Borba protiv dezinformacija o koronavirusu

Arhivirani sadržaj
Internetske stranice u ovom odjeljku više se ne ažuriraju. Sadržaj je možda zastario i trebalo bi ga koristiti samo kao izvor povijesnih informacija.

Sve se više šire dezinformacije o koronavirusu. Najnovije informacije važno je tražiti samo u vjerodostojnim izvorima.

Predlažemo da slijedite savjete nacionalnih zavoda za javno zdravstvo te internetske stranice mjerodavnih europskih i međunarodnih organizacija: ECDC-a i SZO-a. Nemojte dijeliti neprovjerene informacije koje dolaze iz sumnjivih izvora.

Borba protiv dezinformacija zajednički je napor koji uključuje sve europske institucije. EU blisko surađuje s internetskim platformama kako bi ih potaknuo da promiču vjerodostojne izvore, niže rangiraju sadržaje koji su provjereno netočni ili koji dovode u zabludu te uklone nezakonit sadržaj ili sadržaj koji bi mogao biti štetan za zdravlje.

Naš rad na suzbijanju dezinformacija, pogrešnih informacija i stranog uplitanja pojačan je i razrađen u Zajedničkoj komunikaciji Komisije i visokog predstavnika.

Borba protiv dezinformacija i pogrešnih informacija o koronavirusu spašava živote. Europska komisija upotrebljava sve alate koji su joj na raspolaganju i financira istraživanja za pomoć u toj borbi.

Suzbijanje dezinformacija o koronavirusu

Razlikujmo činjenice o cjepivima od laži i izmišljotina

Pročitali ste nešto i niste sigurni je li to točno? Ovo su činjenice:

