Sustav EU-a za trgovanje emisijama (ETS EU-a)

Sadržaj stranice

|Koristi ETS-a EU-a|
|Preispitivanje ETS-a EU-a|
|ETS2|

Što je ETS EU-a?

Sustav EU-a za trgovanje emisijama (ETS EU-a) je svjetsko tržište ugljika. To je glavni alat EU-a za smanjenje emisija stakleničkih plinova.

Taj sustav obvezuje poduzeća na plaćanje za emisije stakleničkih plinova i tako ih potiče da smanje onečišćenje na najisplativiji način. Prikupljenim sredstvima doprinosi se financiranju prelaska na čišću energiju i tehnologije.

ETS-om EU-a osigurava se isplativost čistih ulaganja, nagrađuju predvodnici i podupire gospodarska preobrazba, čime se doprinosi konkurentnosti i neovisnosti EU-a.

EU trenutačno preispituje svoj sustav trgovanja emisijama radi njegove prilagodbe promjenama potreba Europe. Osim toga, sustavom ETS2 određivanje cijena ugljika proširit će se izvan postojećeg sustava EU-a za trgovanje emisijama kako bi se obuhvatilo zgrade, cestovni promet i druge dodatne sektore.

The EU Emissions Trading System explained

Kako funkcionira ETS EU-a?

Kako funkcionira?

Temelji se na načelu određivanja gornjih granica emisija i trgovanja emisijama:

Sustav EU-a za trgovanje emisijama primjenjuje se na proizvodnju električne energije i energetski intenzivne industrije od 2005. Proširen je na zrakoplovstvo 2012., a na pomorski promet 2024. Djeluje u svim državama članicama EU-a te u Islandu, Lihtenštajnu i Norveškoj. Od 2020. povezan je i sa švicarskim sustavom trgovanja emisijama (švicarski ETS).

Koristi ETS-a EU-a

ETS EU-a ostvario je zavidne rezultate. Od 2005. emisije iz obuhvaćenih sektora smanjile su se za više od 50 %.

_Izvor:_{Europska agencija za okoliš}

Od 2013. ETS EU-a ostvario je više od 270 milijardi eura prihoda, od čega su otprilike tri četvrtine dodijeljene državama članicama, dok je dodatnih 255 milijardi eura besplatnih emisijskih jedinica dodijeljeno za potporu tranziciji.

Iz Inovacijskog fonda uloženo je
više od15.00milijardi eurau čiste tehnologije i inovativne projekte od 2020.
Prihodi ETS EU-a od dražbovne prodaje
€270.00milijardi euraod 2013.
Modernizacijski fond isplatio je
više od23.00milijardi euraod 2021.
EU je dodijelio besplatne emisijske jedinice
u vrijednosti od255.00milijardi euraod 2013. do 2025.

Kako se modernizira sustav EU-a za trgovanje emisijama?

Budući da se europsko gospodarstvo i globalni izazovi mijenjaju, i ETS EU-a treba izmijeniti. Zbog novih industrijskih potreba EU-a i zahtjevnog geopolitičkog konteksta potrebna je reforma sustava.

U okviru reforme povećat će se potpora čistim ulaganjima te će se poduzećima dati jasan i pouzdan putokaz za smanjenje emisija uz zadržavanje konkurentnosti.

Što će se promijeniti u ETS-u EU-a?

Preispitivanjem će se sustav EU-a za trgovanje emisijama dodatno prilagoditi potrebama europske industrije, a ujedno će ostati ključan alat za postizanje europskih klimatskih ciljeva.

Postupnije smanjenje emisija
Dinamika godišnjeg smanjenja gornje granice emisija u okviru ETS-a EU-a prilagodit će se kako bi se omogućila postupnija tranzicija:
3,7 % godišnje od 2031. do 2035.
1,7 % godišnje od 2036. do 2040.
To će pomoći poduzećima da planiraju s većom sigurnosti, a ujedno će se nastaviti napredak prema klimatskoj neutralnosti.
Više ulaganja u čistu industriju
EU će u okviru nove Banke za dekarbonizaciju industrije mobilizirati 100 milijardi eura da pomogne industriji s ulaganjem u čišće tehnologije.
Veći priljev prihoda od ETS-a u djelovanje u području klime
Države članice EU-a morat će iskoristiti 50 % nacionalnih prihoda od ETS-a za potporu dekarbonizaciji sektora obuhvaćenih ETS-om. Time bi se mogla ostvariti dodatna ulaganja u iznosu većem od 100 milijardi eura prije 2030.
Stalna potpora pravednoj tranziciji u cijeloj Europi
Modernizacijski fond nastavit će državama članicama EU-a s nižim dohotkom pružati potporu u nadogradnji njihovih energetskih sustava i transformaciji njihovih industrija.
Potpora poduzećima koja ulažu u čistu tranziciju
S besplatnim emisijskim jedinicama za poduzeća, koje će biti dodatno povezane s ulaganjima u dekarbonizaciju, nastavit će se i nakon 2030. Tako će se nagraditi poduzeća koja ulažu u čiste tehnologije, što će druge potaknuti da ubrzaju svoju tranziciju.
Industrija će u razdoblju od 2026. do 2030. dobiti dodatnih šest milijardi eura besplatnih emisijskih jedinica.
Učinkovitiji sustav EU-a za trgovanje emisijama u svim sektorima
Sustav EU-a za trgovanje emisijama unaprijedit će se za zračni i pomorski promet i proširiti na spaljivanje otpada. Tako će se stvoriti nove poslovne prilike, smanjiti rizik od nepoštenog tržišnog natjecanja i osigurati jednaki uvjeti u cijeloj Europi.

