Pozivanje Rusije na odgovornost

Kršenja međunarodnog prava

EU je odlučan u namjeri da spriječi da međunarodni zločini počinjeni u Ukrajini i protiv nje prođu nekažnjeno.

Zločini protiv čovječnosti, ratni zločini, genocid i zločin agresije smatraju se najtežim kršenjima međunarodnog prava, koja se nazivaju i najtežim (međunarodnim) zločinima.

Ukrajina istražuje više od 200 000 slučajeva navodnih međunarodnih zločina, a sumnja se da je njihov stvarni broj i veći.

Kazneni progon ruskih zločina u Ukrajini

Kako bi pomogla u koordinaciji prikupljanja dokaza, Komisija je podržala osnivanje Međunarodnog centra za kazneni progon zločina agresije protiv Ukrajine (ICPA), kao dio postojećeg zajedničkog istražnog tima pri Eurojustu. Centar podupire koordinaciju nacionalnih istraga zločina agresije protiv Ukrajine.

Komisija također nastavlja podupirati postojeće mehanizme:

• osiguravanjem više od 10 milijuna eura za kapacitete Međunarodnog kaznenog suda od početka invazije
• jačanjem Ureda ukrajinskog glavnog tužitelja s više od 6 milijuna eura za informatičku i drugu opremu te pomoć savjetodavne misije EU-a u okviru savjetodavne skupine EU-a, SAD-a i Ujedinjene Kraljevine za najteže zločine
• pripremom Eurojusta: u skladu s izmijenjenom Uredbom o Eurojustu Agencija može sigurno čuvati, pohranjivati i analizirati dokaze povezane s međunarodnim zločinima u novoj bazi podataka
• podupiranjem suradnje Eurojusta i Europola, koji djeluju kao kontaktne točke za nacionalne istrage koje provode države članice EU-a
• koordinacijom s našim međunarodnim partnerima kako bi se osigurala odgovornost i globalni odgovor. 

Kazneni progon zločina agresije

Počinitelj zločina agresije protiv suvereniteta, teritorijalne cjelovitosti ili političke neovisnosti druge zemlje općenito je najviše političko i vojno vodstvo neke zemlje. Zločini agresije uključuju invaziju, vojnu okupaciju, pripojenje uporabom sile, bombardiranje i vojnu blokadu luka, a Rusija je sve to počinila.

Budući da Rusija nije država stranka Rimskog statuta Međunarodnog kaznenog suda, Sud u postojećim okolnostima nije nadležan za zločin agresije. Komisija i visoka predstavnica podupiru rasprave u okviru središnje skupine za osnivanje Posebnog suda za kazneni progon zločina agresije protiv Ukrajine.

U svibnju 2025. međunarodna koalicija, uključujući Komisiju, Visokog predstavnika, Vijeće Europe i Ukrajinu, postigla je dogovor o osnivanju Posebnog suda u okviru Vijeća Europe.  

U lipnju 2025. Ukrajina i Vijeće Europe potpisali su Sporazum o uspostavi Posebnog suda. Nakon uspostave Posebni sud će pozvati ruske političke i vojne čelnike na odgovornost za zločin agresije. 

Plaćanje za nanesenu štetu

EU nastoji zajamčiti da Ukrajina i njezin narod dobiju potpunu naknadu za štetu uzrokovanu ruskom agresijom. U tu se svrhu EU pridružio Registru štete za Ukrajinu, u početku kao pridruženi član, a od srpnja 2024. kao punopravan sudionik. Kao sudionik, EU podupire Registar davanjem godišnjeg doprinosa i sudjelovanjem na sastancima Konferencije sudionika.

Registar je uspostavljen u okviru Vijeća Europe, a namijenjen je evidentiranju prihvatljivih zahtjeva za naknadu štete, gubitka ili ozljede povezane s ruskom agresijom u Ukrajini i protiv nje. Kategorije štete obuhvaćaju materijalno uništenje, tjelesnu i psihičku štetu, prisilno raseljavanje i gubitak članova obitelji.

Sljedeći je korak osnivanje Međunarodnog povjerenstva za naknadu štete za Ukrajinu koje bi odlučivalo o zahtjevima za naknadu iz Registra i utvrdilo visinu naknade koju Rusija treba isplatiti. 