S obzirom na razmjer aktualne krize, EU nastoji osigurati da cjepiva protiv bolesti COVID-19 koja ispunjavaju EU-ove visoke standarde sigurnosti i djelotvornosti budu što prije dostupna svima kojima su potrebna.
Cjepiva su jedan od najvećih uspjeha javnog zdravstva. Zahvaljujući njima svake se godine u svijetu spasi najmanje 2 – 3 milijuna života. Ti su brojevi puno veći ako se uzme u obzir da cjepiva sprečavaju invaliditet i doživotna oboljenja. EU nastoji osigurati da javnosti budu dostupna samo cjepiva protiv COVID-a 19 koja ispunjavaju EU-ove visoke standarde sigurnosti i djelotvornosti. Komisija je sklopila nekoliko ugovora o predviđenoj kupoprodaji s proizvođačima cjepiva i osigurala dovoljno doza cjepiva za cijepljenje svih građana EU-a. Sva cjepiva koja Europska komisija odobri nakon ocjene Europske agencije za lijekove (EMA) bit će objavljena na internetskoj stranici o sigurnim cjepivima protiv bolesti COVID-19 za Europljane, gdje možete vidjeti i koja cjepiva EMA trenutačno ocjenjuje ili koja se cjepiva trenutačno razvijaju.
Cjepiva pomažu u zaštiti od bolesti. Tijekom pandemije koronavirusa neki su pojedinci širili znanstveno neutemeljene tvrdnje o štetnosti cjepiva. Te tvrdnje potiču strah i mogu ugroziti javno zdravlje. Obmanjujuće informacije, znanstveno nedokazane teorije i neosnovane tvrdnje da se cjepivima mijenja DNK ili truju osobe koje ga prime uzrokuju nepovjerenje u cjepiva i navode ljude na to da se ne cijepe.
Dosad nezabilježen angažman znanstvene zajednice pokazao je i nastavlja pokazivati obećavajuće rezultate. Koronavirus je iznimno opasan i utječe na naš način života. Stoga je svjetska istraživačka i medicinska zajednica radila na razvoju sigurnih i djelotvornih cjepiva te ih uspjela proizvesti u rekordnom vremenu. Unatoč hitno potrebnom rješenju, kandidati za cjepiva moraju se podvrgnuti strogoj procjeni Europske agencije za lijekove kako bi se javnosti nudila samo djelotvorna, sigurna i visokokvalitetna cjepiva. Zahvaljujući ogromnoj mobilizaciji resursa i stručnog znanja u svim fazama, ubrzani su procesi razvoja, ocjenjivanja i odobravanja.
EU digitalna COVID potvrda omogućava svim Europljanima da sigurno putuju u EU-u i u inozemstvu iz poslovnih ili osobnih razloga.
Europska komisija predstavila je zakonodavni prijedlog za uvođenje EU digitalne COVID potvrde. Ta je potvrda dokaz da je osoba cijepljena protiv bolesti COVID-19, preboljela COVID-19 ili dobila negativan rezultat testa. Tako se građanima olakšava sigurno i slobodno kretanje u državama članicama EU-a. Potvrda sadržava samo osnovne informacije kojima se potvrđuje nositeljev status u pogledu cijepljenja, testiranja ili preboljenja. Ta besplatna potvrda izdaje se u obliku digitalnog ili papirnatog QR koda.
Kod će sadržavati digitalni potpis kako se potvrda ne bi mogla krivotvoriti. Pri provjeri potvrde skenira se QR kod i provjerava se potpis. Europska komisija uspostavila je pristupnik putem kojeg će se moći provjeriti svi potpisi na potvrdama u cijelom EU-u. Osobni podaci nositelja potvrde neće prolaziti kroz pristupnik.
Postoje brojne krive predodžbe o EU digitalnoj COVID potvrdi. Neke od njih temelje se na pogrešnim informacijama o opravdanim pitanjima, ali neke proizlaze iz teorija zavjere. Jedna od njih je da će potvrda ograničiti mogućnost putovanja osobama koje nisu cijepljene. No jedno od glavnih načela EU digitalne COVID potvrde je načelo nediskriminacije: države članice koje zahtijevaju dokaz o cijepljenju moraju pod istim uvjetima prihvaćati negativan rezultat testa ili potvrdu o preboljenju bolesti COVID-19. Zbog uvođenja potvrde ne postrožuju se ograničenja niti zabranjuju putovanja, nego se putovanje u EU-u olakšava.
Važno je napomenuti da je EU digitalna COVID potvrda privremena mjera, čiju će primjenu Komisija obustaviti čim Svjetska zdravstvena organizacija objavi kraj pandemije bolesti COVID-19.
Ako ih ima, nuspojave cjepiva obično su vrlo blage i kratkotrajne.
Nuspojave nisu fenomen koji se povezuje isključivo s cjepivima. Poznato je da hrana i drugi lijekovi mogu uzrokovati manje ili više ozbiljne nuspojave, ali u većini slučajeva ne dođe ni do kakve reakcije. U rijetkim slučajevima u kojima su zabilježene nuspojave su gotovo uvijek blage i kratkotrajne. Isto vrijedi i za cjepiva protiv bolesti COVID-19. Najčešće nuspojave cijepljenja uključuju blagu i privremenu bol ili oticanje na mjestu primjene injekcije, umor, zimicu, mučninu, povraćanje i vrućicu. Manje od desetine osoba može razviti osip, urtikariju ili crvenilo na mjestu primjene injekcije. Svrbež na tom mjestu iskusi tek svaka stota osoba. Popis svih mogućih nuspojava javno je dostupan za cjepiva koja su razvili BioNTech-Pfizer, Moderna, AstraZeneca i Janssen, a za više informacija možete se obratiti svojem liječniku.
Iako bi svaki sumnjivi slučaj koji ukazuje na ozbiljne nuspojave kao reakciju na cijepljenje protiv bolesti COVID-19 trebalo shvatiti ozbiljno, nemojte donositi ishitrene zaključke. Čak i ako se ubrzo nakon cijepljenja pojavi neki simptom, to ne znači automatski da je riječ o posljedici cijepljenja. Uzroci mogu biti nepovezani, a pojava simptoma tek nesretna slučajnost. Pouzdano se može utvrditi je li uzrok cijepljenje tek kad zdravstveni djelatnici detaljno pregledaju sve cijepljene osobe i izdvoje stvarne slučajeve nuspojava od nepovezanih slučajeva.