ETS2 – novo EU-ovo tržište ugljika za sektor zgrada, cestovni promet i slične sektore

ETS2 je novo EU-ovo tržište ugljika osmišljeno za smanjenje emisija iz sektora koji nisu bili obuhvaćeni postojećim ETS-om EU-a, tj. sektora zgrada, cestovnog prometa i nekih dodatnih malih industrija. Primjenjivat će se od 2028. i na njega ne utječu prijedlozi reformi.

Kao i njegov prethodnik, ETS2 će djelovati u okviru sustava određivanja gornjih granica emisija i trgovanja emisijama, ali će regulirati emisije u ranijim fazama, tj. primjenjivat će se na opskrbljivače gorivom, a ne izravno na kućanstva ili pojedinačne potrošače.

Dio ostvarenih prihoda upotrijebit će se za potporu ranjivim kućanstvima i mikropoduzećima putem Socijalnog fonda za klimatsku politiku na sljedeće načine:

pomoć u obnovi zgrada radi poboljšanja izolacije i energetske učinkovitosti
zamjena zastarjelih sustava za grijanje, hlađenje i kuhanje čišćim opcijama
ugradnja obnovljivih izvora energije, kao što su solarne ploče
poboljšanje pristupa prijevozu s nultom stopom emisija, kao što je električni javni prijevoz, te zajedničkoj mobilnosti
pružanje privremene izravne financijske pomoći onima kojima je najpotrebnija.

Česta pitanja

Zašto Komisija mijenja sustav EU-a za trgovanje emisijama?

Sustav se mora razvijati kako bi odražavao promjene u europskom gospodarstvu i globalne izazove. Prilagodbom godišnjeg smanjenja gornje granice emisija tranzicija će postati postupnija i predvidljivija, što će poduzećima dati više vremena za planiranje, ulaganje u čiste tehnologije i zadržavanje konkurentnosti uz daljnje smanjenje emisija.

Kako se prihodima od određivanja cijene ugljika podupire otvaranje radnih mjesta u EU-u?

Do 2030. prihodi od određivanja cijene ugljika mogli bi doprinijeti otvaranju više od milijun novih radnih mjesta u sektorima čistih industrija, energetske učinkovitosti i zelenog prometa. Otvaranje radnih mjesta poduprijet će se recikliranjem prihoda, programima prekvalifikacije i regionalnim ulaganjima u okviru ETS-a EU-a.

Kako određivanje cijene ugljika doprinosi zdravijem okolišu?

Zahvaljujući određivanju cijene ugljika zrak je čišći. Ta mjera odvraća od upotrebe fosilnih goriva pa se smanjuju štetne onečišćujuće tvari kao što su sumporovi oksidi (SOx), dušikovi oksidi (NOx) i sitne lebdeće čestice (PM2,5).

Smanjenjem onečišćenja zraka određivanje cijene ugljika može doprinijeti smanjenju rizika od astme, bolesti dišnog sustava, kardiovaskularnih bolesti i preuranjenih smrti. Čišći zrak dovodi do uštede troškova za zdravstvenu skrb i poboljšava kvalitetu života, posebno u urbanim područjima.

Koje koristi ima društvo od ETS-a EU-a?

Prihodi od ugljika izravno koriste društvu, gospodarstvu i svakodnevnom životu građana. Od pokretanja dražbi 2013. ETS EU-a ostvario je oko 270 milijardi eura prihoda za države članice EU-a. Ta su sredstva izravno ponovno uložena u čisti javni prijevoz, energetski učinkovito stanovanje i modernu infrastrukturu, čime se poboljšava kvaliteta života milijuna ljudi.

Tim se prihodima podupiru projekti kao što su novi zeleni autobusi u Mađarskoj, upravljanje rizicima od poplava u Estoniji ili program vaučera za mobilnost u Italiji. U okviru preispitivanja veći udio tih prihoda ponovno će se uložiti u industriju obuhvaćenu ETS-om EU-a kako bi se ubrzala dekarbonizacija industrije.

Određuje li se cijena ugljika samo u EU-u?

Određivanje cijene ugljika djelotvoran je pristup koji se primjenjuje u sve više zemalja u svijetu. Već postoji u Kini, Južnoj Koreji, Novom Zelandu, Kanadi i nekoliko saveznih država SAD-a. Novi se sustavi, među ostalim, razvijaju u Brazilu, Turskoj, Japanu i Indiji.

Naime, u razdoblju od 2016. do 2026. broj uvedenih poreza na ugljik i ETS-ova više se nego udvostručio, kao i udio obuhvaćenih globalnih emisija stakleničkih plinova. Sustavi određivanja cijene ugljika sad obuhvaćaju gotovo 30 % globalnih emisija.

Zadnje ažuriranje stranice: 24 rujna 2026