Glavni sadržaj
Logotip Europske komisije
Europska komisija

Postizanje neovisnosti Europe

Podjele u svijetu sve su dublje. Europa stoga mora preuzeti veću odgovornost za vlastitu budućnost. Uoči govora o stanju Unije 2026. razmatramo kako je Komisija u protekloj godini radila na ostvarenju tog cilja.

Zaštitimo ono što je važno
Pregled

Tijekom prošle godine EU je nastavio neumorno raditi na zaštiti slobode i blagostanja naših građana. S obzirom na sve više prijetnji u svijetu nastojali smo bolje zaštititi Uniju i države članice. Poduzeli smo i mjere za zaštitu temeljnih vrijednosti na kojima je izgrađena Unija.

U tom smo cilju:

  • jačali našu obranu
  • povećavali sigurnost granica
  • odgovarali na prijetnje koje dolaze iz Unije i izvan nje
  • radili na izgradnji pravednog i učinkovitog migracijskog sustava

Zaštita naših vrijednosti

Europa je unija vrijednosti. Demokracija, vladavina prava i temeljna prava srž su našeg identiteta i ključni su za funkcioniranje Europe. Zaštita tih temeljnih vrijednosti od slabljenja iznutra i vanjskih prijetnji i ove je godine najveći prioritet.

Osiguravanje poštovanja vladavine prava

Poštovanje vladavine prava ključno je za pristup sredstvima iz fondova EU-a. Ove smo godine svjedočili ohrabrujućem razvoju događaja, prije svega u Mađarskoj. Time se potvrđuje važnost učinkovitih zaštitnih mehanizama za sredstva EU-a te to da oni mogu biti poticaj reformama koje jačaju države članice i Uniju u cjelini.

Godišnje izvješće o vladavini prava i dalje ima važnu ulogu u sprečavanju slabljenja demokracije i daje preporuke za jačanje pravosudnih sustava, slobode i pluralizma medija, borbe protiv korupcije itd.

Povezanost fondova EU-a s vladavinom prava dodatno je ojačana u našim prijedlozima za sljedeći dugoročni proračun EU-a. U tom će proračunu Komisija poboljšati praćenje usklađenosti sa standardima vladavine prava i dobrog financijskog upravljanja na podlozi godišnjih izvješća o vladavini prava.

Zaštita demokracije u Europi

Europske demokracije sve su više meta onih koji nastoje ugroziti naše izbore, širiti dezinformacije i stvarati podjele u našim društvima. Kao odgovor na to donijeli smo Europski štit za zaštitu demokracije, niz mjera za

  • zaštitu slobodnih i poštenih izbora
  • jačanje otpornosti društva
  • zaštitu od dezinformacija
  • jačanje neovisnog novinarstva i medijske pismenosti.

Kako bismo poboljšali svoje kapacitete za bolje otkrivanje tih prijetnji i odgovor na njih, osnovali smo Europski centar za demokratsku otpornost, koji objedinjuje stručno znanje iz svih zemalja EU-a.

Komisija također podupire programe kojima se lokalnim zajednicama, prije svega u ruralnim područjima i malim gradovima, pomaže u poboljšanju medijske pismenosti svih generacija i izgradnji povjerenja u demokratsku raspravu.

Zaštita Europljana na internetu

Prolazimo kroz razdoblje dubokih tehnoloških promjena koje donose izvanredne mogućnosti, ali i goleme izazove. Europa jasno poručuje: o propisima kojima se uređuje naš digitalni prostor odlučuju demokratska društva, a ne tehnološka poduzeća.

Zahvaljujući Aktu o digitalnim uslugama i Aktu o digitalnim tržištima Europa ima moćne instrumente kojima osigurava poštovanje svojih propisa i odgovorno i pravedno funkcioniranje platformi. Prošle smo godine proveli istrage protiv

  • TikToka zbog njegova dizajna koji stvara ovisnost
  • Mete zbog toga što nije provela zahtjeve u pogledu minimalne dobi
  • te X-a zbog upotrebe Groka u stvaranju i širenju materijala koji prikazuje seksualno zlostavljanje djece.

