Djelovanje u području klime

Što EU čini

Djelovanje protiv klimatskih promjena neophodno je za sigurnu i prosperitetnu budućnost Europe i svijeta. Zato EU nastoji do 2050. postati prvi klimatski neutralan kontinent. Djelovanje u području klime ne odnosi se samo na smanjenje emisija stakleničkih plinova: naše inicijative potiču inovacije i konkurentnost europske industrije, podupiru čisti rast, poboljšavaju sigurnost i jačaju otpornost. EU surađuje s državama članicama na poticanju i provedbi socijalno pravedne tranzicije koja koristi svim Europljanima.

Glavni su ciljevi energetske politike EU-a:

dekarbonizirati i smanjiti emisije kako bi europsko gospodarstvo bilo konkurentnije
uključiti djelovanje u području klime u sve politike EU-a
poticati inovacije istraživanjem i ulaganjima
osigurati da građani budu na prvom mjestu u čistoj i pravednoj tranziciji
podupirati zajednice u prilagodbi i povećavanju otpornosti na učinke klimatskih promjena
predvoditi globalne mjere u području ublažavanja i prilagodbe klimatskim promjenama, kao i financiranju u tu svrhu.

Činjenice i brojke

55 % EU-ov cilj smanjenja emisija do 2030.

40 milijardi € Ulaganja iz Inovacijskog fonda u inovativne čiste tehnologije od 2020. do 2030.

2050. Ciljna godina za postizanje klimatske neutralnosti

Područja djelovanja

Europski zakon o klimi

Ciljevi i pravila za postizanje klimatske neutralnosti EU-a

Prilagodba i otpornost

Mjere za pripremu za trenutačne i buduće učinke klimatskih promjena

Klima i priroda

Zajedničko suzbijanje klimatskih kriza i kriza u prirodi

Sustav za trgovanje emisijama (ETS EU-a)

Sustav određivanja gornjih granica emisija i trgovanja emisijama u cilju troškovno učinkovitog smanjenja emisija

Industrijsko upravljanje ugljikom

Primjena tehnologija za smanjenje industrijskih emisija CO₂

Fluorirani staklenički plinovi

Smanjenje emisija jakih stakleničkih plinova

Uklanjanje ugljika i gospodarenje ugljikom

Uklanjanje CO₂ iz atmosfere i njegovo dugoročno skladištenje

Sektor korištenja zemljišta

Poduzimanje mjera za održivo korištenje zemljišta bez štetnih utjecaja na klimu

Promet

Smanjenje emisija na cestama, na moru i u zraku

Ozonski omotač

Suzbijanje uporabe tvari koje oštećuju ozonski omotač

Glavna postignuća

Emisije stakleničkih plinova u EU-u 2023. bile su 37 % niže nego 1990., uglavnom zbog većeg korištenja energije iz obnovljivih izvora. Zbog toga možemo imati povjerenja da će EU uspjeti ostvariti klimatski cilj smanjenja emisija za najmanje 55 % do 2030.
Zahvaljujući većem korištenju energije vjetra i solarne energije te prelasku s ugljena na druge resurse, emisije iz proizvodnje električne energije i grijanja 2023. bile su za 24 % manje nego 2022.
Sustav EU-a za trgovanje emisijama (ETS EU-a) ima važnu ulogu jer u sklopu njega onečišćivači moraju plaćati za svoje emisije stakleničkih plinova, potiču se čišće alternative i ostvaruju prihodi za financiranje zelene tranzicije. Tako su do 2023. emisije iz elektrana i industrijskih postrojenja smanjene za oko 47 % u odnosu na 2005.
Kako bi se građane zaštitilo od sve češćih ekstremnih vremenskih uvjeta kao što su toplinski valovi, suše i poplave, Strategija EU-a za prilagodbu klimatskim promjenama osigurava pametnije, brže i učinkovitije djelovanje.
Inovacijski fond jedan je od najvećih svjetskih programa financiranja za uvođenje inovativnih tehnologija i tehnologija s nultom neto stopom emisija. Pomaže u dekarbonizaciji europske industrije i pridonosi njezinoj konkurentnosti. Financira se iz sustava EU-a za trgovanje emisijama (ETS EU-a), a od 2020. do 2030. osigurat će ukupno oko 40 milijardi eura (na temelju cijene ugljika od 75 EUR/t CO₂).
Klimatske promjene globalna su pojava pa nije dovoljno smanjiti emisije samo u EU-u. Zato EU promiče djelovanje u području klime u cijelom svijetu, posebno svojim sudjelovanjem na Konferenciji UN-a o klimatskim promjenama (COP).
Kako bi se postigla globalna klimatska neutralnost, Europska komisija aktivno sudjeluje u multilateralnim pregovorima na godišnjim konferencijama stranaka Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime. EU pomaže u ostvarenju ključnih etapa, uključujući Pariški sporazum i izdvajanje novih financijskih sredstava za pomoć ranjivim zemljama u razvoju.
EU, njegove države članice i Europska investicijska banka izdvajaju najviše javnih financijskih sredstava za borbu protiv klimatskih promjena u zemljama u razvoju. Na 29. konferenciji stranaka u Bakuu zemlje su pristale udvostručiti financiranje, na 200 milijardi USD godišnje do 2030., u okviru novog zajedničkog kvantificiranog cilja za financiranje borbe protiv klimatskih promjena.

Istaknuto

Što je Inovacijski fond?

Inovacijski fond glavni je fond EU-a za klimatsku politiku, usmjeren na energiju i industriju. Ima važnu ulogu u ostvarivanju klimatskih i energetskih ciljeva EU-a, uključujući one iz Pariškog sporazuma.

Fond podupire najsuvremenije tehnologije i vodeće projekte kojima se znatno smanjuju emisije. Rizike snosi zajednički s nositeljima projekata, a u prvom su planu visokoinovativni projekti.

Više informacija