Što EU čini
Djelovanje protiv klimatskih promjena neophodno je za sigurnu i prosperitetnu budućnost Europe i svijeta. Zato EU nastoji do 2050. postati prvi klimatski neutralan kontinent. Djelovanje u području klime ne odnosi se samo na smanjenje emisija stakleničkih plinova: naše inicijative potiču inovacije i konkurentnost europske industrije, podupiru čisti rast, poboljšavaju sigurnost i jačaju otpornost. EU surađuje s državama članicama na poticanju i provedbi socijalno pravedne tranzicije koja koristi svim Europljanima.
Glavni su ciljevi energetske politike EU-a:
- dekarbonizirati i smanjiti emisije kako bi europsko gospodarstvo bilo konkurentnije
- uključiti djelovanje u području klime u sve politike EU-a
- poticati inovacije istraživanjem i ulaganjima
- osigurati da građani budu na prvom mjestu u čistoj i pravednoj tranziciji
- podupirati zajednice u prilagodbi i povećavanju otpornosti na učinke klimatskih promjena
- predvoditi globalne mjere u području ublažavanja i prilagodbe klimatskim promjenama, kao i financiranju u tu svrhu.
Činjenice i brojke
Područja djelovanja
Ciljevi i pravila za postizanje klimatske neutralnosti EU-a
Mjere za pripremu za trenutačne i buduće učinke klimatskih promjena
Zajedničko suzbijanje klimatskih kriza i kriza u prirodi
Sustav određivanja gornjih granica emisija i trgovanja emisijama u cilju troškovno učinkovitog smanjenja emisija
Primjena tehnologija za smanjenje industrijskih emisija CO₂
Smanjenje emisija jakih stakleničkih plinova
Uklanjanje CO₂ iz atmosfere i njegovo dugoročno skladištenje
Poduzimanje mjera za održivo korištenje zemljišta bez štetnih utjecaja na klimu
Smanjenje emisija na cestama, na moru i u zraku
Suzbijanje uporabe tvari koje oštećuju ozonski omotač
Glavna postignuća
- Emisije stakleničkih plinova u EU-u 2023. bile su 37 % niže nego 1990., uglavnom zbog većeg korištenja energije iz obnovljivih izvora. Zbog toga možemo imati povjerenja da će EU uspjeti ostvariti klimatski cilj smanjenja emisija za najmanje 55 % do 2030.
- Zahvaljujući većem korištenju energije vjetra i solarne energije te prelasku s ugljena na druge resurse, emisije iz proizvodnje električne energije i grijanja 2023. bile su za 24 % manje nego 2022.
- Sustav EU-a za trgovanje emisijama (ETS EU-a) ima važnu ulogu jer u sklopu njega onečišćivači moraju plaćati za svoje emisije stakleničkih plinova, potiču se čišće alternative i ostvaruju prihodi za financiranje zelene tranzicije. Tako su do 2023. emisije iz elektrana i industrijskih postrojenja smanjene za oko 47 % u odnosu na 2005.
- Kako bi se građane zaštitilo od sve češćih ekstremnih vremenskih uvjeta kao što su toplinski valovi, suše i poplave, Strategija EU-a za prilagodbu klimatskim promjenama osigurava pametnije, brže i učinkovitije djelovanje.
- Inovacijski fond jedan je od najvećih svjetskih programa financiranja za uvođenje inovativnih tehnologija i tehnologija s nultom neto stopom emisija. Pomaže u dekarbonizaciji europske industrije i pridonosi njezinoj konkurentnosti. Financira se iz sustava EU-a za trgovanje emisijama (ETS EU-a), a od 2020. do 2030. osigurat će ukupno oko 40 milijardi eura (na temelju cijene ugljika od 75 EUR/t CO2).
- Klimatske promjene globalna su pojava pa nije dovoljno smanjiti emisije samo u EU-u. Zato EU promiče djelovanje u području klime u cijelom svijetu, posebno svojim sudjelovanjem na Konferenciji UN-a o klimatskim promjenama (COP).
- Kako bi se postigla globalna klimatska neutralnost, Europska komisija aktivno sudjeluje u multilateralnim pregovorima na godišnjim konferencijama stranaka Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime. EU pomaže u ostvarenju ključnih etapa, uključujući Pariški sporazum i izdvajanje novih financijskih sredstava za pomoć ranjivim zemljama u razvoju.
- EU, njegove države članice i Europska investicijska banka izdvajaju najviše javnih financijskih sredstava za borbu protiv klimatskih promjena u zemljama u razvoju. Na 29. konferenciji stranaka u Bakuu zemlje su pristale udvostručiti financiranje, na 200 milijardi USD godišnje do 2030., u okviru novog zajedničkog kvantificiranog cilja za financiranje borbe protiv klimatskih promjena.
Istaknuto
Sustav EU-a za trgovanje emisijama (ETS EU-a) pomogao nam je da znatno smanjimo potrošnju fosilnih goriva i ovisnost o uvozu te potaknemo velika ulaganja u čistu energiju. Međutim, zbog povećane nestabilnosti cijena energije i geopolitičkih napetosti, treba ga modernizirati i učiniti prilagodljivijim.
Komisija je najavila novu mjeru za unapređenje ETS-a EU-a jačanjem rezerve za stabilnost tržišta, instrumenta kojim se osigurava stabilno i funkcionalno tržište ugljika.
Predložena izmjena značit će da se višak emisijskih jedinica ugljika više neće automatski poništavati, već će biti rezerva za potporu stabilnosti tržišta. To će nas bolje pripremiti za kretanja na tržištu, uključujući potencijalne napetosti u opskrbi u budućim desetljećima.
Zadnje ažuriranje stranice: 22 svibnja 2026