u europskom semestru jer ocjenjuje nacrte proračuna koje joj dostavljaju države članice i pruža im smjernice.
Prvi ciklus europskog semestra započeo je u siječnju 2011., kad je Komisija objavila godišnji pregled rasta i Zajedničko izvješće o zapošljavanju. Noviji ciklusi semestra počinju u studenome, a „nacionalni semestar” traje od lipnja do listopada.
U usporedbi s prethodnim okvirima za koordinaciju, europski semestar omogućuje sljedeće:
- redovitije praćenje
- koordiniranije mjere za suočavanje sa zajedničkim poteškoćama
- brži odgovor u slučaju problema
- veću transparentnost među državama članicama
- veću uključenost Europskog parlamenta i nacionalnih zakonodavnih tijela, socijalnih partnera i drugih relevantnih dionika na svim razinama.
Raspored europskog semestra
Semestar slijedi jasan raspored. Osim službenih koraka opisanih u nastavku, Europska komisija tijekom cijele godine održava redoviti dijalog s državama članicama i dionicima.
- StudeniJesenski paket europskog semestra
Ciklus europskog semestra počinje u studenom, kad Europska komisija predstavlja jesenski paket europskog semestra. Time se utvrđuju opći socijalni i gospodarski prioriteti i državama članicama se pružaju političke smjernice za nadolazeće razdoblje.
Jesenski paket obično uključuje:
- godišnji pregled održivog rasta, u kojem se utvrđuju opći prioriteti gospodarske i socijalne politike i politike zapošljavanja za Europsku uniju tijekom sljedećih 12 do 18 mjeseci prema procjeni Europske komisije
- mišljenja o nacrtima proračunskih planova država članica u europodručju u kojima se iznosi Komisijina ocjena usklađenosti nacrta proračuna država članica za sljedeću godinu s gospodarskim i fiskalnim pravilima EU-a, uključujući krovnu komunikaciju
- prijedlog preporuke Vijeća o ekonomskoj politici europodručja u kojem se iznose savjeti o pitanjima koja utječu na funkcioniranje europodručja u cjelini
- Izvješće o mehanizmu upozoravanja kojemu je cilj otkriti, spriječiti i ispraviti makroekonomske neravnoteže koje ometaju pravilno funkcioniranje gospodarstava država članica, ekonomske i monetarne unije ili Unije u cjelini
- izvješća o nadzoru nakon provedbe programa kojima se procjenjuje sposobnost otplate država članica koje su koristile programe financijske pomoći
- prijedlog Zajedničkog izvješća o zapošljavanju, u kojem se analiziraju ključna kretanja u području zapošljavanja i socijalnih pitanja u EU-u, zajedno s odgovorima politika nacionalnih vlada.
- Od siječnja do ožujkaVijeće usvaja zaključke i smjernice
Dokumenti jesenskog paketa šalju se Europskom parlamentu i Vijeću Europske unije.
U razdoblju od siječnja do veljače Vijeće raspravlja i usvaja zaključke o godišnjem pregledu održivog rasta i Izvješću o mehanizmu upozoravanja. Također odobrava, s eventualnim izmjenama, nacrt preporuke Vijeća za europodručje. Preporuka se zatim podnosi Europskom vijeću.
Vijeće u ožujku usvaja Zajedničko izvješće o zapošljavanju sa zaključcima. Europsko vijeće potvrđuje nacrt preporuke Vijeća o ekonomskoj politici europodručja. Na temelju toga čelnici i čelnice EU-a pružaju zajedničke smjernice za srednjoročne fiskalno-strukturne planove koji se trebaju donijeti u travnju. Osim toga, Komisija nudi smjernice za fiskalnu politiku kao temelj pripreme tih nacionalnih planova.
Europski parlament raspravlja i o godišnjem pregledu održivog rasta, uz mogućnost objavljivanja izvješća na vlastitu inicijativu.
- TravanjDržave članice podnose svoje planove politike na evaluaciju
Do kraja travnja države članice Komisiji na evaluaciju podnose svoje srednjoročne fiskalne strukturne planove ili povezana godišnja izvješća o napretku. U tim se dokumentima opisuje višegodišnje kretanje neto rashoda s ciljem smanjenja nacionalnog duga ili njegova održavanja na razboritim razinama. U strukturnim planovima detaljno se navode i reforme i javna ulaganja koje zemlje namjeravaju donijeti kako bi poboljšale održivost i rast i rješavaju se glavni izazovi utvrđeni u kontekstu europskog semestra.
Od 2024. srednjoročnim fiskalnim strukturnim planovima zamijenjeni su prijašnji nacionalni programi reformi i programi stabilnosti ili konvergencije u okviru revizije gospodarskog upravljanja. Planovi obuhvaćaju razdoblje od najmanje četiri godine, ovisno o duljini nacionalnog zakonodavnog razdoblja.
Očekuje se da će države članice tijekom izrade planova politika ili izvješća o napretku uzeti u obzir smjernice izdane u obliku preporuka za pojedine zemlje (usp. lipanj – srpanj), preporuku Vijeća o ekonomskoj politici europodručja i dodatne smjernice Komisije za fiskalnu politiku (usp. siječanj – ožujak).
- SvibanjProljetni paket europskog semestra
Komisija predstavlja proljetni paket europskog semestra koji državama članicama pruža gospodarske i fiskalne smjernice nakon ocjene srednjoročnog fiskalnog strukturnog plana ili povezanog izvješća o napretku.
Proljetni paket obično uključuje:
- komunikaciju u kojoj su sažeti glavni elementi paketa
- izvješća za pojedine zemlje za sve države članice u kojima se analizira njihovo gospodarsko i socijalno stanje
- preporuke za pojedine zemlje u kojima se pružaju smjernice o tome kako na odgovarajući način odgovoriti na nove i postojeće izazove i ostvariti ključne ciljeve politike
- izvješća o nadzoru nakon provedbe programa kojima se procjenjuje sposobnost otplate država članica koje su koristile programe financijske pomoći
- prijedlog smjernica za zapošljavanje u kojem se predstavljaju zajednički prioriteti nacionalnih politika zapošljavanja.
- U lipnju i srpnjuVijeće raspravlja o preporukama za pojedine zemlje i donosi ih
Vijeće u lipnju raspravlja o predloženim preporukama za pojedine zemlje i postiže dogovor o konačnoj verziji. Tijekom tih rasprava države članice mogu iznijeti primjedbe o svojim srednjoročnim fiskalnim strukturnim planovima. Nakon što dobije odobrenje Europskog vijeća, Vijeće u srpnju službeno donosi preporuke.
- Od kolovoza do listopadaProvođenje preporuka za pojedine zemlje u praksi
Države članice pozivaju se da provedu preporuke za pojedine zemlje i uključe ih u planove reformi, javnih ulaganja i nacionalne proračunske planove za sljedeću godinu. Države članice europodručja Komisiji dostavljaju svoje nacrte proračuna do sredine listopada, prije sljedećeg jesenskog paketa. Komisija procjenjuje planove u odnosu na zahtjeve Pakta o stabilnosti i rastu, dogovoreno kretanje neto rashoda i preporuke za pojedine zemlje.
Na kraju godine države članice dovršavaju svoje nacionalne proračune uzimajući u obzir mišljenja Komisije o nacrtima proračunskih planova iz novog jesenskog paketa.
Nakon toga europski semestar završava i započinje novi ciklus.