Ako smatrate da ste nakon primanja cjepiva protiv bolesti COVID-19 razvili nuspojave, prijavite to svojem liječniku.
Sudionici kliničkih ispitivanja cjepiva protiv bolesti COVID-19 predstavljaju populaciju koja će biti cijepljena tim cjepivima ako ona budu odobrena.
U skladu s EU-ovim visokim standardima sigurnosti i djelotvornosti sva nova cjepiva, kao što su cjepiva protiv bolesti COVID-19, moraju proći stroga klinička ispitivanja. Proizvođač mora dostaviti podatke iz tih kliničkih ispitivanja Europskoj agenciji za lijekove, koja zatim preispituje te podatke i odlučuje hoće li Europskoj komisiji preporučiti upotrebu cjepiva. Među ostalim, Europska agencija za lijekove provjerava na kome su provedena klinička ispitivanja. Kako bi se kliničkim ispitivanjima provjerilo je li cjepivo protiv bolesti COVID-19 sigurno i djelotvorno, sudionici ispitivanja moraju predstavljati populaciju koja će biti cijepljena ako se cjepivo odobri. Ispitivanja su se stoga provodila na vrlo raznolikoj skupini sudionika (različite etničke skupine, dobi i spola). Sudionici su predstavljali i visokorizične skupine, a rezultati su pokazali da je u svim skupinama zabilježena visoka razina sigurnosti i djelotvornosti.
Mnogo se pogrešnih informacija odnosilo na sumnje da cjepiva izazivaju nuspojave kod trudnica. Točno je da su podaci o upotrebi cjepiva protiv bolesti COVID-19 tijekom trudnoće vrlo ograničeni jer trudnice obično ne sudjeluju u ispitivanjima zato što trudnoća utječe na njihove imunosne sustave. Međutim, ispitivanja provedena na životinjama pokazala su da tijekom trudnoće nisu zabilježeni štetni učinci pa stručnjaci ne predviđaju nikakve štetne nuspojave. Ipak, odluku o cijepljenju trudnice bi trebale donijeti uz savjetovanje sa zdravstvenim djelatnikom nakon razmatranja prednosti i rizika. Proizvođači cjepiva nastavit će pomno pratiti cijepljene osobe kako bi utvrdili jesu li cjepiva dugoročno djelotvorna i sigurna.
- Saznajte više o Uredbi EU-a o kliničkim ispitivanjima
- Pročitajte novosti o pacijentima u kliničkim studijama s EMA-inih sastanka s javnim dionicima na temu sigurnih i djelotvornih cjepiva protiv COVID-a 19
- Saznajte više o EMA-inim smjernicama za proizvođače lijekova i druge dionike u borbi protiv COVID-a 19
- Pročitajte informacije o sudionicima kliničkih ispitivanja za cjepiva koja su razvili BioNTech-Pfizer, Moderna, AstraZeneca i Janssen.
Prirodni imunitet na COVID-19 nakon zaraze je privremen, a prethodno zaraženi bi se trebali cijepiti nakon što im to potvrdi njihov liječnik
Dostupni znanstveni dokazi o prirodnom imunitetu na COVID-19 nakon potvrđene zaraze pokazuju da nije dugotrajan. Prema većini procjena prirodni imunitet osobe koja se zarazila i oporavila od COVID-a 19 traje od šest do osam mjeseci. Budite oprezni kad čitate neprovjerene tvrdnje o prirodnom imunitetu na COVID-19 nakon zaraze i nastavite se pridržavati mjera kako biste se zaštitili od moguće ponovne zaraze: držite fizički razmak, nosite masku za lice i često perite ruke. Ako ste se nedavno oporavili od COVID-a 19, trebali biste se savjetovati sa svojim liječnikom ili lokalnim zdravstvenim djelatnicima o tome kad biste trebali primiti cjepivo.
Cijepljenje se provodi onoliko brzo koliko to dopuštaju svjetski proizvodni kapaciteti.
Stope cijepljenja u državama članicama EU-a ovise o mnogim čimbenicima, među kojima su proizvodnja cjepiva i njegova distribucija od proizvođača do zemalja EU-a. Budući da joj je to bilo poznato, Europska komisija ponudila je u ranim fazama pandemije financijsku potporu poduzećima koja razvijaju cjepiva kako bi im pomogla da povećaju svoje proizvodne kapacitete u zamjenu za obveznu isporuku milijardi doza cjepiva. Komisija je odobrila ugovore s nekoliko različitih proizvođača cjepiva te je naručila 2,3 milijarde doza budućih cjepiva kako bi se maksimalno povećali izgledi za dobivanje najboljih cjepiva. EU je kupio doze cjepiva čim su ih proizvođači cjepiva ponudili.
Prve doze cjepiva isporučene su zemljama EU-a uoči Europskih dana cijepljenja koji su trajali od 27. do 29. prosinca 2020., ali distribucija cjepiva od tog trenutka ovisi o nacionalnim i regionalnim organizacijama i njihovoj razini pripravnosti.
Države članice oblikuju zdravstvene politike. Komisija koordinira prekogranična pitanja i pruža potporu.
Europska komisija podupire europske zemlje i pomaže u koordinaciji u kriznim vremenima. Poboljšavanjem koordinacije među europskim zemljama, jačanjem naših medicinskih i znanstvenih agencija te pokretanjem inicijativa kao što je farmaceutska strategija za Europu Komisija se priprema za buduće prekogranične zdravstvene krize. U području zdravstva primarnu nadležnost uvijek će imati države članice, koje su odgovorne za vlastite politike.
- Saznajte više o Europskoj zdravstvenoj uniji
- Pročitajte o podjeli nadležnosti između EU-a i država članica
Cjepiva protiv bolesti COVID-19 prolaze nekoliko krugova strogog ispitivanja i stručnih pregleda prije nego što se odobre.
