Glavni sadržaj
Logotip Europske komisije
Europska komisija

Trgovinski sporazum između EU-a i Mercosura

Očekuje se da će trgovinski sporazum između EU-a i Mercosura do 2040. za rezultat imati

  • više od 77,6 milijardi eura
    veći BDP EU-a
  • do 50 milijardi eura
    veći godišnji izvoz iz EU-a u te zemlje, to jest povećanje od 39 %
  • do 600 000
    radnih mjesta u Europi

Prilike za poduzeća EU-a

Industrijska roba

Trgovinskim sporazumom između EU-a i Mercosura smanjuju se carine na
– automobile (do sada su bile do 35 %),
– strojeve (do sada su bile od 14 do 20 %),
– lijekove (do sada do 14 %)
i mnoge druge proizvode, čime će se poduzećima iz EU-a svake godine uštedjeti više od 4 milijarde eura.

Kritične sirovine

Mercosur je glavni dobavljač materijala nužnih za zelenu i digitalnu tranziciju. Na primjer, 82 % niobija u EU dolazi iz zemalja Mercosura, a taj se metal koristi za proizvodnju supervodljivih magneta za uređaje za magnetsku rezonanciju i liječenje raka. Sporazum između EU-a i Mercosura osigurava održiv pristup kritičnim sirovinama.

Javna nabava

Poduzeća iz EU-a mogu sudjelovati u ugovorima o javnoj nabavi Mercosura.
Samo brazilsko savezno tržište javne nabave premašuje 8 milijardi eura godišnje.

Koristi za poljoprivrednike i potrošače u EU-u

Trgovinskim sporazumom između EU-a i Mercosura smanjuju se prethodno visoke carine na važne poljoprivredno-prehrambene proizvode iz EU-a, kao što su vino i jaka alkoholna pića (do 35 %), čokolada (20 %) i maslinovo ulje (do 31,5 %). Očekuje se da će se izvoz poljoprivrednih proizvoda iz EU-a povećati za gotovo 50 %.

Očekivane koristi od sniženih carina

Od Sporazuma koristi imaju i poljoprivrednici i proizvođači hrane u EU-u, jer se njime:

  • pomaže rast izvoza tradicionalnih i kvalitetnih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda iz EU-a
  • štite izvorni proizvodi EU-a (oznake zemljopisnog podrijetla) od krivotvorenja u zemljama Mercosura osiguravanjem brendiranja i isključivog prava stavljanja u promet, čime se okončava nepošteno tržišno natjecanje
  • ograničava povlašteni uvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda – uvoz govedine i peradi ograničen je na samo 1,5 % odnosno 1,3 % ukupne godišnje proizvodnje EU-a (postoji i dodatna zaštita za uvoz riže, meda, etanola)

Tijekom provedbe Sporazuma Europska komisija pozorno će pratiti tržišna kretanja, posebno u poljoprivredi. Prema potrebi primijenit će se zaštitne mjere za zaštitu osjetljivih europskih proizvoda od porasta uvoza, čime će se zaštititi europski poljoprivrednici i osigurati pravedno i uravnoteženo partnerstvo s Mercosurom. Osim toga, u slučaju poremećaja na tržištu poljoprivrednici EU-a bit će zaštićeni sigurnosnom mrežom u vrijednosti od 6,3 milijarde eura. 

Održavanje visokih standarda EU-a u području zdravlja i sigurnosti hrane

Europljani imaju pristup sigurnoj i zdravoj hrani zahvaljujući najvišim zdravstvenim i prehrambenim standardima na svijetu, a ovaj novi sporazum ih štiti. Kako bi se osiguralo održavanje tih standarda:

  • dopušten je samo uvoz koji ispunjava stroga pravila EU-a o sigurnosti hrane
  • EU zadržava potpunu kontrolu nad daljnjim jačanjem zaštite zdravlja i sigurnosti Europljana
  • provode se strože inspekcije i revizije u zemljama izvoznicama i na granicama EU-a

EU i njegove države članice provjeravaju uvoz kombinacijom kontrola u stranim zemljama i na granicama EU-a. Te se kontrole primjenjuju na sve zemlje, neovisno o tome imaju li sklopljen trgovinski sporazum s EU-om, a u sljedeće dvije godine njihova učestalost će se povećati. 

Te mjere osiguravaju da uvezena hrana ostane sigurna i zdrava te istodobno podupiru sigurnost opskrbe hranom.

Promicanje zajedničkih vrijednosti i održivog razvoja

Ovaj sporazum više je od trgovinskog pakta. Pruža okvir za suradnju u gorućim globalnim pitanjima, kao što su ljudska prava i klimatske promjene, tako što:

  • obvezuje stranke na učinkovitu provedbu Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama
  • uspostavlja konkretne i mjerljive obveze za očuvanje bioraznolikosti ekosustava i borbu protiv deforestacije
  • jača prava radnika
  • potiče odgovorno poslovno ponašanje
  • jača zaštitu i provedbu prava intelektualnog vlasništva – industrije koje se intenzivno oslanjaju na prava intelektualnog vlasništva čine više od 47 % BDP-a EU-a i više od 80 % izvoza EU-a

Česta pitanja

Zašto je EU sklopio Sporazum o partnerstvu s Mercosurom?