Osim toga, novčanim kaznama kaznili smo platforme za e-trgovinu, primjerice AliExpress za prodaju nezakonitih i nesigurnih proizvoda i Temu zbog nepravilne procjene rizika nezakonitih proizvoda. Poduzeli smo i mjere protiv Applea, Mete i Googlea zbog zlouporabe tržišne snage.

EU je ostvario napredak i u zaštiti djece i mladih na internetu, omogućujući im da sigurnije koriste prednosti digitalnog svijeta. Njihovi se umovi još razvijaju, a često su najizloženiji dizajnu platformi koje stvaraju ovisnost, štetnim sadržajima i pritiscima na društvenim mrežama. Naš je stav jasan: djeca nisu roba i nijedno poduzeće ne smije profitirati iskorištavanjem njihove ranjivosti. Zbog toga je predsjednica von der Leyen osnovala Posebni odbor za sigurnost djece na internetu, koji je ispitao koristi, mogućnosti i štete koje društveni mediji donose djeci te izradio preporuke za Komisiju o unapređenju zaštite.

Razvijena je i aplikacija za provjeru dobi na razini EU-a kako bi se djeca zaštitila od štetnog sadržaja, dok će se Akcijskim planom za borbu protiv zlostavljanja na internetu doprinijeti prevenciji i informiranosti, a provedbom mehanizma za sigurnost na internetu djeci i mladima omogućiti jednostavno prijavljivanje zlostavljanja na internetu.

Europa pokazuje da tehnološki napredak mora počivati na demokratskim vrijednostima i zaštiti građana.


Uspostava obrambene unije

Europa se suočava s najtežom sigurnosnom situacijom u posljednjih nekoliko desetljeća. Zbog toga je nužno povećati sposobnosti odvraćanja od agresije. Od 2020. rashodi država članica za obranu povećali su se za gotovo 80 %. EU to podupire najvećim ulaganjem u obranu dosad.

  • 81.00%građana EU-a podupire snažniju suradnju u području obrane, što je najveći postotak u posljednjih dvadeset godina
  • 74.00%Europljana odobrava ulaganja u obranu ili smatra da bi ih trebalo povećati
  • 66.00%Europljana smatra da bi EU trebao imati veću ulogu u njihovoj zaštiti od globalnih kriza i sigurnosnih rizika

Podaci iz istraživanja Eurobarometra iz siječnja i svibnja 2026.

Ulaganja u obranu za potporu zemljama EU-a

U okviru plana ReArm Europe / Spremnost 2030. Europa mobilizira do 800 milijardi eura kako bi se uklonili nedostaci u obrambenim kapacitetima, ojačali industrijski kapaciteti i ubrzala ulaganja u kolektivnu sigurnost. Konkretne ključne etape i rokovi za provedbu definirani su u Planu za obrambenu pripravnost do 2030.

U središtu je plana instrument SAFE, kojim se državama članicama osiguravaju zajmovi za ulaganja u obranu u iznosu od 150 milijardi eura.

Tekstualna verzija

Plan ReArm Europe / Spremnost 2030.

Instrument SAFE

  • Odobreno18 nacionalnih planova za zajmove u okviru instrumenta SAFE za nabavu u području obrane
  • 150 milijardi eura dostupno, isplaćeno više od 12 milijardi eura

Nacionalne klauzule o odstupanju

  • 18 zemalja aktiviralo nacionalnu klauzulu o odstupanju
  • Omogućeni nacionalni rashodi za obranu u iznosu do 1,5 % BDP-a bez rizika od pokretanja postupka u slučaju prekomjernog deficita

Riječ je o sljedećim ulaganjima:

  • potpora za zajedničku nabavu
  • pomoć zemljama da brže i jeftinije razviju ključne sposobnosti
  • ubrzavanje projekata koje države članice EU-a ne mogu same provesti
  • jačanje europske industrijske baze
    prema propisima o javnoj nabavi najmanje 65 % troškova komponenti mora potjecati iz EU-a, zemalja Europskog gospodarskog prostora ili Ukrajine

Koordinirani pristup razvoju sposobnosti

Za ulaganja je potreban plan. Zbog toga su uz koordinirani pristup razvoju sposobnosti, planom za 2030. uvedene koalicije za sposobnosti, koje okupljaju države članice radi utvrđivanja zajedničkih potreba, zajedničkog razvoja potrebnih obrambenih kapaciteta te zajedničke nabave u velikim količinama.

