Sustav EU-a za trgovanje emisijama (ETS EU-a)

Što je ETS EU-a?

Sustav EU-a za trgovanje emisijama (ETS EU-a) prvo je i jedno od najvećih svjetskih tržišta ugljika. To je glavni alat EU-a kojim se osigurava isplativost čistih ulaganja, nagrađuju predvodnici i podupire gospodarska preobrazba, čime se doprinosi konkurentnosti i neovisnosti EU-a.

Taj sustav obvezuje poduzeća na plaćanje za emisije stakleničkih plinova i tako ih potiče da smanje onečišćenje na najisplativiji način. Prikupljenim sredstvima doprinosi se financiranju prelaska na čišću energiju i tehnologije.

Od uspostavljanja 2005. sustav je doprinio smanjenju emisija za oko 50 %, kao i smanjenju potrošnje plina i ovisnosti Europe o uvezenim fosilnim gorivima.

Budući da se europsko gospodarstvo i globalni izazovi mijenjaju, i ETS EU-a treba izmijeniti. Zbog novih industrijskih potreba EU-a i zahtjevnog geopolitičkog konteksta potrebna je reforma sustava koja će povećati potporu čistim ulaganjima te poduzećima dati jasan i pouzdan putokaz za smanjenje emisija uz zadržavanje konkurentnosti.

Kako funkcionira ETS EU-a?

Temelji se na načelu sustava određivanja gornjih granica emisija i trgovanja emisijama:

Sustav EU-a za trgovanje emisijama primjenjuje se na proizvodnju električne energije i energetski intenzivne industrije od 2005. Proširen je na zrakoplovstvo 2012., a na pomorski promet 2024. Djeluje u svim državama članicama EU-a te u Islandu, Lihtenštajnu i Norveškoj. Od 2020. povezan je i sa švicarskim sustavom trgovanja emisijama (švicarski ETS).

ETS EU-a ostvario je zavidne rezultate. Od 2005. emisije iz obuhvaćenih sektora smanjile su se za više od 50 %.

_Izvor:_{Europska agencija za okoliš}

Ulaganja u okviru ETS-a EU-a

Od 2013. ETS EU-a ostvario je više od 270 milijardi eura prihoda, od čega su otprilike tri četvrtine dodijeljene državama članicama, dok je dodatnih 255 milijardi eura besplatnih emisijskih jedinica dodijeljeno za potporu tranziciji.

Inovacijski fond
više od15.00milijardi eurauloženo od 2020.
Prihodi ETS EU-a od dražbovne prodaje
€270.00milijardi euraprihoda od 2013.
Modernizacijski fond
više od23.00milijardi euraisplaćeno od 2021.
Besplatna dodjela
€255.00milijardi euraza potporu industriji u razdoblju od 2013. do 2025.

Preispitivanje ETS-a

Od uvođenja ETS-a EU-a 2005. promijenili su se europsko gospodarstvo i globalni izazovi. Zbog toga EU sad preispituje taj sustav kako bi ga prilagodio novim okolnostima.

Što će se promijeniti u ETS-u EU-a?

Preispitivanjem će se sustav EU-a za trgovanje emisijama dodatno prilagoditi potrebama europske industrije, a ujedno će ostati ključan alat za postizanje europskih klimatskih ciljeva.

Postupnije smanjenje emisija

Dinamika godišnjeg smanjenja gornje granice emisija u okviru ETS-a EU-a prilagodit će se kako bi se omogućila postupnija tranzicija:
- 3,7 % godišnje od 2031. do 2035.
- 1,7 % godišnje od 2036. do 2040.
To će pomoći poduzećima da planiraju s većom sigurnosti, a ujedno će se nastaviti napredak prema klimatskoj neutralnosti.

Više ulaganja u čistu industriju

EU će u okviru nove Banke za dekarbonizaciju industrije mobilizirati 100 milijardi eura da pomogne industriji s ulaganjem u čišće tehnologije.
Poticanjem ulaganja u okviru ETS-a poduprijet će se i dodatna ulaganja prije 2030.
Inovacijski fond za sustav EU-a za trgovanje emisijama nastavit će podupirati razvoj i upotrebu inovativnih čistih tehnologija.

Veći priljev prihoda od ETS-a u djelovanje u području klime

Države članice EU-a morat će iskoristiti 50 % nacionalnih prihoda od ETS-a za potporu dekarbonizaciji sektora obuhvaćenih ETS-om.
Time bi se mogla ostvariti dodatna ulaganja u iznosu većem od 100 milijardi eura prije 2030.

Stalna potpora pravednoj tranziciji u cijeloj Europi

Modernizacijski fond nastavit će državama članicama EU-a s nižim dohotkom pružati potporu u nadogradnji njihovih energetskih sustava i transformaciji njihovih industrija.

