Neopravdana vojna agresija Rusije na Ukrajinu i korištenje zaliha plina kao oružja u EU-u su prouzročili nezapamćenu energetsku krizu. Zbog toga su naglo porasle cijene energije, što je Europljane dovelo u težak položaj. EU je 2022. poduzeo hitne mjere za stabilizaciju cijena energije i osiguravanje opskrbe plinom tijekom zime. Komisija se sada usredotočila na snižavanje već dugo povišenih cijena energije koje pogađaju i građane i poduzeća u EU-u. U tu je svrhu u veljači 2025. predstavila novi akcijski plan za smanjenje cijena energije, dovršetak energetske unije, privlačenje ulaganja i jačanje pripravnosti za moguće energetske krize. Plan REPowerEU U svibnju 2022. Komisija je predstavila plan REPowerEU za brzo smanjenje ovisnosti EU-a o ruskim fosilnim gorivima. Temelji tog plana bili su ubrzavanje prelaska na čistu energiju i suradnja u postizanju otpornijeg energetskog sustava i istinske energetske unije.Uz pomoć plana REPowerEU zaštitili smo građane i poduzeća EU-a od nestašica energije, srezali ruski proračun za financiranje rata i time podržali Ukrajinu, ubrzali prelazak na čistu energiju i stabilizirali cijene.U prve dvije godine od njegova pokretanja postigli smo sljedeće:potrošnju plina smanjili smo za oko 18 %prevladali smo svoju ovisnost o ruskim fosilnim gorivimaosigurali smo pristup sigurnoj i priuštivoj energijiprvi put proizveli smo više električne energije iz vjetra i sunca nego iz plinanaglo smo povećali broj postrojenja za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora. Osiguravanje naše opskrbe plinom za zimu U lipnju i srpnju 2022. Komisija je predložila nova pravila kako bi Europa raspolagala dostatnim zalihama plina i u zimskim mjesecima izdržala moguće iznenadne poremećaje u opskrbi plinom iz Rusije.U skladu s novim pravilima o skladištenju plina države članice dužne su do 1. studenog svake godine napuniti sustave skladištenja plina do 90 %. Popunjenost skladišta plina dosegnula je prag od 90 % već u kolovozu 2024., a do početka zimske sezone 2024./2025. čak 95 % kapaciteta.U kolovozu 2022. države članice postigle su dogovor o uredbi o dobrovoljnom smanjenju potražnje za prirodnim plinom za 15 % u zimskoj sezoni 2022./2023., što je kasnije produljeno na zimu 2023./2024. Vijeće je u ožujku 2024. donijelo preporuku o nastavku dobrovoljnih mjera do ožujka 2025. kako bi se održalo zajedničko smanjenje potražnje za plinom za 15 % u odnosu na prosječnu potražnju između travnja 2017. i ožujka 2022.Komisija je u travnju 2022. pokrenula Platformu EU-a za kupnju energije kako bi državama članicama pomogla da surađuju na globalnim tržištima. Cilj je te platforme izbjeći tržišno natjecanje među državama članicama, iskoristiti utjecaj EU-a kako bi se diversificirali izvori energije, poticati tržišno natjecanje među glavnim dobavljačima i postići bolje uvjete za potrošače. Sustavi skladišta plinatrebaju se popuniti prije svake zime90 %treba popuniti do 1. studenog svake godine95 %popunjenosti postignuto je prije zime 2024./2025. Diversifikacija izvora plina i ulaganje u infrastrukturu Diversifikacija pravaca opskrbe ključan je dio osiguravanja sigurne i priuštive energije. EU posljednjih godina surađuje s međunarodnim partnerima na diversifikaciji opskrbe. Komisija je od 2022. sklopila sporazume s Egiptom, Izraelom i Azerbajdžanom o izvozu prirodnog plina u Europu. EU je povećao i uvoz ukapljenog prirodnog plina (UPP) iz Sjeverne Amerike, Australije, Katara i istočne Afrike te dopremu cjevovodima iz Norveške, Ujedinjene Kraljevine, Azerbajdžana i Sjeverne Afrike.Zahvaljujući ulaganjima u terminale za UPP i spojne plinovode svaka država članica može primati plin iz najmanje dva izvora, a mogući su i dvosmjerni tokovi između susjeda. Na primjer, u svibnju 2022. u pogon je pušten plinski spojni vod Poljska – Litva, koji poboljšava mogućnosti i otpornost cijelog baltičkog tržišta plina. Slično tome, u listopadu 2022. pokrenut je plinski spojni vod Grčka – Bugarska, koji ima važnu ulogu u diversifikaciji opskrbe plinom u jugoistočnoj Europi. Uvođenje energije iz obnovljivih izvora Uz osiguravanje izvora izvan EU-a moramo što više i bolje koristiti i energiju proizvedenu u Europi. EU je već globalni predvodnik u razvoju tehnologija u području obnovljivih izvora energije. Udio obnovljivih izvora energije u potrošnji energije EU-a 2023. bio je 24,5 %. U revidiranoj Direktivi o obnovljivoj energiji iz studenog 2023. države članice postigle su dogovor o općem cilju za energiju iz obnovljivih izvora od najmanje 42,5 % na razini EU-a do 2030., a po mogućnosti i 45 %.Radi bržeg uvođenja energije iz obnovljivih izvora države članice u prosincu 2022. postigle su dogovor o privremenim pravilima za jednostavnije izdavanje dozvola. Energija iz obnovljivih izvorau EU-u24,5 %udio energije iz obnovljivih izvora u potrošnji EU-a 2023.42,5 %opći cilj za energiju iz obnovljivih izvora na razini EU-a do 