Mercosur je veliko izvozno tržište za EU. Dosadašnji izvoz poduzeća iz EU-a u četiri zemlje utemeljiteljice Mercosura:

  • 55 milijardi eura u robi (2024.)
  • 29 milijardi eura u uslugama (2023.).

Europska poduzeća pri izvozu nailaze na brojne prepreke, zbog čega teško ostvaruju poštene uvjete tržišnog natjecanja. 

Čak i uz te prepreke EU je 2023. činio 16,9 % trgovine Mercosura, a trgovinski sporazum mogao bi povećati izvoz EU-a na to tržište koje obuhvaća 295 milijuna ljudi.

 

Je li EU sklopio trgovinske sporazume s drugim zemljama Latinske Amerike?

EU već ima trgovinske sporazume s gotovo svim zemljama Latinske Amerike. Sporazum sa zemljama Mercosura omogućit će dodatno proširenje povlaštenog pristupa za izvoznike iz EU-a te jačanje političkih veza sa zemljama Latinske Amerike.

Što će se postići Sporazumom između EU-a i Mercosura?

Sporazum o partnerstvu EU-a s Mercosurom postići će sljedeće:

  • poduzećima iz EU-a olakšati prodaju i ulaganje u zemljama Mercosura
  • osigurati održiv pristup sirovinama i povećati gospodarsku sigurnost EU-a
  • EU i Mercosur lakše će oblikovati globalna trgovinska pravila u skladu s najvišim standardima EU-a
  • poslati snažnu poruku u korist trgovine utemeljene na pravilima i odbaciti protekcionizam
  • čvršće integrirati lance vrijednosti između tih dviju regija, što će pomoći industrijama s obje strane da ostanu konkurentne na globalnom tržištu
  • promicati europske vrijednosti putem obveza u pogledu održivog razvoja, klimatskih promjena i prava radnika.
Kako će uvoz iz zemalja Mercosura utjecati na tržište EU-a?

Sporazum s Mercosurom imat će uravnotežen učinak na tržište EU-a. Stvorit će bolje uvjete za trgovinu određenim proizvodima. S druge strane, u njemu se utvrđuju i ograničenja (tj. kvote) količine proizvoda iz Mercosura koji mogu imati koristi od boljih trgovinskih uvjeta. Stoga se snižene carine ne primjenjuju na sve i ne primjenjuju se neograničeno. To se posebno odnosi na poljoprivredne proizvode, za koje EU otvara svoje tržište samo u ograničenoj mjeri i pod brojnim uvjetima kao što su poštovanje sigurnosnih pravila EU-a i razumno povećanje uvoza. 

Odnosi li se Sporazum zaista na zamjenu automobila iz EU-a za poljoprivredne proizvode kao što je govedina?

Ne. Sporazum je uravnotežen dogovor koji koristi svim sektorima gospodarstva EU-a. 

Industrijski izvoz čini 91 % ukupnog izvoza iz EU-a u svijet, zbog čega se Sporazum ponekad predstavlja kao „prikladan za izvoz automobila”. Međutim, Sporazum otvara i brojne mogućnosti za izvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda. Očekuje se da će se na temelju Sporazuma izvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda iz EU-a u zemlje Mercosura povećati za 50 %, to jest vrijednost izvoza poznatih prehrambenih proizvoda i pića iz EU-a povećat će se za 1,2 milijarde eura.  

To je posljedica smanjenja vrlo visokih carina Mercosura na uvoz iz EU-a na temelju Sporazuma. Prije je izvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda iz EU-a u zemlje Mercosura činio samo 6 % izvoza EU-a u tu regiju, uglavnom zbog vrlo visokih carina Mercosura. No stupanjem Sporazuma na snagu postupno će se ukidati carine na proizvode kao što su vino, na koje se trenutačno primjenjuju carine do 35 %, maslinovo ulje, na koje se primjenjuju carine do 31,5 %, i sir, na koji se primjenjuju carine od 28 %. 

Je li postojao demokratski nadzor nad načinom na koji je Sporazum sklopljen?

Sporazum između EU-a i Mercosura podliježe demokratskom nadzoru u svakoj fazi. 

Vlade zemalja EU-a i zastupnici u Europskom parlamentu aktivno su sudjelovali u 25-godišnjem pregovaračkom procesu. Europska komisija pregovarala je o trgovinskom sporazumu u ime EU-a na temelju mandata koji su joj dale sve zemlje EU-a. Proces je bio transparentan i svi su sudionici preuzeli odgovornost za svoje djelovanje. Europski parlament osnovao je i posebnu skupinu za detaljno praćenje pregovora. 