Potpora poduzećima koja ulažu u čistu tranziciju

S besplatnim emisijskim jedinicama za poduzeća, koje će biti dodatno povezane s ulaganjima u dekarbonizaciju, nastavit će se i nakon 2030.
Tako će se nagraditi poduzeća koja ulažu u čiste tehnologije, što će druge potaknuti da ubrzaju svoju tranziciju.
Industrija će u razdoblju od 2026. do 2030. dobiti dodatnih 6 milijardi eura besplatnih emisijskih jedinica.
Za sektore obuhvaćene mehanizmom za ugljičnu prilagodbu na granicama (CBAM) usporit će se smanjenje besplatnih emisijskih jedinica, a njihovo postupno ukidanje produljiti do 2038.

Podupiranje tehnologija za uklanjanje ugljika

Trajno uklanjanje ugljika uključit će se u sustav EU-a za trgovanje emisijama. Time će se osigurati veća fleksibilnost za sektore u kojima je posebno teško smanjiti emisije, a ujedno će se podupirati rast tehnologija za uklanjanje ugljika.

Stabilnije tržište ugljika

Unaprijedit će se rezerva za stabilnost tržišta kako bi ulagači mogli planirati s većom sigurnosti te kako bi se održala stabilnost tržišta i smanjile prekomjerne fluktuacije cijena.

Učinkovitiji sustav EU-a za trgovanje emisijama u svim sektorima

Sustav EU-a za trgovanje emisijama unaprijedit će se za zračni i pomorski promet i proširiti na spaljivanje otpada.
Tako će se stvoriti nove poslovne prilike, smanjiti rizik od nepoštenog tržišnog natjecanja i osigurati jednaki uvjeti u cijeloj Europi.

ETS2 – novo EU-ovo tržište ugljika za sektor zgrada, cestovni promet i slične sektore

ETS2 je novo EU-ovo tržište ugljika osmišljeno za smanjenje emisija iz sektora koji nisu bili obuhvaćeni postojećim ETS-om EU-a, tj. sektora zgrada, cestovnog prometa i nekih dodatnih malih industrija. Bit će uveden 2028. i na njega ne utječu prijedlozi reformi.

Kao i njegov prethodnik, ETS2 će djelovati u okviru sustava određivanja gornjih granica emisija i trgovanja emisijama, ali će regulirati emisije u ranijim fazama, tj. primjenjivat će se na opskrbljivače gorivom, a ne izravno na kućanstva ili pojedinačne potrošače.

Dio ostvarenih prihoda upotrijebit će se za potporu ranjivim kućanstvima i mikropoduzećima putem Socijalnog fonda za klimatsku politiku na sljedeće načine:

pomoć u obnovi zgrada radi poboljšanja izolacije i energetske učinkovitosti
zamjena zastarjelih sustava za grijanje, hlađenje i kuhanje čišćim opcijama
ugradnja obnovljivih izvora energije, kao što su solarne ploče
poboljšanje pristupa prijevozu s nultom stopom emisija, kao što je električni javni prijevoz, te zajedničkoj mobilnosti
pružanje privremene izravne financijske pomoći onima kojima je najpotrebnija.

Česta pitanja

Kako određivanje cijene ugljika pomaže u smanjenju emisija?

Određivanjem cijene onečišćenja i poticanjem poduzeća da smanje svoje emisije stakleničkih plinova. U okviru ETS-a EU-a s vremenom se gornja granica emisija smanjuje, što poduzeća potiče da ulažu u čišće tehnologije i inovacije.

Ostvareni prihodi ponovno se ulažu u ljude i zajednice kako bi se podržao prelazak na čistu energiju. U 20 godina od uvođenja ETS EU-a emisije iz sektora proizvodnje električne i toplinske energije, energetski intenzivnih industrija te zračnog i pomorskog prometa smanjene su za 50 %.

Kako ETS EU-a pomaže poduzećima iz EU-a?

Sustavom EU-a za trgovanje emisijama svake se godine na predvidljiv način smanjuje gornja granica emisija, čime se poduzećima šalje jasna dugoročna poruka da se ulaganje u čiste tehnologije isplati. Poduzeća stoga mogu unaprijed planirati i ulagati u tehnologije s niskom razinom emisija, znajući da će njihova ulaganja ostati konkurentna i da će se s vremenom isplatiti.

Određivanjem cijene ugljika potiče se industrijska modernizacija i podupiru ulaganja u čiste tehnologije. Programima kao što su Inovacijski fond i Modernizacijski fond, koji se u potpunosti financiraju prihodima iz ETS-a EU-a, osiguravaju se financijska sredstva za čiste projekte u cijeloj Europi.

Kako će preispitivanje ETS-a pomoći industriji EU-a?

