Mjere obrane za zaštitu Europljana

Rješavanje sigurnosnih i obrambenih pitanja

U prvoj polovini 2025. Komisija je predložila nekoliko važnih inicijativa za jačanje europske obrambene pripravnosti i poticanje ulaganja:

• Zajedničku bijelu knjigu o europskoj obrambenoj spremnosti 2030.
• Plan ReArm Europe
• pojednostavnjenja iz Skupnog paketa za obrambenu pripravnost.

Ti su prijedlozi bitni za rješavanje problema s kojima se EU suočava u području sigurnosti i obrane. 

Komisija je u listopadu 2025. predstavila Plan za obrambenu pripravnost do 2030. kako bi se ocijenio napredak i raspravili sljedeći koraci.

U studenom je prema najavi u Bijeloj knjizi predložila novi paket mjera za poboljšanje vojne mobilnosti na području Europe. Istovremeno je utvrdila i plan za transformaciju europske obrambene industrije poticanjem disruptivnih inovacija. 

Planom ReArm Europe povećat će se financijska sredstva za obranu jer će se državama članicama EU-a omogućiti veća financijska fleksibilnost.

To će se postići: 

• aktiviranjem nacionalne klauzule o odstupanju iz Pakta o stabilnosti i rastu, koja državama članicama omogućuje da povećaju rashode za obranu, a povećanjem BDP-a od 1,5 % u proračunima za obranu u četiri bi se godine moglo stvoriti gotovo 650 milijardi EUR fiskalnog prostora
• pokretanjem kreditnog instrumenta u vrijednosti od 150 milijardi EUR pod nazivom Sigurnosne mjere za Europu (SAFE), koji je Vijeće EU-a donijelo u svibnju 2025. i koji će zemljama pomoći da ulažu u ključna obrambena područja, kao što su raketna obrana, bespilotne letjelice i kibernetička sigurnost; ta će se sredstva prikupljati na tržištima kapitala i isplaćivati zainteresiranim državama članicama na zahtjev, na temelju nacionalnih planova, i tako postići da ulažu bolje, zajedno i u europske proizvode
• potporom Grupi Europske investicijske banke u proširenju opsega kreditiranja projekata u području obrane i sigurnosti te intenzivnijim radom na uniji štednje i ulaganja i mobilizaciji privatnog kapitala kako europska obrambena industrija ne bi ovisila samo o javnim ulaganjima. 

Potpuno iskorištavanje tih financijskih instrumenata imat će pozitivan utjecaj na gospodarstvo i konkurentnost EU-a. To uključuje izgradnju novih tvornica i proizvodnih linija koje su bitne za stvaranje kvalitetnih radnih mjesta u Europi.

Očuvanje mira – Plan za obrambenu pripravnost do 2030.

Plan za obrambenu pripravnost sveobuhvatan je plan za jačanje europskih obrambenih sposobnosti. U njemu se navode jasni ciljevi i konkretne etape za

• uklanjanje nedostataka u kapacitetima
• ubrzavanje ulaganja u obranu u svim državama članicama
• i postizanje pune obrambene pripravnosti do 2030. 

Vodeće europske inicijative za pripravnost

U planu su predstavljene četiri vodeće inicijative:

• Europska inicijativa za obranu od bespilotnih letjelica
• promatračka misija na istočnim granicama (Eastern Flank Watch)
• europski nebeski štit
• europski svemirski štit.

One će ojačati sposobnost Europe za odvraćanje i obranu od kopnenih, zračnih, morskih, kibernetičkih i svemirskih prijetnji te izravno doprinijeti NATO-ovim ciljevima za obrambene kapacitete.

Spremnost putem koalicija za sposobnosti

Potpuna obrambena pripravnost znači da oružane snage država članica mogu predvidjeti, pripremiti se i odgovoriti na bilo koju krizu, uključujući sukob visokog intenziteta. 

U planu se države članice pozivaju da dovrše osnivanje koalicija za sposobnosti u devet ključnih područja kako bi se zajedničkim razvojem i nabavom uklonili kritični nedostaci kapaciteta. To su protuzračna i proturaketna obrana, strateški pospješitelji, vojna mobilnost, topnički sustavi, kibernetika, umjetna inteligencija i elektroničko ratovanje, rakete i streljivo, bespilotne letjelice i obrana od njih, kopneno ratovanje i pomorska sigurnost.

Jačanje obrambene tehnološke i industrijske baze EU-a 

Za uklanjanje nedostataka neophodna je snažna obrambena industrija EU-a koja državama članicama može osigurati nužne kapacitete u potrebnom opsegu i potrebnom brzinom. 

Trebalo bi u potpunosti iskoristiti inovacije u području obrane, uključujući rješenja koja dolaze iz Ukrajine. Trebalo bi ojačati i otpornost obrambenih lanaca opskrbe, među ostalim smanjenjem kritičnih ovisnosti o sirovinama i drugim kritičnim resursima.

Poticanje ulaganja u obranu 

Cilj je do 2030. stvoriti jednostavnije obrambeno tržište EU-a sa zajedničkim pravilima kojima se industriji omogućuje brža i veća proizvodnja i potiču proizvodnja i inovacije. Komisija će pratiti industrijske kapacitete, počevši od protuzračne i proturaketne obrane, preko bespilotnih letjelica, do svemirskih sustava, kako bi Europa mogla zadovoljiti svoje najhitnije potrebe.

Plan za obrambenu pripravnost nastavlja se na plan ReArm Europe kojim se državama članicama omogućuje veća financijska fleksibilnost za jačanje proizvodnje i spremnosti. U njemu se utvrđuju i planovi za uspostavu područja vojne mobilnosti na razini EU-a do 2027., s usklađenim pravilima i mrežom kopnenih, zračnih i morskih ruta za brzo premještanje postrojbi i opreme unutar Europe. To će, u bliskoj suradnji s NATO-om, ojačati sposobnost Europe da brzo odgovori na krize.