Trgovinski sporazum između EU-a i Mercosura

EU već ima trgovinske sporazume s gotovo svim zemljama Latinske Amerike. Sporazum sa zemljama Mercosura omogućit će dodatno proširenje povlaštenog pristupa za izvoznike iz EU-a te jačanje političkih veza sa zemljama Latinske Amerike.

Sporazum o partnerstvu EU-a s Mercosurom postići će sljedeće:

• poduzećima iz EU-a olakšati prodaju i ulaganje u zemljama Mercosura
• osigurati održiv pristup sirovinama i povećati gospodarsku sigurnost EU-a
• EU i Mercosur lakše će oblikovati globalna trgovinska pravila u skladu s najvišim standardima EU-a
• poslati snažnu poruku u korist trgovine utemeljene na pravilima i odbaciti protekcionizam
• čvršće integrirati lance vrijednosti između tih dviju regija, što će pomoći industrijama s obje strane da ostanu konkurentne na globalnom tržištu
• promicati europske vrijednosti putem obveza u pogledu održivog razvoja, klimatskih promjena i prava radnika.

Sporazum s Mercosurom imat će uravnotežen učinak na tržište EU-a. Stvorit će bolje uvjete za trgovinu određenim proizvodima. S druge strane, u njemu se utvrđuju i ograničenja (tj. kvote) količine proizvoda iz Mercosura koji mogu imati koristi od boljih trgovinskih uvjeta. Stoga se snižene carine ne primjenjuju na sve i ne primjenjuju se neograničeno. To se posebno odnosi na poljoprivredne proizvode, za koje EU otvara svoje tržište samo u ograničenoj mjeri i pod brojnim uvjetima kao što su poštovanje sigurnosnih pravila EU-a i razumno povećanje uvoza. 

Ne. Sporazum je uravnotežen dogovor koji koristi svim sektorima gospodarstva EU-a. 

Industrijski izvoz čini 91 % ukupnog izvoza iz EU-a u svijet, zbog čega se Sporazum ponekad predstavlja kao „prikladan za izvoz automobila”. Međutim, Sporazum otvara i brojne mogućnosti za izvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda. Očekuje se da će se na temelju Sporazuma izvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda iz EU-a u zemlje Mercosura povećati za 50 %, to jest vrijednost izvoza poznatih prehrambenih proizvoda i pića iz EU-a povećat će se za 1,2 milijarde eura.  

To je posljedica smanjenja vrlo visokih carina Mercosura na uvoz iz EU-a na temelju Sporazuma. Prije je izvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda iz EU-a u zemlje Mercosura činio samo 6 % izvoza EU-a u tu regiju, uglavnom zbog vrlo visokih carina Mercosura. No stupanjem Sporazuma na snagu postupno će se ukidati carine na proizvode kao što su vino, na koje se trenutačno primjenjuju carine do 35 %, maslinovo ulje, na koje se primjenjuju carine do 31,5 %, i sir, na koji se primjenjuju carine od 28 %. 

Sporazum između EU-a i Mercosura podliježe demokratskom nadzoru u svakoj fazi. 

Vlade zemalja EU-a i zastupnici u Europskom parlamentu aktivno su sudjelovali u 25-godišnjem pregovaračkom procesu. Europska komisija pregovarala je o trgovinskom sporazumu u ime EU-a na temelju mandata koji su joj dale sve zemlje EU-a. Proces je bio transparentan i svi su sudionici preuzeli odgovornost za svoje djelovanje. Europski parlament osnovao je i posebnu skupinu za detaljno praćenje pregovora. 

U konačnici odluku o potpisivanju i sklapanju Sporazuma donosi 27 vlada u Vijeću, za što je potrebna kvalificirana većina. Vlade država članica ovlastile su Komisiju za privremenu primjenu Sporazuma između EU-a i Mercosura čim ga ratificiraju zemlje Mercosura. Zahvaljujući tome poduzeća EU-a već od 1. svibnja 2026. mogu iskorištavati prednosti Sporazuma. Sporazum će službeno stupiti na snagu nakon što Europski parlament da svoju suglasnost.  

Najosjetljiviji sektori su govedarstvo, peradarstvo i proizvodnja šećera. Kako bi ih se zaštitilo od inozemne konkurencije Sporazumom se: 

• utvrđuju ograničenja, ili „kvote”, količine koja se smije uvesti
• postupno smanjuju uvozne carine.   

EU može brzo zaustaviti ili ograničiti taj uvoz ako povećanje prouzrokuje, ili bi samo moglo prouzrokovati, ozbiljnu štetu relevantnim sektorima EU-a. Uz to se razina uvoza pažljivo prati kako bi se moglo reagirati na eventualne probleme. 

Nekoliko primjera: 

Govedina: na 99 000 tona govedine uvezene iz Mercosura primjenjivat će se snižena carinska stopa od 7,5 %. To je jednako 1,5 % trenutačne proizvodnje govedine u EU-u. To znači da će samo vrlo mala količina govedine iz Mercosura (1,5 % proizvodnje EU-a) ući na tržište EU-a po sniženim carinama, a za govedinu se neće uvesti bescarinske kvote. 

Perad: ukinut će se carine za 180 000 tona peradi koja se uvozi iz Mercosura, i to postupno tijekom pet godina. To znači da će ekvivalent samo 1,3 % trenutačne proizvodnje peradi u EU-u imati koristi od ukidanja carina, što će se provoditi postupno i uz praćenje. 

Etanol: ukinut će se carine za 450 000 tona etanola koji se uvozi iz Mercosura. To će biti strogo ograničeno na upotrebu u kemijskoj industriji. 

Riža: ukinut će se carine za 60 000 tona riže koja se uvozi iz Mercosura, i to postupno tijekom pet godina. EU nije samodostatan u proizvodnji riže; naime, proizvodi manje od 50 % svojih potreba za rižom. 

Med: ukinut će se carine za 45 000 tona meda koji se uvozi iz Mercosura, i to postupno tijekom pet godina i uz praćenje. 

Oko 13 % ukupnog uvoza EU-a 2025. potjecalo je iz zemalja Mercosura. Većinu tih proizvoda nije moguće proizvesti ili lako pronaći na našim tržištima.  

U 2025. iz zemalja Mercosura najviše su se uvozili sljedeći proizvodi:  

– uljarice i proteinski usjevi (34 %, u vrijednosti od 8,55 milijardi eura) 

– kava, čaj, kakao i začini (26,4 %, u vrijednosti od 6,66 milijardi eura) 

– govedina i teletina (7,7 %, u vrijednosti od 1,94 milijarde eura) 

– voće i orašasti plodovi (7,6 %, u vrijednosti od 1,91 milijarde eura) 

Poljoprivrednici u EU-u bit će zaštićeni od mogućih poremećaja na tržištu, posebno putem sigurnosne mreže u vrijednosti od 6,3 milijarde eura koju EU uspostavlja u okviru svojeg sljedećeg dugoročnog proračuna.