Europske industrije moći će smanjiti svoje emisije i ostati konkurentne na globalnoj razini. Industrije izložene riziku od izmještanja emisija ugljika (prijenos emisija ugljikova dioksida u zemlju s manje strogim zakonodavstvom u području klime) i dalje će dobivati besplatne emisijske jedinice kako bi ostale konkurentne. Pristup takvim besplatnim emisijskim jedinicama ovisit će o ulaganjima u dekarbonizaciju u Europi.

Preispitivanjem ETS-a EU-a potaknut će se i ulaganja u dekarbonizaciju industrije u okviru Banke za dekarbonizaciju industrije, instrumenta za poticanje ulaganja te nastavka djelovanja Inovacijskog fonda i Modernizacijskog fonda.

Za sektore obuhvaćene mehanizmom za ugljičnu prilagodbu na granicama (CBAM) usporit će se smanjenje besplatnih emisijskih jedinica, a njihovo postupno ukidanje produljiti do 2038. Tako će se europska poduzeća zaštititi od nepoštenog tržišnog natjecanja, posebno u sektorima s pojačanom trgovinom.

Kako se prihodima od određivanja cijene ugljika podupire otvaranje radnih mjesta u EU-u?

Do 2030. prihodi od određivanja cijene ugljika mogli bi doprinijeti otvaranju više od milijun novih radnih mjesta u sektorima čistih industrija, energetske učinkovitosti i zelenog prometa. Otvaranje radnih mjesta poduprijet će se recikliranjem prihoda, programima prekvalifikacije i regionalnim ulaganjima u okviru ETS-a.

Koja je uloga ETS-a EU-a u smanjenju energetske ovisnosti EU-a i poticanju čiste i priuštive energije?

Ovisnost Europe o uvezenim fosilnim gorivima povećava troškove energije. Određivanje cijene emisija ugljika potiče ulaganja u domaću čistu energiju, čime se više novca zadržava u europskim gospodarstvima i smanjuje ovisnost o uvezenim gorivima.

Određivanjem cijene ugljika potiče se, osim toga, čista i priuštiva energija. Gotovo polovina električne energije u EU-u 2023. dolazila je iz obnovljivih izvora, a kad se pribroji nuklearna energija, gotovo 70 % proizvedeno je iz izvora s nultim emisijama. Cjenovni signali iz ETS-a povećavaju privlačnost ulaganja u čistu energiju, a potrošače potiču da prijeđu na jeftinije i čišće izvore energije.

Kako određivanje cijene ugljika doprinosi zdravijem okolišu?

Zahvaljujući određivanju cijene ugljika zrak je čišći. Ta mjera odvraća od upotrebe fosilnih goriva pa se smanjuju štetne onečišćujuće tvari kao što su sumporovi oksidi (SOx), dušikovi oksidi (NOx) i sitne lebdeće čestice (PM2,5).

Smanjenjem onečišćenja zraka određivanje cijene ugljika može doprinijeti smanjenju rizika od astme, bolesti dišnog sustava, kardiovaskularnih bolesti i preuranjenih smrti. Čišći zrak dovodi do uštede troškova za zdravstvenu skrb i poboljšava kvalitetu života, posebno u urbanim područjima.

Koje koristi ima društvo od ETS-a EU-a?

Prihodi od ugljika izravno koriste društvu, gospodarstvu i svakodnevnom životu građana. Od pokretanja dražbi 2013. ETS EU-a ostvario je oko 270 milijardi eura prihoda za države članice EU-a. Ta su sredstva izravno ponovno uložena u čisti javni prijevoz, energetski učinkovito stanovanje i modernu infrastrukturu, čime se poboljšava kvaliteta života milijuna ljudi.

Tim se prihodima podupiru projekti kao što su novi zeleni autobusi u Mađarskoj, upravljanje rizicima od poplava u Estoniji ili program vaučera za mobilnost u Italiji. U okviru preispitivanja veći udio tih prihoda ponovno će se uložiti u industriju obuhvaćenu ETS-om kako bi se ubrzala dekarbonizacija industrije.

Određuje li se cijena ugljika samo u EU-u?

Određivanje cijene ugljika djelotvoran je pristup koji se primjenjuje u sve više zemalja u svijetu. Već postoji u Kini, Južnoj Koreji, Novom Zelandu, Kanadi i nekoliko saveznih država SAD-a. Novi se sustavi, među ostalim, razvijaju u Brazilu, Turskoj, Japanu i Indiji.

Naime, u razdoblju od 2016. do 2026. broj uvedenih poreza na ugljik i ETS-ova više se nego udvostručio, kao i udio obuhvaćenih globalnih emisija stakleničkih plinova. Sustavi određivanja cijene ugljika sad obuhvaćaju gotovo 30 % globalnih emisija.

Zadnje ažuriranje stranice: 17 srpnja 2026