Glavni sadržaj
Logotip Europske komisije
hr
Europska komisija

Sigurniji i stabilniji energetski sustav

Odgovor EU-a na energetsku krizu koju je prouzročila Rusija

Rusija je 2022. iskoristila opskrbu plinom kao sredstvo političkog pritiska i time prouzročila energetsku krizu. EU je na to složno odgovorio te su cijene energije uspješno stabilizirane, opskrba plinom osigurana, a energetski sustav postao je otporniji.

EU i njegove države članice rade na smanjenju ovisnosti o uvozu fosilnih goriva i bržem prelasku na čistu energiju. Europski energetski sustav sad je sigurniji, diversificiraniji i stabilniji. Inicijative kao što je REPowerEU ubrzale su prelazak na čistu energiju, poboljšale funkcioniranje energetskog tržišta i smanjile ovisnost o uvozu fosilnih goriva.

Installation of solar panels on the Berlaymont building

Glavna postignuća

Od 2022. postigli smo sljedeće:

  • potrošnju plina u EU-u smanjili za 13 %
  • prevladali ovisnost o ruskim fosilnim gorivima
  • proizveli više električne energije iz vjetra i sunca nego iz plina (prvi put 2025.)
  • osigurali pristup sigurnoj i priuštivoj energiji
  • znatno povećali broj postrojenja za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora.
  • Smanjenje uvoza nafte na 2 %

    u odnosu na ranijih 43 %

  • Smanjenje ovisnosti o ruskom plinu 2025. na 12 %

    u odnosu na 45 % 2021. (planira se potpuna neovisnost)

  • Više od 70 %

    udjela niskougljične električne energije (energija iz obnovljivih izvora i nuklearna energija)

Ostvarili smo velik napredak, ali sektori kao što je promet i dalje uvelike ovise o fosilnim gorivima, a cijene energije treba dodatno stabilizirati. Moramo i dalje raditi na integraciji energetske unije i dodatno ubrzati prelazak na niskougljičnu energiju proizvedenu u EU-u.

Osiguravanje naše opskrbe plinom za zimu

Komisija je u ljeto 2022. predložila nove mjere kako bi Europa imala dostatne zalihe plina i izdržala moguće iznenadne poremećaje u opskrbi plinom iz Rusije u zimskim mjesecima.

U skladu s novim pravilima o skladištenju plina države članice dužne su do 1. studenog svake godine napuniti sustave skladišta plina na 90 %. Skladišta plina popunjena su na 90 % već u kolovozu 2024., a do početka zimske sezone 2024./2025. čak na 95 % kapaciteta.

Države članice postigle su dogovor i o uredbi o dobrovoljnom smanjenju potražnje za prirodnim plinom za 15 % u zimskoj sezoni 2022./2023., što je produljeno i na zimu 2023./2024. Vijeće je u ožujku 2024. donijelo preporuku o nastavku dobrovoljnih mjera do ožujka 2025. kako bi se održalo zajedničko smanjenje potražnje za plinom za 15 % u odnosu na prosječnu potražnju od travnja 2017. do ožujka 2022. 

Komisija je u travnju 2022. pokrenula Platformu EU-a za kupnju energije kako bi državama članicama pomogla da surađuju na globalnim tržištima. Cilj je te platforme izbjeći tržišno natjecanje među državama članicama, iskoristiti utjecaj EU-a kako bi se diversificirali izvori energije, poticati tržišno natjecanje među glavnim dobavljačima i postići bolje uvjete za potrošače.

Sustavi skladišta plina trebaju se popuniti prije svake zime
90 % kapaciteta treba popuniti do 1. studenog svake godine
95 % kapaciteta popunjeno je prije zime 2024./2025.

Diversifikacija izvora plina i ulaganje u infrastrukturu

Sigurna i priuštiva energija može se zajamčiti samo ako se diversificiraju pravci opskrbe. EU posljednjih godina radi na tome s međunarodnim partnerima. Komisija je od 2022. sklopila sporazume s Egiptom, Izraelom i Azerbajdžanom o izvozu prirodnog plina u Europu.

EU je povećao i uvoz ukapljenog prirodnog plina (UPP) iz Sjeverne Amerike, Australije, Katara i istočne Afrike te dopremu cjevovodima iz Norveške, Ujedinjene Kraljevine, Azerbajdžana i Sjeverne Afrike.

Visit of Kadri Simson, European Commissioner, to the Fluxys site in Lokeren, and to the Port House in Antwerp

Zahvaljujući ulaganjima u terminale za UPP i spojne plinovode svaka država članica može primati plin iz najmanje dva izvora, a mogući su i dvosmjerni tokovi između susjednih zemalja. Na primjer, u svibnju 2022. u pogon je pušten plinski spojni vod Poljska – Litva, s kojim je baltičko tržište plina dobilo širi izbor dobavljača i postalo otpornije na poremećaje u opskrbi. Slično tome, u listopadu 2022. otvoren je plinski spojni vod Grčka – Bugarska, koji ima važnu ulogu u diversifikaciji opskrbe plinom u jugoistočnoj Europi.

