Postupak donošenja odluka u Komisiji

Odluke Komisije donose se u kolegijalnom i jasno definiranom postupku, koji je uređen Ugovorima i Poslovnikom Komisije. Odluke Komisije mogu biti zakonodavne prirode, primjerice zakonodavni prijedlozi upućeni drugim institucijama ili pravni akti kao što su provedbeni i delegirani akti. Mogu biti i nezakonodavne prirode, primjerice komunikacije o strategijama politike i izvješća upućena drugim institucijama EU-a ili odluke o pokretanju postupaka zbog povrede prava.

Zakonodavne prijedloge Komisija donosi na temelju prava na zakonodavnu inicijativu (članak 17. stavak 2. Ugovora o Europskoj uniji). To znači da je Komisija odgovorna za izradu i predlaganje novih propisa i drugih pravnih akata o kojima će se prije donošenja pregovarati s Europskim parlamentom i Vijećem Europske unije. Moguće je da konačan tekst propisa nakon pregovora bude znatno izmijenjen u odnosu na izvorni prijedlog Komisije. 

Europski parlament i Vijeće mogu zatražiti od Komisije da podnese odgovarajući prijedlog u područjima u kojima smatraju da je za provedbu Ugovorâ potrebno donijeti akt Unije.

Ako je za to ovlaste Vijeće i Parlament, Komisija može donositi i delegirane ili provedbene akte. Delegiranim aktima mijenjaju se ili dopunjuju elementi pravnog instrumenta koji nisu ključni. Provedbeni akti osiguravaju ujednačenu provedbu prava EU-a. U postupku prije donošenja tih akata Komisija se savjetuje s državama članicama i, prema potrebi, drugim dionicima u okviru stručnih skupina (za delegirane akte) te djeluje pod nadzorom država članica u odborima (za provedbene akte).
 

Kako Komisija planira

Inicijative Komisije, posebno zakonodavni prijedlozi i prijedlozi politika, planiraju se znatno unaprijed. To planiranje započinje čim se politički prioriteti Komisije utvrde na početku petogodišnjeg mandata, kad novoizabrani predsjednik ili predsjednica Europskom parlamentu predstavi političke smjernice i definira dužnosti svih članova novog Kolegija. Svake se godine prioriteti za sljedeću godinu utvrđuju u govoru o stanju Unije i pismu namjere. Te političke smjernice zatim se prenose u konkretne mjere u programu rada Komisije. U njemu se utvrđuju inicijative koje Komisija planira donijeti tijekom sljedećih 12 mjeseci. To ne sprečava Komisiju da donese dodatne prijedloge, na primjer u slučaju hitnih i neočekivanih potreba.

 Postoji i zaseban postupak planiranja dugoročnog proračuna EU-a. 

Kako Komisija oblikuje svoje politike i savjetuje se s građanima i dionicima

Politike EU-a oblikuju na dobrobit građana, poduzeća i drugih dionika u EU-u. Instrumenti za bolju regulativu jamstvo su da se svaka nova politika temelji na činjenicama i opsežnom savjetovanju i da poštuje načela supsidijarnosti i proporcionalnosti.

Prije predlaganja nove politike ili propisa ili preispitivanja postojećih, Komisija:

• priprema „poziv na očitovanje”, koji uključuje opis inicijative i poziva građane i dionike da se očituju i dostave dokaze te se prevodi na sve službene jezike EU-a. U većini slučajeva to uključuje javno savjetovanje putem namjenskog internetskog portala „Iznesite svoje mišljenje: javna savjetovanja i povratne informacije”, koji omogućuje davanje povratnih informacija na svim službenim jezicima EU-a. Primljene odgovore Komisija uzima u obzir u osmišljavanju inicijativa
• ocjenjuje učinkovitost, djelotvornost, relevantnost, dodanu vrijednost EU-a i koherentnost prethodnih mjera u povezanim područjima i uključuje rezultate u pripremu revizije politike ili programa
• posebno obraća pozornost na to da propisi budu što jednostavniji i da se mogući troškovi njihove primjene za poduzeća i građane maksimalno smanje, primjenjujući pritom pristup „jedan za jedan” i nastojeći smanjiti opterećenje povezano sa zahtjevima za izvješćivanje za barem 25 % (35 % za MSP-ove)
• u okviru procjene učinka prikuplja dokaze na temelju kojih se procjenjuje je li djelovanje EU-a opravdano i, ako jest, kako ga najbolje osmisliti za postizanje relevantnih ciljeva politike; pritom se analiziraju okolišni, socijalni i gospodarski učinci raznih opcija politike i uzimaju u obzir načela supsidijarnosti (bez intervencije EU-a ako države članice same mogu djelotvorno riješiti određeno pitanje) i proporcionalnosti (djelovanje EU-a ne prelazi ono što je potrebno za postizanje ciljeva)
• na temelju strateškog predviđanja osigurava prilagođenost politika i inicijativa budućim poteškoćama i omogućava EU-u da iskoristi buduće prilike. Usto osigurava da njezini prijedlozi otpočetka budu koncipirani kao digitalni i da se u njima prije uvođenja novih zahtjeva primijeni načelo „samo jednom”. 

Europska građanska inicijativa omogućava građanima da predlažu nove politike ili propise EU-a u područjima koja su u nadležnosti EU-a.

Recite nam svoje mišljenje – sudjelujte u javnom savjetovanju

Interna savjetovanja u Komisiji

Nakon što se inicijativa konkretizira, prosljeđuje se svim relevantnim službama Komisije, koje trebaju preispitati inicijativu i pružiti povratne informacije. Tako se osigurava da se pri donošenju odluka uzme u obzir sve dostupno interno stručno znanje jer svaka služba ima priliku doprinijeti prijedlogu i ukazati na moguće probleme. Inicijativa se Kolegiju na donošenje može podnijeti tek nakon što se interne povratne informacije razmotre i, ovisno o slučaju, uvrste u nacrt inicijative.