Taj novi model već oblikuje vodeće europske obrambene projekte:

  • Europsku inicijativu za obranu od dronova
  • Promatračku misiju na istočnim granicama (Eastern Flank Watch)
  • Europski nebeski štit
  • Europski svemirski štit

Riječ je o strateškim kapacitetima koji su preskupi, presloženi ili prehitni da bi ih države članice mogle samostalno razvijati.

Razvoj snažne industrijske baze

Kako bi se našim oružanim snagama moglo pravodobno isporučiti sve što im je potrebno, Europa mora ojačati svoju industrijsku bazu. U okviru novog Programa za europsku obrambenu industriju (EDIP) Komisija će mobilizirati 1,5 milijardi eura za povećanje proizvodnih kapaciteta, unapređenje zajedničke nabave i smanjenje strateške ovisnosti.

U okviru Ureda EU-a za inovacije u području obrane u Kijevu povezuju se ukrajinska iskustva s bojišta i europski industrijski kapaciteti za razvoj EU-ovih sposobnosti sljedeće generacije.

Proaktivan pristup europskoj obrani

Inovacije će imati odlučujuću ulogu u pripremi i oblikovanju modernih bojišta. Ulaganjima u okviru Europskog fonda za obranu i novog instrumenta AGILE osiguravamo da se revolucionarne ideje europskih inovatora pretvore u primjenjiva obrambena rješenja

Pripravnost ovisi i o tome mogu li se naše oružane snage angažirati brzo i u potrebnom opsegu. Novim paketom za vojnu mobilnost uvode se:

  • usklađena pravila za prekograničnu vojnu mobilnost
  • pojednostavnjeni carinski postupci
  • mjere kojima se omogućuje prioritetni pristup infrastrukturi u kriznim situacijama.

Odnosi s partnerima u svijetu

Neovisnost ne znači prepuštenost samome sebi. Zato unapređujemo suradnju u području obrane i sigurnosti s pouzdanim partnerima u cijelom svijetu. U okviru instrumenta SAFE s Kanadom smo produbili industrijsku suradnju te smo sklopili partnerstva u području obrane s Australijom, Ganom, Islandom i Indijom. Ta partnerstva donose nove prilike za suradnju u području industrije i dublju suradnju u odgovoru na zajedničke sigurnosne izazove.

Jačanje istočnih pograničnih regija

Europske istočne pogranične regije na prvoj su liniji neizvjesnog sigurnosnog okruženja. Komisija je donijela novu strategiju za povećanje prosperiteta, otpornosti i sigurnosti tih regija, kao i novi instrument EastInvest za lakši pristup pograničnih regija financiranju i savjetodavnoj potpori.


Sigurna Unija

Sigurnost Europe ne počiva samo na tradicionalnoj obrani. Bez obzira na to je li riječ o ciljanim kibernetičkim napadima na logistička čvorišta, vanjskom upletanju u demokratske procese ili nasilnom ekstremizmu, prijetnje s kojima se suočavamo često su osmišljene tako da ostanu ispod praga oružanog sukoba.

Suzbijanje hibridnih prijetnji

Dronovi postaju jedan od najvećih sigurnosnih izazova za Europu. Prošle su godine europski građani zbog upada dronova morali juriti u skloništa, a letovi su prizemljivani. EU na više načina suzbija te prijetnje pa je, među ostalim:

  • donio novi Akcijski plan za dronove i protudronsku zaštitu kojim se uspostavlja koordinirani europski pristup njihovu otkrivanju, identifikaciji i odgovoru na takve prijetnje

  • osnovao Centar izvrsnosti EU-a za protudronsku zaštitu 

  • pojačao suradnju s ukrajinskom inovativnom industrijom dronova u okviru Saveza EU-a i Ukrajine za dronove i uči iz njihova iskustva s bojišta.

Europa bilježi i porast zlonamjernih kibernetičkih aktivnosti, uz svakodnevne kibernetičke napade na sustave koji pružaju ključne usluge, poduzeća i javna tijela. Komisija je zbog toga revidirala Akt o kibernetičkoj sigurnosti kako bi osigurala da proizvodi koji se stavljaju na europsko tržište već pri razvoju ispunjavaju zahtjeve kibernetičke sigurnosti i otklonila slabosti u ključnim lancima opskrbe IKT-om.