Uvođenje energije iz obnovljivih izvora

Uz osiguravanje stalnih izvora energije izvan EU-a moramo što više i bolje koristiti i energiju proizvedenu u Europi. EU je već globalni predvodnik u razvoju tehnologija u području energije iz obnovljivih izvora.

Udio energije iz obnovljivih izvora u potrošnji energije EU-a 2024. bio je 25,2 %. U revidiranoj Direktivi o obnovljivoj energiji iz studenog 2023. države članice postigle su dogovor o općem cilju za energiju iz obnovljivih izvora od najmanje 42,5 % na razini EU-a do 2030., uz težnju da se postigne najmanje 45 %.

Energija iz obnovljivih izvora u EU-u
25,2 % udio energije iz obnovljivih izvora u potrošnji EU-a 2024.
42,5 % opći cilj za energiju iz obnovljivih izvora na razini EU-a do 2030. (uz težnju da se postigne najmanje 45 %)

Smanjenje računa za europska kućanstva i poduzeća

Države članice EU-a u listopadu 2022. postigle su dogovor o hitnoj intervenciji za smanjenje računa za energiju u europskim kućanstvima i poduzećima kako bi odgovorile na ruske manipulacije opskrbom energije. To je uključivalo izvanredne mjere:

  • smanjenje potražnje za električnom energijom (ukupno za 10 %, uz obvezno smanjenje od 5 % tijekom vršnih sati)

  • ograničavanje prihoda (180 eura po MWh) proizvođača električne energije s niskim troškovima (nuklearna energija, lignit, energija iz obnovljivih izvora) i preraspodjela viška dobiti potrošačima

Mother sitting with daughter paying bills

  • uvođenje privremenog solidarnog doprinosa za višak dobiti u sektorima nafte, plina, ugljena i rafinerija te preusmjeravanje sredstava potrošačima energije.

Te izvanredne mjere istekle su 2023.

U veljači 2023. države članice postigle su dogovor i o mehanizmu za korekciju tržišta kako bi se izbjegli poremećaji na energetskom i financijskom tržištu. Taj bi se mehanizam prema potrebi automatski aktivirao:

  • ako bi cijena za mjesec unaprijed u okviru TTF-a premašila 180 eura po MWh u tri radna dana i

  • ako bi cijena u okviru TTF-a bila 35 eura viša od referentne cijene UPP-a na globalnim tržištima u ista tri radna dana.

Mehanizam je bio na snazi do siječnja 2025. i nikad ga nije bilo potrebno aktivirati zahvaljujući čimbenicima kao što su strukturno smanjenje potražnje, stabilan uvoz UPP-a i njegova doprema plinovodima od pouzdanih partnera te poboljšana uvozna infrastruktura.

Akcijski plan za priuštivu energiju

Unatoč svemu tome, cijene energije u EU-u i dalje su strukturno visoke, što šteti građanima i konkurentnosti njegove industrije. Komisija je stoga u veljači 2025. predložila Akcijski plan za priuštivu energiju, koji sadržava konkretne kratkoročne mjere za smanjenje troškova energije za građane, poduzeća, industriju i zajednice u EU-u, dovršetak energetske unije, privlačenje ulaganja i poboljšanje pripravnosti za moguće energetske krize. 

Procjenjuje se da će se zahvaljujući tim mjerama već 2025. uštedjeti ukupno 45 milijardi eura, a to će se do 2030. postupno povećavati do 130 milijardi eura godišnje i 260 milijardi eura godišnje do 2040.

45 milijardi EUR 2025.
do 130 milijardi EUR godišnje do 2030.
do 260 milijardi EUR godišnje do 2040.

Komisija je predstavila i sljedeće mjere za priuštivost energije:

  • Energetski paket za građane, s nižim porezima, bržom promjenom dobavljača i transparentnim obračunom

  • Strategiju ulaganja u čistu energiju, kojom se povećavaju ulaganja u čiste tehnologije

  • 200 milijuna eura jamstava za privatna ulaganja kako bi se podržalo uvođenje naprednih nuklearnih tehnologija, uključujući male modularne reaktore.

Prelazak na čistu energiju otvara put otpornom, priuštivom i neovisnom energetskom sustavu od kojeg svi imaju koristi. To podrazumijeva i smanjenje ovisnosti o fosilnim gorivima.

Korisne poveznice

Zadnje ažuriranje stranice: 22 travnja 2026