U konačnici odluku o potpisivanju i sklapanju Sporazuma donosi 27 vlada u Vijeću, za što je potrebna kvalificirana većina. Vlade država članica ovlastile su Komisiju za privremenu primjenu Sporazuma između EU-a i Mercosura čim ga ratificiraju zemlje Mercosura. Zahvaljujući tome poduzeća EU-a već od 1. svibnja 2026. mogu iskorištavati prednosti Sporazuma. Sporazum će službeno stupiti na snagu nakon što Europski parlament da svoju suglasnost.  

Koji su poljoprivredni proizvodi najosjetljiviji i kako su zaštićeni?

Najosjetljiviji sektori su govedarstvo, peradarstvo i proizvodnja šećera. Kako bi ih se zaštitilo od inozemne konkurencije Sporazumom se: 

  • utvrđuju ograničenja, ili „kvote”, količine koja se smije uvesti
  • postupno smanjuju uvozne carine.   

EU može brzo zaustaviti ili ograničiti taj uvoz ako povećanje prouzrokuje, ili bi samo moglo prouzrokovati, ozbiljnu štetu relevantnim sektorima EU-a. Uz to se razina uvoza pažljivo prati kako bi se moglo reagirati na eventualne probleme. 

Nekoliko primjera: 

Govedina: na 99 000 tona govedine uvezene iz Mercosura primjenjivat će se snižena carinska stopa od 7,5 %. To je jednako 1,5 % trenutačne proizvodnje govedine u EU-u. To znači da će samo vrlo mala količina govedine iz Mercosura (1,5 % proizvodnje EU-a) ući na tržište EU-a po sniženim carinama, a za govedinu se neće uvesti bescarinske kvote. 

Perad: ukinut će se carine za 180 000 tona peradi koja se uvozi iz Mercosura, i to postupno tijekom pet godina. To znači da će ekvivalent samo 1,3 % trenutačne proizvodnje peradi u EU-u imati koristi od ukidanja carina, što će se provoditi postupno i uz praćenje. 

Etanol: ukinut će se carine za 450 000 tona etanola koji se uvozi iz Mercosura. To će biti strogo ograničeno na upotrebu u kemijskoj industriji. 

Riža: ukinut će se carine za 60 000 tona riže koja se uvozi iz Mercosura, i to postupno tijekom pet godina. EU nije samodostatan u proizvodnji riže; naime, proizvodi manje od 50 % svojih potreba za rižom. 

Med: ukinut će se carine za 45 000 tona meda koji se uvozi iz Mercosura, i to postupno tijekom pet godina i uz praćenje. 

Što EU trenutačno uvozi iz zemalja Mercosura?

Oko 13 % ukupnog uvoza EU-a 2025. potjecalo je iz zemalja Mercosura. Većinu tih proizvoda nije moguće proizvesti ili lako pronaći na našim tržištima.  

U 2025. iz zemalja Mercosura najviše su se uvozili sljedeći proizvodi:  

– uljarice i proteinski usjevi (34 %, u vrijednosti od 8,55 milijardi eura) 

– kava, čaj, kakao i začini (26,4 %, u vrijednosti od 6,66 milijardi eura) 

– govedina i teletina (7,7 %, u vrijednosti od 1,94 milijarde eura) 

– voće i orašasti plodovi (7,6 %, u vrijednosti od 1,91 milijarde eura) 

Kakva je potpora dostupna poljoprivrednicima u EU-u na koje bi Sporazum mogao utjecati?

Poljoprivrednici u EU-u bit će zaštićeni od mogućih poremećaja na tržištu, posebno putem sigurnosne mreže u vrijednosti od 6,3 milijarde eura koju EU uspostavlja u okviru svojeg sljedećeg dugoročnog proračuna. 

Hoće li se Sporazumom dopustiti uvoz mesa koje sadrži tvari zabranjene u EU-u, kao što su hormoni ili određeni antibiotici?

Ne. Sva hrana uvezena iz trećih zemalja mora ispunjavati iste sanitarne uvjete kao i hrana proizvedena u EU-u. U protivnom se njihov uvoz odbija na granici EU-a. 

Kontekst

Pregovori o sporazumu između EU-a i Mercosura započeli su 2000. i vodili su se u nekoliko faza. Zaključeni su 6. prosinca 2024., kad su Europska unija i četiri zemlje utemeljiteljice Mercosura postigle politički dogovor o ambicioznom, uravnoteženom i sveobuhvatnom sporazumu o partnerstvu. Države članice EU-a 9. siječnja 2026. službeno su podržale trgovinski sporazum. 

Nakon privremene primjene Komisija će nastaviti raditi na konačnom sklapanju Sporazuma u skladu s Ugovorima EU-a.

Zadnje ažuriranje stranice: 30 travnja 2026