Uz to, Akcijskim planom EU-a za kibernetičku sigurnost i umjetnu inteligenciju nastojimo ukloniti rizike koje najnapredniji modeli umjetne inteligencije predstavljaju za kibernetičku sigurnost.

Borba protiv terorizma i radikalizacije

Terorističke i nasilne ekstremističke prijetnje neprestano se mijenjaju. Terorističke skupine sve više iskorištavaju digitalne tehnologije, društvene medije, umjetnu inteligenciju i kriptovalute za regrutiranje, financiranje i organizaciju svojih aktivnosti. Agendom za sprečavanje i borbu protiv terorizma ProtectEU Europa intenzivira suradnju među tijelima kaznenog progona, poboljšava razmjenu obavještajnih podataka, suzbija financiranje terorizma i razvija nove alate za utvrđivanje i sprečavanje radikalizacije prije nego što ona dovede do nasilja.

Borba protiv organiziranog kriminala

Kriminalne mreže uključene u trgovinu drogom, krijumčarenje vatrenog oružja, pranje novca i kibernetički kriminal djeluju preko granica i sve više iskorištavaju digitalne tehnologije kako bi proširile svoj domet. Zbog toga je Komisija pojačala svoje djelovanje u više područja.

  • Predložila je nove mjere za jačanje Europola i Eurojusta radi učinkovitije borbe protiv prekograničnog kriminala i terorizma. Njima će se podupirati više zajedničkih istraga, ubrzati kazneni progon i olakšati razmjena informacija zahvaljujući jasnijem pravnom okviru i smanjenom administrativnom opterećenju.

  • Predstavila je Strategiju EU-a u području droga i Akcijski plan EU-a za suzbijanje trgovine drogom koji bi trebali doprinijeti u borbi protiv kriminalnih mreža u cijelom lancu opskrbe.

  • Predložila je i strože mjere protiv trgovine vatrenim oružjem, među kojima su i novi propisi za suzbijanje nezakonite proizvodnje oružja s pomoću tehnologija 3D ispisa.

Zajednička borba protiv prirodnih katastrofa

Ovog ljeta Europu su ponovno pogodili razorni šumski požari, teške suše i poplave dosad nezabilježenih razmjera. Sezona šumskih požara bila je iznimno teška. Do sredine kolovoza izgorjela je površina više nego dvostruko veća od prosjeka za to doba godine. 

Stotine vatrogasaca i deseci vatrogasnih sredstava prije ljeta su raspoređeni u najugroženije zemlje. Od tada je devet pogođenih zemalja 11 puta aktiviralo Mehanizam EU-a za civilnu zaštitu, uključujući Belgiju i Nizozemsku, koje su ga prvi put u povijesti aktivirale zbog šumskih požara.

Sigurne vanjske granice

Za stabilnu sigurnost potrebne su sigurne vanjske granice. Europa razvija uravnotežen sustav migracija i azila u kojem se spajaju humanost i odgovornost te solidarnost i sigurnost. Taj sustav mora biti pravedan i odlučan. Razvija i učinkovitije upravljanje granicama.

Pravila iz pakta o migracijama i azilu stupila su na snagu u lipnju 2026. Uspostavila su novi europski okvir za pravedno i uređeno upravljanje migracijama utemeljeno na solidarnosti među državama članicama.

Tekstualna verzija

Zajednički sustav EU-a za upravljanje migracijama

Sigurne vanjske granice

  • Stroge dubinske provjere
  • Baza podataka o azilu i migracijama Eurodac
  • Postupak na granici i vraćanja
  • Krizni protokoli i mjere protiv instrumentalizacije

Brzi i učinkoviti postupci

  • Jasna pravila o azilu
  • Jamčenje ljudskih prava
  • Standardi EU-a za kvalifikaciju za status izbjeglice
  • Sprečavanje zlouporaba

Djelotvoran sustav solidarnosti i odgovornosti

  • Trajni okvir solidarnosti
  • Operativna i financijska potpora
  • Jasnija pravila o odgovornosti za zahtjeve za azil
  • Sprečavanje sekundarnih kretanja

Uključivanje migracija u međunarodna partnerstva

  • Sprečavanje nezakonitih odlazaka
  • Borba protiv krijumčarenja migranata
  • Suradnja u području ponovnog prihvata
  • Promicanje zakonitih načina za dolazak

Komisija je u srpnju 2026. predložila i novi režim sankcija za suzbijanje krijumčarenja migranata i drugih nezakonitih aktivnosti koje dolaze izvan Unije.