2030. (uz težnju da se postigne najmanje 45 %) Smanjenje računa za europska kućanstva i poduzeća U odgovoru na rusko iskorištavanje energije kao oružja države članice u listopadu 2022. postigle su dogovor o hitnoj intervenciji za smanjenje računa za energiju u europskim kućanstvima i poduzećima. To je uključivalo izvanredne mjere:smanjenja potražnje za električnom energijom (ukupno 10 %, uz obvezno smanjenje od 5 % tijekom vršnih sati)ograničavanja prihoda (180 EUR po MWh) proizvođača električne energije s niskim troškovima (nuklearna energija, lignit, obnovljivi izvor energije) i preraspodjele viška kupcimauvođenja privremenog solidarnog doprinosa za višak dobiti u sektorima nafte, plina, ugljena i rafinerija te preusmjeravanja sredstava potrošačima energije.Te izvanredne mjere istekle su 2023. U veljači 2023. države članice postigle su dogovor i o mehanizmu za korekciju tržišta kako bi se izbjegli poremećaji na energetskom i financijskom tržištu. Prema potrebi, mehanizam bi se automatski aktivirao:ako bi cijena za mjesec unaprijed u okviru TTF-a premašila 180 EUR/MWh u tri radna dana i ako bi cijena u okviru TTF-a bila 35 EUR viša od referentne cijene UPP-a na globalnim tržištima u ista tri radna dana.Mehanizam je bio na snazi do siječnja 2025. i nikad ga nije bilo potrebno aktivirati zahvaljujući čimbenicima kao što su strukturno smanjenje potražnje, stabilan uvoz UPP-a i njegova doprema plinovodima od pouzdanih partnera te poboljšana uvozna infrastruktura. Akcijski plan za priuštivu energiju Unatoč svemu tome, cijene energije u EU-u i dalje su strukturno visoke, što šteti građanima i konkurentnosti njegove industrije. Komisija je stoga u veljači 2025. predložila Akcijski plan za priuštivu energiju, koji sadržava konkretne kratkoročne mjere za smanjenje troškova energije za građane, poduzeća, industriju i zajednice u EU-u, dovršetak energetske unije, privlačenje ulaganja i poboljšanje pripravnosti za moguće energetske krize.Procjenjuje se da će se zahvaljujući tim mjerama već 2025. uštedjeti ukupno 45 milijardi eura, a to će se do 2030. postupno povećavati do 130 milijardi eura godišnje i 260 milijardi eura godišnje do 2040.Procjena ukupne uštede 45 milijardi eura2025.do 130 milijardi euragodišnje do 2030.do 260 milijardi euragodišnje do 2040. Korisne poveznice Plan REPowerEUCijene energije u EU-u You are EU
U svibnju 2022. Komisija je predstavila plan REPowerEU za brzo smanjenje ovisnosti EU-a o ruskim fosilnim gorivima. Temelji tog plana bili su ubrzavanje prelaska na čistu energiju i suradnja u postizanju otpornijeg energetskog sustava i istinske energetske unije.Uz pomoć plana REPowerEU zaštitili smo građane i poduzeća EU-a od nestašica energije, srezali ruski proračun za financiranje rata i time podržali Ukrajinu, ubrzali prelazak na čistu energiju i stabilizirali cijene.U prve dvije godine od njegova pokretanja postigli smo sljedeće:potrošnju plina smanjili smo za oko 18 %prevladali smo svoju ovisnost o ruskim fosilnim gorivimaosigurali smo pristup sigurnoj i priuštivoj energijiprvi put proizveli smo više električne energije iz vjetra i sunca nego iz plinanaglo smo povećali broj postrojenja za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora.
Diversifikacija pravaca opskrbe ključan je dio osiguravanja sigurne i priuštive energije. EU posljednjih godina surađuje s međunarodnim partnerima na diversifikaciji opskrbe. Komisija je od 2022. sklopila sporazume s Egiptom, Izraelom i Azerbajdžanom o izvozu prirodnog plina u Europu. EU je povećao i uvoz ukapljenog prirodnog plina (UPP) iz Sjeverne Amerike, Australije, Katara i istočne Afrike te dopremu cjevovodima iz Norveške, Ujedinjene Kraljevine, Azerbajdžana i Sjeverne Afrike.Zahvaljujući ulaganjima u terminale za UPP i spojne plinovode svaka država članica može primati plin iz najmanje dva izvora, a mogući su i dvosmjerni tokovi između susjeda. Na primjer, u svibnju 2022. u pogon je pušten plinski spojni vod Poljska – Litva, koji poboljšava mogućnosti i otpornost cijelog baltičkog tržišta plina. Slično tome, u listopadu 2022. pokrenut je plinski spojni vod Grčka – Bugarska, koji ima važnu ulogu u diversifikaciji opskrbe plinom u jugoistočnoj Europi.
U odgovoru na rusko iskorištavanje energije kao oružja države članice u listopadu 2022. postigle su dogovor o hitnoj intervenciji za smanjenje računa za energiju u europskim kućanstvima i poduzećima. To je uključivalo izvanredne mjere:smanjenja potražnje za električnom energijom (ukupno 10 %, uz obvezno smanjenje od 5 % tijekom vršnih sati)ograničavanja prihoda (180 EUR po MWh) proizvođača električne energije s niskim troškovima (nuklearna energija, lignit, obnovljivi izvor energije) i preraspodjele viška kupcimauvođenja privremenog solidarnog doprinosa za višak dobiti u sektorima nafte, plina, ugljena i rafinerija te preusmjeravanja sredstava potrošačima energije.Te izvanredne mjere istekle su 2023.