Postupak odobravanja cjepiva je detaljan i transparentan. Cjepiva protiv bolesti COVID-19 moraju proći tri faze kliničkih ispitivanja i zadovoljiti visoke standarde prije nego što Europska agencija za lijekove (EMA) izda pozitivnu znanstvenu preporuku i prije nego što ih Europska komisija odobri za javnu upotrebu. Isto vrijedi i za sva druga cjepiva. Farmaceutska poduzeća provode ta klinička ispitivanja u skladu sa standardima koje je odredila EMA kako bi potvrdila učinke lijekova koji se ispituju i zaštitila dobrobit ispitanika. Sva klinička ispitivanja registrirana su u bazi podataka EU-a o kliničkim ispitivanjima (EudraCT), a informacije o kliničkim ispitivanjima javno su dostupne. Postupak je transparentan jer svatko može pristupiti podacima.
Učinkovitost postupka razvoja cjepiva znatno je povećana, bez kompromisa po pitanju djelotvornosti i zdravstvenih standarda, time što se klinička ispitivanja provode usporedno i s više dobrovoljaca nego inače te dodjelom većih sredstava istraživačima. Osim toga, postupak je učinkovitiji jer je subjektima koji razvijaju cjepiva dopušteno da EMA-i redovito dostavljaju rezultate ispitivanja tijekom cijele faze istraživanja i razvoja. Naime, podaci iz kliničkih ispitivanja u pravilu se dostavljaju na pregled tek nakon završetka faze istraživanja i razvoja. Stoga EMA-i sad treba manje vremena da iznese svoje mišljenje o cjepivu nakon što subjekt koji ga razvije zatraži odobrenje za stavljanje u promet jer je glavnina ocjenjivanja već provedena. Rezultati se ne postižu na račun spuštanja kvalitete.
Cjepiva protiv COVID-a 19, baš kao i bilo koja druga vrsta cjepiva, uče vaš imunosni sustav kako se zaštititi od konkretnog virusa.
Cjepiva djeluju tako što u naša tijela unose mrtvi oblik štetnog virusa kako bi se potaknulo stvaranje imuniteta na taj virus, a da pritom ne dođe do infekcije. To nas štiti od potencijalnih budućih infekcija stvarnim virusom.
Stanice u našem tijelu čitaju genetski kod – naš DNK – i stvaraju privremene genetske upute u obliku RNK-a koje tijelu pokazuju kako proizvoditi proteine potrebne za rast i popravak. Nakon stvaranja proteina RNK se razgrađuje. Cjepiva koja su proizveli Pfizer-BioNTech i Moderna identificiraju određeni protein (protein šiljastih izdanaka) koji koronavirusu omogućuje infekciju zdravih ljudskih stanica. Njihovim se cjepivima u stanice uvodi modificirani RNK – mRNK – koji im daje nalog za sintezu proteina šiljastih izdanaka bez ostatka virusa. Tako naše tijelo stječe imunosni odgovor na protein šiljastih izdanaka. Sam imunitet može trajati dugo nakon prvog izlaganja. U procesu cijepljenja naše tijelo uči kako prepoznati taj protein kako bi se u slučaju stvarne infekcije moglo prisjetiti i proizvesti potrebna protutijela i tako u budućnosti puno brže uništiti virus.
Nema dokaza da taj proces može oštetiti naše stanice.
Farmaceutska poduzeća odgovorna su za nuspojave cjepiva kupljenih u okviru strategije EU-a za cjepiva.
Za proizvod je uvijek odgovorno društvo koje ima odobrenje za njegovo stavljanje u promet. Poduzeća su odgovorna za sigurnost svojih proizvoda te imaju konkretne obveze. Primjerice, obvezna su u potpunosti provesti plan za praćenje rizika, izvješćivati o svim štetnim učincima proizvoda i poduzeti potrebne daljnje mjere. Točno je da je EU prilagodio neka od pravila o cjepivima kako bi u kraćem roku osigurao sigurno i djelotvorno cjepivo. Međutim, pravila o sigurnosnim standardima jednako su stroga kao i uvijek, a Direktiva o odgovornosti za proizvode i dalje je na snazi. Drugim riječima, tvrdnje da prema ugovorima koje je Komisija dogovorila proizvođači cjepiva nisu odgovorni za nuspojave jednostavno nisu istinite.
Sigurnost i djelotvornost odobrenih cjepiva protiv COVID-a 19 strogo će se pratiti u okviru uhodanog EU-ova sustava praćenja. U kojoj će mjeri novo cjepivo imati dugoročne učinke može se potvrditi tek kad prođe dovoljno vremena. Pojava neočekivanoga zdravstvenog problema ponekad se podudara s primanjem cjepiva, zbog čega ljudi često pretpostavljaju da je upravo cjepivo prouzročilo taj problem. Novoodobrena cjepiva protiv COVID-a 19 kontinuirano će se pratiti kako bi se bolje razumjela njihova dugoročna djelotvornost, kao i to jesu li određene nuspojave zaista uzrokovane cjepivom ili su nepovezane. Proizvođači cjepiva i dalje će biti odgovorni te će se od njih očekivati da prate dugoročne učinke svojih cjepiva dugo nakon njihove primjene.
Ako postoji dovoljno pouzdanih dokaza koji pokazuju da cjepivo protiv COVID-a 19 ispunjava EU-ove visoke standarde sigurnosti i djelotvornosti, EU će preporučiti njegovu upotrebu, bez obzira na to tko ga je proizveo.
U proruskim dezinformacijama tvrdi se da EU potkopava rad drugih zemalja. Za stavljanje cjepiva u promet na unutarnjem tržištu potrebno je zadovoljiti visoke europske standarde sigurnosti i djelotvornosti koje je utvrdila Europska agencija za lijekove. Europska agencija za lijekove trenutačno ocjenuje rusko cjepivo Sputnik V protiv COVID-a 19 u skladu s primljenim podacima. Preporuka agencije bit će temelj na osnovu kojeg će Europska komisija odlučiti hoće li odobriti to cjepivo za primjenu u EU-u.
Treba istaknuti da u Europi i u inozemstvu postoji duga povijest kampanja dezinformiranja koje podupire Kremlj, što je EUvsDisinfo dobro dokumentirao. Na primjer, utvrđeno je da su proruski akteri promicali cjepivo Sputnik V u Latinskoj Americi te istodobno pokušavali umanjiti vrijednost drugih cjepiva.
Ukratko, EU bi bio voljan koristiti cjepivo iz bilo kojeg dijela svijeta, ali ono mora zadovoljiti visoke europske standarde sigurnosti i djelotvornosti, koje je utvrdila Europska agencija za lijekove.