Kad su ovog ljeta tisuće nezakonitih migranata pokušale iz Maroka ući u Ceutu, Komisija je od samog početka Španjolskoj pružila financijsku i operativnu potporu. Stanje na terenu i dalje je zahtjevno, ali su novi nezakoniti pokušaji prelaska granice izbjegnuti. Suradnja s Metom, TikTokom i neovisnim provjeravateljima činjenica bila je presudna za sprečavanje kriminalnih mreža u širenju dezinformacija. Znatno smo pojačali borbu protiv krijumčarenja migranata.

Novi sustav ulaska/izlaska, koji se počeo uvoditi u travnju 2026., pruža pouzdanije informacije o državljanima trećih zemalja koji prelaze europske vanjske granice i tako jača sigurnosne provjere. Osim toga, prva Strategija EU-a za viznu politiku također će ojačati sigurnosne provjere za one koji žele doći u EU i pomoći u privlačenju stručnjaka koji su Europi potrebni za razvoj.


Unija za sve

Posljednjih nekoliko godina mnogim je građanima Europe bilo teško. Visoka inflacija, sve veći troškovi stanovanja i pritisak na obiteljske proračune ostavili su posljedice u cijeloj Uniji. Svladavanje tih izazova nije samo pitanje socijalne pravde, već je ključno i za konkurentnost Europe.

Rješavanje pitanja rastućih troškova života

U Europskoj uniji svaka peta osoba i dalje živi na rubu siromaštva ili socijalne isključenosti. U prvoj Strategiji EU-a za borbu protiv siromaštva utvrđuje se dugoročni plan za iskorjenjivanje siromaštva do 2050., dok se unaprijeđenim Europskim jamstvom za djecu osigurava da svako dijete, bez obzira na podrijetlo ili okolnosti, ima pristup uslugama i potpori koje su mu potrebne za uspjeh.

Rast životnih troškova najviše se osjeća u području stanovanja, Siguran i priuštiv dom temelj je na kojem ljudi grade svoje živote i zato je priuštivo stanovanje prioritet EU-a. Komisija je u tu svrhu:

  • od 2021. mobilizirala više od 43 milijarde eura za ulaganja u stambeni sektor

  • revidirala propise o državnim potporama kako bismo potaknuli ulaganja u socijalno i priuštivo stanovanje u okviru Europskog plana za priuštivo stanovanje

  • predložila Akt o priuštivom stanovanju kako bi se državama članicama i lokalnim tijelima ponudili novi alati za ublažavanje pritisaka u području stanovanja

  • iznijela prijedloge za sljedeći dugoročni proračun EU-a koji bi državama članicama trebali olakšati usmjeravanje europskih sredstava na priuštive stambene projekte

  • pružila potporu državama članicama u pronalaženju učinkovitijih rješenja za beskućništvo u skladu s Preporukom o borbi protiv stambene isključenosti.

Tekstualna verzija

Europski plan za priuštivo stanovanje

  • 60 % povećanje cijena stambenih nekretnina u EU-u od 2013. do 2024., brže od povećanja dohotka kućanstava.
  • 20 % povećanje prosječnih najamnina u istom razdoblju.
  • 22 % smanjenje broja izdanih građevinskih dozvola za stambene zgrade od 2021.

Ciljevi Europskog plana za priuštivo stanovanje

  • Smanjiti birokraciju radi poticanja rasta ponude stambenih nekretnina
  • Pojačati produktivnost i inovacije u građevinarstvu
  • Mobilizirati javna i privatna ulaganja, među ostalim revizijom pravila o državnim potporama
  • Suzbijati špekulacije na tržištu stambenih nekretnina
  • Riješiti problem kratkoročnog najma u područjima pod stambenim pritiskom
  • Pružiti potporu najpogođenijim skupinama stanovništva, kao što su beskućnici i mlade osobe

Kućanstva su ponovno pogođena energetskom krizom, koja je započela izvan naših granica. Energetskim paketom za građane Europska unija jača zaštitu ranjivih potrošača, pomaže u sprečavanju isključivanja, poboljšava transparentnost i pruža kućanstvima više mogućnosti da sama odlučuju o potrošnji i troškovima energije.