Unija i više od 50 delegacija sudjelovale su u pregovorima o nacrtu konvencije o uspostavi Međunarodnog povjerenstva za ocjenu zahtjeva za naknadu štete za Ukrajinu, koji su uspješno zaključeni u rujnu 2025. Konvencija je donesena u prosincu 2025. i potpisale su je Unija i zainteresirane države. 

Provedba sankcija

Komisija je u ožujku 2022., nakon početka ruske agresije na Ukrajinu, osnovala radnu skupinu „Zamrzavanje i privremeno oduzimanje”. Cilj je te radne skupine kaznenopravnim sredstvima osigurati učinkovitiju provedbu mjera ograničavanja EU-a, prvenstveno zamrzavanja imovine.

Državama članicama te agencijama i tijelima EU-a (Eurojust, Europol i EPPO) omogućuje da surađuju na djelotvornoj provedbi EU-ovih mjera ograničavanja i borbi protiv njihova kršenja.

Radna skupina blisko surađuje s međunarodnim partnerima, uključujući radne skupine iz Ukrajine i zemalja članica skupine G-7.

Primjenom interdisciplinarnog pristupa radna skupina pridonijela je osmišljavanju novih provedbenih alata, kao što je dobrovoljno otkrivanje vlastitog kršenja sankcija, koje je uključeno u 13. paket sankcija, i Direktiva (EU) 2024/1226 o definiciji kaznenih djela i sankcija za kršenja mjera ograničavanja, koja je donesena u travnju 2024.

Na temelju doprinosa radne skupine Eurojust redovito unakrsno provjerava popis pojedinaca i poduzeća koje je EU sankcionirao u odnosu na podatke Eurojusta o postojećim predmetima, dok je Europol pokrenuo operaciju OSCAR kako bi unakrsno usporedio popise sankcija EU-a u odnosu na dostupne operativne podatke, utvrdio poveznice s organiziranim kriminalom i pranjem novca te podržao praćenje i zapljenu imovine stečene kaznenim djelima. Dosad je zaplijenjeno više od 2 milijarde eura imovine.

Uklanjanje zakonodavnih nedostataka

Budući da ruska agresija na Ukrajinu još traje, važnije je nego ikad da se sankcije EU-a u potpunosti provode. Nitko ne smije profitirati od njihova kršenja. Pravo EU-a se postrožava, i to:

• jačanjem pravila EU-a o oduzimanju i povratu imovine
• usklađivanjem kaznenih djela i kazni za kršenje sankcija EU-a
• obvezivanjem svih osoba uvrštenih na popis za primjenu sankcija EU-a da objave podatke o svojoj imovini u EU-u.

Cilj je pojačati odvraćajući učinak sankcija EU-a i zajamčiti da države članice imaju potrebne pravne instrumente za oduzimanje imovine ako se može utvrditi jasna veza s kaznenim djelom.

Iskorištavanje zamrznute ruske imovine za potporu Ukrajini

Imovina Središnje banke Rusije u vrijednosti većoj od 210 milijardi eura imobilizirana je u EU-u.

EU je poduzeo nekoliko koraka kako bi iskoristio izvanredne prihode ostvarene upravljanjem ruskom državnom imovinom koja je imobilizirana u EU-u.

EU je 2024. donio model neočekivanih doprinosa, kojim se omogućuje iskorištavanje tih prihoda za daljnju potporu Ukrajini.

Osim toga, nakon sastanka na vrhu čelnika skupine G-7 u lipnju 2024. EU je donio relevantne pravne akte za provedbu modela zajmova za ubrzanje izvanrednih prihoda prema kojem će se navedeni izvanredni prihodi upotrijebiti za otplatu zajma u iznosu od 45 milijardi eura koji su Ukrajini odobrili partneri iz skupine G-7. EU je tom programu pridonio iznosom od 18,1 milijarde eura, koji je 2025. u obrocima isplaćen Ukrajini u obliku zajma za makrofinancijsku pomoć.

^{Posljednji put ažurirano: 19. prosinca 2025.}