Razlikujmo činjenice o COVID-u 19 od laži i izmišljotina

Pročitali ste nešto i niste sigurni je li to točno? Ovo su činjenice:

Većina znanstvenika i oblikovatelja politika slaže se da ograničenja kretanja spašavaju živote, ali i da to nije izvedivo dugoročno rješenje za suzbijanje pandemije.
EU i sve njegove države članice uvijek će na prvo mjesto staviti zdravlje ljudi i njihove izvore prihoda. Tijekom pandemije većina je zemalja bila prisiljena uvesti privremene mjere ograničenja kretanja da bi se mogla nositi s velikim brojem novih slučajeva. Svima je u interesu da takva ograničenja, ako ih se uvede, traju što kraće, ali to je moguće samo ako imaju željeni učinak: znatno smanjenje broja novih infekcija. Zaustavljanje širenja koronavirusa ovisi i o tome koliko se ljudi drže smjernica o koronavirusu, primjerice nose li maske u javnosti i ograničavaju li socijalne kontakte.
Oblikovatelji politika i znanstvenici svjesni su da su ograničenja kretanja skupo i dugoročno neizvedivo rješenje jer nerazmjerno utječu na siromašne, obitelji s malom djecom i radnike koji ne mogu raditi od kuće. Veliko su opterećenje za gospodarstvo i ugrožavaju mentalno zdravlje i dobrobit ljudi. Privremene mjere ograničenja kretanja potrebne su u nekim situacijama kako bi se zdravstvenom sektoru pružilo dovoljno vremena za uspostavu kontrole i izbjegavanje najgoreg mogućeg scenarija.
Budući da se koronavirus širi kontaktom s kapljicama i dalekosežnijim prijenosom aerosolima, posebno u uvjetima loše ventilacije, ograničavanje kontakta među ljudima najpouzdaniji je način prekidanja lanaca zaraze. Omogući li se daljnje nekontrolirano širenje koronavirusa, u konačnici će doći do preopterećenja zdravstvenih sustava, a potencijalno i viših stopa smrtnosti.
Čuvajte se tvrdnji o „čudotvornim lijekovima” na internetu.
Zdravstveni savjeti iz nepoznatih ili nepouzdanih izvora mogli bi ugroziti vaše zdravlje. Imajte na umu da će svako cjepivo koje Europska komisija odobri za upotrebu biti objavljeno na posebnoj internetskoj stranici o sigurnim cjepivima protiv bolesti COVID-19. Cjepiva s tog popisa odobrena su nakon podrobnog ocjenjivanja koje je provela Europska agencija za lijekove. Ta agencija trenutačno preispituje i cjepiva drugih farmaceutskih poduzeća. Trebali biste biti sumnjičavi prema svima koji tvrde da su primili terapiju protiv koronavirusa koju Europska agencija za lijekove nije odobrila ili koju vam nacionalna zdravstvena tijela nisu preporučila. Ako inače ne biste povjerovali u takve metode liječenja, nemojte ni sad!
Dobro razmislite prije nego što proslijedite informacije o liječenju koje pronađete na društvenim mrežama. Sve nove informacije provjerite na temelju pouzdanih izvora. Na primjer, mnogo se raspravljalo o hidroksiklorokinu (lijeku za malariju), unatoč dokazima iz kontroliranih studija koji zasad pokazuju da je taj lijek neučinkovit protiv koronavirusa. Nemojte sami uzimati ni taj ni bilo koji drugi „čudotvorni lijek”. Na internetskim stranicama Europske agencije za lijekove možete se informirati o svim potencijalnim terapijama i lijekovima za COVID-19.
Koronavirus se s osobe na osobu može prenijeti samo kapljicama koje nastaju pri kihanju, kašljanju ili izdisanju, a ne putem mobilnih mreža.
Na internetu je vrlo raširen mit da je pandemija koronavirusa povezana s uvođenjem 5G mreža. To nije točno. Teorije zavjere lažno povezuju 5G i koronavirus, vjerojatno zato što su oboje relativno novi i nevidljivi ljudskom oku. 5G je jednostavno tehnologija nove generacije mobilnih mreža koja ne može, kao ni sadašnje 4G mreže, biti u interakciji s virusom. Radiovalovima povezuje različite uređaje i ne prenosi virus, koji može preživjeti samo u kapljicama. Da je riječ o izmišljotini vidljivo je i iz toga što se koronavirus proširio u cijelom svijetu, iako 5G mreže još nisu svugdje uvedene. Mnoge zemlje u kojima 5G mreže nisu uvedene zabilježile su velik broj zaraženih. Jednostavno ne postoji veza između koronavirusa i 5G mreža.
Zaštita građana glavni je prioritet EU-a, koji slijedi siguran pristup kad je riječ o graničnim vrijednostima izloženosti radijskom zračenju. Naime, granične vrijednosti izloženosti za građane EU-a, uključujući za 5G mreže, 50 su puta niže od onih koje bi prema dostupnim znanstvenim dokazima mogle utjecati na zdravlje. Svi 5G odašiljači moraju zadovoljiti te iznimno visoke standarde prije puštanja u rad. Da 5G tehnologija predstavlja bilo kakvu opasnost za zdravlje i dobrobit građana Europe, EU ne bi preporučio njezinu upotrebu, a države članice bi je zabranile.
EU ima koordiniran plan za oporavak Europe, koji uključuje potporu za građane i poduzeća te rješavanje zdravstvenih pitanja.
Trenutačni fokus EU-a je na ponovnom pokretanju gospodarske aktivnosti i izgradnji pravednije, zelenije i digitalnije Europe. Planom oporavka, s ukupnim proračunom od 1,8 bilijuna eura, poduprijet će se brojni europski sektori i pomoći Europi da se oporavi od krize. Taj plan obuhvaća važne programe, kao što je NextGenerationEU, iz kojih će se financirati održiv, uključiv i pravedan oporavak za sve, što uključuje ruralna područja i sektore koji su najviše pogođeni krizom. Instrument NextGenerationEU, osnovan sredstvima svih država članica, doprinijet će povećanju gospodarske aktivnosti u cijelom EU-u. Dobivanje sredstava ovisit će o provedbi gospodarskih reformi, ali bez nametanja mjera štednje.
EU nastoji osigurati da građani mogu nastaviti putovati Europom bez rizika od zaraze koronavirusom. Internetska platforma Re-open EU, izvorno pokrenuta kako bi se Europljanima pomoglo da putuju tijekom pandemije koronavirusa, pretvorena je u jedinstvenu točku za informiranje o zdravstvenim mjerama, ograničenjima i mogućnostima putovanja u EU-u. EU i države članice na prvo mjesto stavljaju sigurnost i dobrobit ljudi.
Iza globalnih nastojanja da se zaustavi pandemija ne skriva se zavjera, nego znanstvenici koji pokušavaju pronaći cjepiva za sve