Zaštita potrošača

Iako europski potrošači uživaju jednu od najviših razina zaštite u svijetu, sve veća uporaba digitalnih usluga i nagli rast internetske trgovine donose nove izazove. Strategijom za potrošače do 2030. Europa jača zaštitu potrošača, uključujući zaštitu na internetu, i to prvenstveno djece i ranjivih potrošača

  • tako što se bori protiv nepoštenih praksi i nesigurnih proizvoda i
  • osigurava da jedinstveno tržište funkcionira za potrošače jednako učinkovito kao i za poduzeća.

Novi carinski propisi, uključujući carinu od 3 eura na pakete iz trećih zemalja čija je vrijednost manja od 150 eura, pomažu u omogućavanju jednakih uvjeta za internetske platforme i tradicionalne trgovce na malo te osiguravaju da proizvodi koji se prodaju u Europi budu u skladu sa standardima koje potrošači očekuju.

Olakšavanje putovanja vlakom

Prekogranična putovanja vlakom mogu biti nepotrebno složena. Za putovanje koje uključuje više željezničkih prijevoznika često je potrebno više karata kupljenih putem različitih sustava, uz nepotpunu zaštitu u slučaju propuštene veze. U skladu s novom inicijativom Komisije Jedno putovanje, jedna karta

  • putnici će na platformi po vlastitom izboru moći pretraživati, uspoređivati i kupovati putovanja vlakom različitih željezničkih prijevoznika u jednoj rezervaciji

  • i uživati puna prava putnika tijekom cijelog putovanja, uključujući naknadu u slučaju kašnjenja ili propuštenih veza.


Uključivija Unija

Svi bi se u Europskoj uniji trebali osjećati sigurno te živjeti dostojanstveno i uz poštovanje. Stoga radimo na stvaranju Unije ravnopravnosti, a ta ravnopravnost se ne odnosi samo na zaštitu prava. Riječ je i o stvaranju društva u kojem svatko može u potpunosti sudjelovati i osjećati se njegovim dijelom. Tijekom prošle godine Komisija je predstavila niz važnih novih strategija

  1. listopad 2025.
    Strategija o ravnopravnosti LGBTIQ+ osoba za razdoblje 2026. – 2030.

    Cilj je te strategije jačati zaštitu od diskriminacije, podupirati jednaka prava u cijeloj Uniji i surađivati s državama članicama u stvaranju sigurnijih i uključivijih društava.

  2. siječanj 2026.
    Strategija EU-a za borbu protiv rasizma za razdoblje 2026. – 2030.

    Cilj je te strategije pojačati borbu protiv strukturne diskriminacije, poboljšati provedbu mjera protiv zločina iz mržnje i govora mržnje i uključiti borbu protiv rasizma u oblikovanje politika.

  3. ožujak 2026.
    Prva strategija za međugeneracijsku pravednost

    Cilj je te strategije osigurati da se u trenutačnim odlukama o oblikovanju politika jednako uzimaju u obzir mlade i buduće generacije.

  4. ožujak 2026.
    Strategija za rodnu ravnopravnost

    Cilj je te strategije ukloniti nedostatke u obrazovanju, zdravstvenoj skrbi, zapošljavanju i javnom životu te istodobno odgovoriti na nove izazove kao što su nasilje na internetu i pristranost u području umjetne inteligencije.

Komisija je u ožujku 2026. imenovala Mairead McGuinness posebnom izaslanicom za promicanje slobode vjeroispovijesti ili uvjerenja izvan EU-a. Komisija je prošle godine nastavila raditi i na provedbi Strategije EU-a za suzbijanje antisemitizma za razdoblje 2021. – 2030. i Strategije za prava osoba s invaliditetom za razdoblje 2021. – 2030.

Na ovoj su stranici navedena samo neka od postignuća iz protekle godine. 
Za više informacija preuzmite brošuru (PDF).

Zadnje ažuriranje stranice: 11 rujna 2026