Ako neka teorija predstavlja dežurnog krivca kojeg možete okriviti za sve naše probleme, trebali biste dobro promisliti prije nego što u nju povjerujete. Teorije zavjere u načelu su primamljive jer daju pretjerano jednostavne odgovore na složena pitanja. Predvidljive su te izdvajaju jasnog i prepoznatljivog „neprijatelja”. Takve teorije slijede ustaljene, predvidljive formule koje se ponavljaju u različitim scenarijima, pri čemu se mijenjaju jedino subjekti priče. Ne dopustite da vas zavaraju pretjerano jednostavna i lažna rješenja koja se predstavljaju kao odgovor na ovu složenu zdravstvenu krizu.
Iako nema nikakvih vjerodostojnih dokaza za to, jedna teorija zagovara da je Bill Gates stvorio koronavirus kao dio nekog opakog plana. Posve je jasno da to nije istina. Zaklada Billa i Melinde Gates već dugo godina pomaže da se u svijetu iskorijene opasne bolesti, kao što je dječja paraliza. Kako bi pomogla u borbi protiv koronavirusa, zaklada je donirala 125 milijuna dolara za neovisni zajednički međunarodni rad na razvoju i primjeni dijagnostike, liječenja i cjepiva protiv koronavirusa. Aktivno je doprinijela i podržala donatorski maraton Globalni odgovor na koronavirus, koji je 4. svibnja pokrenula Europska komisija, a donatori su se obvezali donirati 15,9 milijardi eura za financiranje razvoja i univerzalne primjene dijagnostike, liječenja i cjepiva protiv koronavirusa. Naravno, bilo kakvo cjepivo protiv koronavirusa morat će proći stroga klinička ispitivanja prije nego što se odobri za upotrebu.
Pravila EU-a o zaštiti podataka i privatnosti među najstrožima su na svijetu. Pandemija koronavirusa to nije promijenila.
Digitalne tehnologije mogu štititi i spašavati živote. Na primjer, dobrovoljna upotreba aplikacija za praćenje kontakata i upozoravanje na koronavirus može imati važnu ulogu u svim fazama krize, posebno kad se ponovno zabilježi porast novih slučajeva, te dopuniti druge mjere, kao što je povećano testiranje. Takve aplikacije mogu pomoći u zaustavljanju širenja virusa prekidanjem prijenosa zaraze i upozoravanjem korisnika da su bili u blizini zaražene osobe. Sve aplikacije za praćenje kontakata osoba zaraženih koronavirusom moraju biti dobrovoljne, transparentne i sigurne, funkcionirati na europskoj razini i poštovati privatnost ljudi.
Kako bi se olakšalo pravilno funkcioniranje aplikacija za praćenje kontakata, Komisija je uspostavila interoperabilni pristupnik: digitalnu infrastrukturu potrebnu za prenošenje informacija među nacionalnim poslužiteljima za te aplikacije. To će rješenje, kojim je obuhvaćena velika većina aplikacija za praćenje kontakata u EU-u, pomoći poslovnim putnicima i turistima da sigurno putuju Europom u vrijeme pandemije.
Maske za lice pomažu u zaštiti zdravlja i potpuno su sigurne, a treba ih pravilno upotrebljavati i odlagati nakon upotrebe.
Svi se želimo zaštititi od koronavirusa, a pravilna upotreba maski za lice može nam pomoći u očuvanju sigurnosti i zdravlja tijekom ove pandemije. Maske mogu uvelike ograničiti širenje koronavirusa, posebno u zatvorenim prostorima. Možete biti zaraženi čak i ako niste razvili simptome bolesti. U takvim slučajevima maska može zaštititi druge.
One se moraju promatrati kao dopuna drugim preventivnim tehnikama, kao što su pranje ruku i održavanje fizičkog razmaka, te same po sebi ne mogu jamčiti potpunu zaštitu. Moraju se pravilno nositi i skidati. Pravilna upotreba maske sama po sebi ne dovodi do stanja kao što je hipoksija (smanjena razina kisika) ili hiperkapnija (trovanje ugljikovim dioksidom). Ispitivanjima prije isporuke EU osigurava da se putem mehanizama potpore EU-a isporučuju dovoljno kvalitetne maske.
Svatko se može zaraziti koronavirusom i potom razviti komplikacije, čak i ako je u niskorizičnoj skupini.
Svaka generacija Europljana suočila se s nekim velikim izazovom ili prijetnjom, a za našu generaciju to je koronavirus. Koronavirus je takva velika prijetnja zato što je vrlo zarazan. Bilo tko se može zaraziti i razviti ozbiljne komplikacije, čak i mlade i zdrave osobe.
EU je u borbi protiv te prijetnje na prvo mjesto stavio zaštitu života i izvora prihoda. U suradnji s državama članicama koordinira i razmjenjuje informacije te se služi svim raspoloživim sredstvima da uspori širenje bolesti i pronađe rješenja. Ne znamo kako će se pandemija razvijati, ali moramo biti spremni na sve.
Opasnost od zaraze prijeti i mladim i starijim osobama ako ignoriraju službene savjete. Osim toga, još ne znamo točno ni koje su dugoročne posljedice zaraze koronavirusom. Znanstvena istraživanja još su u tijeku te jednostavno ne znamo dovoljno kako bismo procijenili koliko štetan taj virus može biti. Ono što znamo je da se bilo tko može zaraziti.
Svatko može dati svoj obol u borbi protiv virusa. Među ostalim, trebamo temeljito prati ruke, izbjegavati dodirivanje lica, održavati fizički razmak u javnim prostorima te se, u slučaju pojave simptoma, povući u izolaciju.
Mjere ograničavanja kretanja širom Europe privremene su i ne upućuju na kraj demokracije ni europskih vrijednosti.
Poštovanje mjera ograničavanja socijalnih kontakata i smjernica o bolesti COVID-19 spašava živote i zaustavlja širenje koronavirusa. Te se mjere temelje na najnovijim znanstvenim dokazima i podacima koji su dostupni donositeljima odluka u svim državama članicama. Nacionalne vlade i Komisija svjesne su da ta ograničenja ostavljaju ekonomske posljedice i posljedice na mentalno zdravlje građana pa predano rade na tome da što brže stave virus pod kontrolu i ponovno otvore EU.
Temeljne europske vrijednosti kao što su sloboda kretanja i izražavanja sastavni su dio EU-ovih stavova i načina života te su u ovom razdoblju krize važnije no ikad. Mjere ograničavanja kretanja ne upućuju na kraj tih vrijednosti niti ih dovode u pitanje, ali su potrebne kako bi se odgovorilo na brzi porast novih slučajeva zaraze koronavirusom kakav je opažen tijekom pandemije. Svaki put kad se broj novih slučajeva spusti na prihvatljivu razinu, ukidaju se privremena ograničenja i Europljani se opet mogu slobodno kretati na uobičajen način. Države članice uvode takve mjere samo kao odgovor na iznimno teške situacije. EU čini sve što je potrebno kako bi se navedene vrijednosti poštovale u cijeloj Uniji tijekom i nakon ovog teškog razdoblja.
Za utvrđivanje porijekla pandemije COVID-a 19 potrebna su daljnja istraživanja
Sada je važnije nego ikad prije surađivati sa zemljama u cijelom svijetu kako bismo pobijedili koronavirus. Dezinformacije i neutemeljene optužbe o podrijetlu koronavirusa mogu lako naštetiti ključnim međunarodnim mrežama potpore te ugroziti mnoge živote. EU podupire svjetska nastojanja da se utvrdi porijeklo pandemije, npr. Svjetsku studiju o porijeklu koronavirusa koju organizira Svjetska zdravstvena organizacija (WHO).
Uzročnik bolesti COVID-19 je soj koronavirusa (vrsta virusa) pod nazivom SARS-CoV-2, prijavljen Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji 31. prosinca 2019. u Wuhanu u Kini. Koronavirusi uzrokuju respiratorne bolesti i mogu se prenositi sa životinja na ljude. Nismo poptuno sigurni odakle potječe virus. Međutim, prema WHO-ovoj Svjetskoj studiji o porijeklu koronavirusa vjerojatno je da je COVID-19 nastao kao izravan zoonotski prijenos. Na temelju dostupnih dokaza smatra se da je vrlo slaba vjerojatnost da je došlo do nezgode u vuhanskom Institutu za virologiju. Unatoč tome, da bi se utvrdilo porijeklo pandemije potrebna su daljnja istraživanja, pri čemu se nijedna mogućnost ne smije isključiti.
Svakako treba ispitati kako se izvješćivalo i postupalo s tom bolešću nakon njezina izbijanja, ali okrivljavanje drugih za koronavirus neće poboljšati aktualnu situaciju jer samo zajedno Europa i svijet mogu pobijediti pandemiju. Svjetsko zdravlje je zajednička odgovornost svih nas. Svaki propust ili kašnjenje u dijeljenju javnozdravstvenih informacija može imati negativne posljedice na svjetskoj razini.
Iako EU njeguje konstruktivnu suradnju sa susjedima, uvijek ćemo razotkrivati štetne dezinformacije i njihove izvore.
Dezinformacije nam otežavaju donošenje odluka. Kad smo zatrpani proturječnim informacijama, nesigurni smo i zbunjeni. Posljedice mogu biti ozbiljne, a neke od njih su ugrožavanje sigurnosti građana, poljuljano povjerenje u vlasti i medije te narušavanje naše uloge na globalnoj razini. Dezinformacijama smo posebno podložni u stresnim trenucima, a određeni pojedinci iskorištavaju pandemiju koronavirusa da nas napadnu kad smo najranjiviji.
Analitičari koji sudjeluju u projektu EUvsDisinfo utvrdili su da se u svijetu aktivno šire lažne informacije i tvrdnje kako bi se unijeli zbunjenost i nepovjerenje u europski odgovor na koronavirus. Strani akteri i neke treće zemlje, a posebno akteri u Rusiji i Kini, sudjeluju u ciljanim operacijama i kampanjama dezinformiranja u vezi s koronavirusom u EU-u, njegovu susjedstvu i u svijetu te nastoje nanijeti štetu demokratskoj raspravi, povećati društvenu polarizaciju i poboljšati svoj ugled u kontekstu tog virusa. Najbolji je odgovor razotkriti takve pokušaje, utvrditi tko je za njih odgovoran te redovito i pravovremeno istupati s istinitim činjenicama. Europska komisija, Europski parlament i Europska služba za vanjsko djelovanje rade na zaustavljanju dezinformacija o virusu.
Viruse nije briga odakle ste. Ne zanima ih vaše podrijetlo niti koja je država izdala vašu putovnicu.
Neki ljudi pokušavaju pripisati koronavirus različitim skupinama nazivajući virus europskim, kineskim, britanskim ili američkim virusom. Jedino je točno da se koronavirus širi sa zaražene osobe na nezaraženu putem kapljica koje nastaju pri kihanju, kašljanju i izdisanju. Ne prenosi ga nikakva specifična populacija ili grupa. Ako pročitate da migranti ili određene etničke skupine namjerno šire virus, budite sigurni da takve tvrdnje nisu znanstveno utemeljene. Kriza uzrokovana koronavirusom je globalna kriza, za koju je potreba globalna solidarnost.
EU podupire ulaganja država članica u javno zdravstvo.
EU podupire velika ulaganja u javno zdravstvo te se fiskalnim pravilima EU-a nikad nisu propisivali rezovi u tom području. U Europi su građani i njihovo zdravlje na prvome mjestu, a javni rashodi za zdravstvenu skrb u većini su se država članica EU-a povećali u proteklom desetljeću. To je politika po kojoj je Europska unija prepoznatljiva u cijelom svijetu. EU je nedavno pokrenuo plan za potporu zemljama tijekom krize i prilagodio pravila kako bi zemlje mogle više ulagati u hitne službe i usredotočiti se na ono što je najvažnije, a to je zaštita ljudi.
Takvo djelovanje nije ništa novo. Od financijskog kraha 2008. EU je pokrenuo brojne financijske inicijative za potporu svim državama članicama, osobito onima koje su bile najviše pogođene tom krizom, kao što su Grčka, Španjolska i Italija. Te reforme nisu naštetile zdravstvenim sustavima država poput Grčke. Naprotiv, Programom EU-a za potporu stabilnosti ojačava se univerzalna zdravstvena zaštita i uspostava sveobuhvatnoga zdravstvenog sustava. U okviru Plana ulaganja pruža se potpora malim poduzećima, istraživanju i inovacijama te projektima povezanima s klimatskim promjenama. Isto tako, financiraju se brojni projekti u zdravstvenom sektoru, kao što su razvoj novih načina liječenja raka te proširenje i modernizacija bolnica. Kako bi ojačala borbu EU-a protiv pandemije, Komisija je predložila i program „EU za zdravlje”. Proračun tog programa trebao bi iznositi 5,1 milijardu eura, iz čega će se financirati zemlje, zdravstvene organizacije i nevladine organizacije u EU-u.
EU vodi brigu o pitanjima u njegovoj nadležnosti kako bi se države mogle usredotočiti na svoje prioritete.
Donošenje nacionalnih zakona i odluka o borbi protiv koronavirusa u potpunosti je u nadležnosti država članica i nekih regija unutar država članica. Europska komisija nema se pravo uplitati u nacionalno zakonodavstvo i odluke u područjima kao što je zdravstvo. S druge strane, EU može pripremati europske politike i koordinirane paneuropske inicijative za rješavanje krize u suradnji s državama članicama. Primjerice, odluke o ograničavanju kretanja i zatvaranju državnih granica donose se na nacionalnoj razini, a na razini EU-a odlučeno je da će se iz programa EU-a za istraživanja i inovacije Obzor 2020. izdvojiti više od 100 milijuna eura za pronalazak cjepiva, novih terapija i dijagnostičkih testova. Povrh toga, Komisija se obvezala prikupiti 15,9 milijardi eura u okviru inicijative za globalni odgovor na koronavirus, koju je 4. svibnja pokrenula predsjednica von der Leyen.
- Saznajte više o Komisijinu odgovoru na koronavirus u području javnog zdravlja
- Saznajte više o strategiji EU-a za cjepiva protiv koronavirusa

Razotkrijte botove

Internetski botovi u Europi šire dezinformacije o krizi uzrokovanoj koronavirusom.

Na internetu je drastično porastao broj dezinformacija i lažnih vijesti o koronavirusu, zbog čega je teško razlikovati istinu od laži. Neke od obmanjujućih informacija koje se šire putem lažnih računa na društvenim mrežama i putem botova, koji na internetu i društvenim mrežama obavljaju automatizirane zadatke, mogu naštetiti vama i vašim bližnjima. Lažne vijesti često se doimaju uvjerljivo pa se brzo dijele, zbog čega su posebno opasne. Dobro razmislite prije nego što podijelite neki sadržaj na društvenim mrežama. Trebali biste uvažiti samo informacije iz pouzdanih izvora: ako inače ne biste povjerovali tom izvoru informacija ili vijesti, nemojte ni sad i ne dijelite dalje!

EU zajedno s internetskim platformama radi na rješavanju problema lažnih računa i botova te su mnogi od lažnih računa već uklonjeni. U razdoblju krize povećavaju se naši strahovi i napetosti pa su lažni računi i botovi na internetu opasniji no ikad prije. Lažne vijesti prepoznate ćete slijedeći tri jednostavna koraka:

Provjerite izvor. Obmanjuju li vas lažni izvori?
Provjerite priču. Prenosi li je više od jednog izvora vijesti?
Provjerite namjeru. Šire li priču botovi?

Prijavljivanje dezinformacija i pogrešnih informacija platformama

Lažne i obmanjujuće informacije o cjepivima protiv bolesti COVID-19 koje se šire internetom ugrožavaju našu sposobnost oporavka od pandemije. Zbog dezinformacija i pogrešnih informacija o cjepivima smanjuje se povjerenje ljudi u medicinu i zdravstvene djelatnike. Stoga je važno da svatko učini što može i da se upozna s činjenicama.

Prijavljivanjem internetskog sadržaja za koji smatrate da je neistinit ili obmanjujući možete pomoći u suzbijanju širenja dezinformacija. Kako bi vam u tome pomogla, Svjetska zdravstvena organizacija izradila je internetsku stranicu na kojoj je objašnjeno kako prijaviti neistinit ili obmanjujući sadržaj na društvenim mrežama.

Prijavljivanje dezinformacija i pogrešnih informacija

Prepoznavanje teorija zavjere

Pandemiju koronavirusa prati golema količina opasnih teorija zavjere, koje se uglavnom šire na internetu. U tim se teorijama iznose opasna i nerealna objašnjenja o podrijetlu virusa i krivcima za njegovo širenje. U okviru sveobuhvatnog pristupa suzbijanju negativnih posljedica teorija zavjere, Europska komisija i UNESCO objavljuju pristupačne edukativne infografike kako bi građanima pomogli da prepoznaju i suzbiju teorije zavjere.

Više informacija

Upozorenje na internetske prijevare

Čuvajte se internetskih prijevara kad je riječ o proizvodima koji navodno liječe ili sprečavaju infekciju koronavirusom. Nepošteni trgovci mogu oglašavati ili pokušati prodavati proizvode kao što su zaštitne maske ili sredstva za dezinfekciju ruku koji navodno sprečavaju ili liječe infekciju, no ti proizvodi mogu biti lažni a vi prevareni. Ovdje možete pronaći savjete koji vam mogu pomoći da otkrijete i izbjegnete moguće prijevare.

Komisija je 2. ožujka 2021. objavila godišnje izvješće o EU-ovu sustavu Safety Gate za brzo obavješćivanje o opasnim neprehrambenim proizvodima široke potrošnje, koji pomaže da se takvi proizvodi uklone s tržišta.

Dokumenti o sustavu Safety Gate

Resursi i alati na internetu

Pogledajte internetske resurse i alate za učenike, učitelje i nastavnike tijekom pandemije bolesti COVID-19.

Pročitajte našu objavu na Mediumu o 5 korisnih stvari koje treba znati o koronavirusu.

Borba protiv dezinformacija