Glavni sadržaj
Arhivirani sadržaj

Internetske stranice u ovom odjeljku više se ne ažuriraju. Sadržaj je možda zastario i trebalo bi ga koristiti samo kao izvor povijesnih informacija.

Države članice same su odgovorne za organiziranje i pružanje zdravstvenih usluga i medicinske skrbi. EU-ova politika javnog zdravlja nadopunjuje nacionalne politike kako bi se postigla što veća otpornost europske zdravstvene unije u korist svih Europljana.  

Sigurna i učinkovita cjepiva

Komisija i države članice zajednički su na razini EU-a osigurale opskrbu cjepivima protiv bolesti COVID-19 i olakšale njihovu distribuciju te tako osigurale pravodoban pristup cjepivima i njihovu dostupnost u cijelom EU-u. Sigurna i učinkovita cjepiva počela su se distribuirati u EU-u krajem 2020., nakon strogih postupaka pribavljanja odobrenja i prema najvišim sigurnosnim standardima. Europska komisija od tad je osigurala oko 4,2 milijarde doza cjepiva protiv bolesti COVID-19. U kolovozu 2023. protiv virusa je bilo cijepljeno ukupno 84,8 % odraslog stanovništva. Usto je Tim Europa donirao više od 530 milijuna doza cjepiva brojnim svjetskim zemljama. 

Liječenje i testiranje na COVID-19

Zahvaljujući cijepljenju pandemija je okončana i život se normalizirao. No Komisija i dalje osigurava dostupnost terapeutika protiv bolesti COVID-19 osobama koje se zaraze. Strategijom Europske komisije za terapeutike protiv bolesti COVID-19 podupire se razvoj i dostupnost lijekova, među ostalim za liječenje „dugog COVID-a”, čime se dopunjuje strategija EU-a za cjepiva u okviru europske zdravstvene unije. Europska agencija za lijekove potvrdila je da je devet od petnaest terapeutika s popisa mogućih lijekova za bolest COVID-19 iz 2021. sigurno i djelotvorno, i oni se koriste za liječenje pacijenata u cijelom EU-u. Komisija je sklopila ugovore o javnoj nabavi za dva lijeka.  

Europska komisija izdala je preporuke o zajedničkom pristupu testiranju i praćenju širenja virusa te je podržala razvoj kapaciteta za praćenje. 

Zaštita zdravlja Europljana

Komisija je predstavila inicijative za zaštitu zdravlja Europljana boljom pripravnošću i odgovorom na krize te dugoročnom otpornošću zdravstvenih sustava u EU-u.

Poučena iskustvom s početka pandemije bolesti COVID-19 Komisija je u studenome 2020. predložila osnivanje europske zdravstvene unije. Njezina je svrha ojačati društvo i gospodarstvo Europe kako bi joj se pomoglo u sprečavanju, pripravnosti i upravljanju zdravstvenim krizama na razini EU-a i svjetskoj razini. Snažna europska zdravstvena unija zaštitit će naš način života, naša gospodarstva i društva.

To je rezultiralo boljim koordiniranim odgovorom na razini EU-a te je 23. studenog 2022. donesena Uredba o ozbiljnim prekograničnim prijetnjama zdravlju. Ta je uredba središnji pravni akt EU-ova okvira za zdravstvenu sigurnost, kojim se proširuju postojeći mehanizmi za zdravstvenu pripravnost, rano upozoravanje i odgovor na razini EU-a te se jačaju ovlasti dviju najvažnijih zdravstvenih agencija EU-a – Europskog centra za sprečavanje i kontrolu bolesti i Europske agencije za lijekove.

U ožujku 2021. na inicijativu Komisije donesen je zdravstveni program EU-a za razdoblje 2021. – 2027., EU za zdravlje. Njegova je svrha povećati otpornost zdravstvenih sustava i poticati inovacije u zdravstvenom sektoru, a za financiranje je izdvojena 5,1 milijarda eura. Program znatno doprinosi oporavku nakon pandemije bolesti COVID-19 jer poboljšava zdravlje Unijina stanovništva, pomaže u borbi protiv prekograničnih prijetnji zdravlju i povećava pripravnost i sposobnost Unije da, kao dio buduće snažne europske zdravstvene unije, učinkovito odgovori na buduće zdravstvene krize.

U Farmaceutskoj strategiji za Europu iz studenog 2020. predloženo je stvaranje regulatornog okvira otpornog na buduće promjene, s ciljem pružanja potpore industriji u promicanju istraživanja i tehnologija od kojih će pacijenti imati koristi kad im je potrebna terapija te boljeg funkcioniranja tržišta. Tom strategijom uzete su u obzir slabosti koje su izašle na vidjelo tijekom pandemije bolesti COVID-19 i predložene mjere za jačanje sustava. Komisija je u travnju 2023. predložila novu direktivu i novu uredbu kako bi se revidiralo i zamijenilo postojeće zakonodavstvo o lijekovima.

Kao dio odgovora na pandemiju bolesti COVID-19 Komisija je u veljači 2021. pokrenula „inkubator HERA”. To je europski plan pripravnosti za biološke prijetnje, čiji je cilj otkrivati i analizirati nove varijante virusa, razvijati cjepiva za nove varijante za koje postojeća cjepiva nisu dovoljno učinkovita te brzo razvijati cjepiva prilagođena novim varijantama i proizvoditi ih u velikim količinama.

Na temelju tog plana Komisija je u rujnu 2021. osnovala Tijelo za pripravnost i odgovor na zdravstvene krize – HERA, jedan od glavnih stupova europske zdravstvene unije, čiji je cilj pridonijeti otpornosti Europe na buduće zdravstvene krize i druge rizike.

HERA se bavi prikupljanjem podataka i izgradnjom potrebnih kapaciteta za odgovor te na taj način predviđa prijetnje i moguće zdravstvene krize. Osigurava razvoj, proizvodnju i distribuciju lijekova, cjepiva i drugih medicinskih protumjera u hitnim slučajevima. U prvoj godini djelovanja HERA je osnovala stručnu skupinu za varijante bolesti COVID-19 radi praćenja mutacija.

Tijekom pandemije bolesti COVID-19 Europski centar za sprečavanje i kontrolu bolesti (ECDC), najvažnije tijelo za procjenu rizika od širenja virusa i utjecaja na javno zdravlje, provodilo je redovite procjene rizika i pružalo najnovije epidemiološke informacije, kao i tehničku potporu. ECDC je usto na stranici s pitanjima i odgovorima o bolesti COVID-19 objavljivao informacije o pandemiji, širenju virusa, simptomima, testiranju, liječenju i prevenciji.

Komisija je uspostavila EU FAB, mrežu uvijek spremnih kapaciteta za proizvodnju cjepiva i lijekova koji se mogu aktivirati u slučaju budućih kriza, i počela stvarati zalihe opreme i lijekova protiv kemijskih i nuklearnih prijetnji.

Tijekom pandemije bolesti COVID-19 Komisija je predlagala konkretne mjere za sprečavanje porasta broja slučajeva bolesti COVID-19, kao primjerice tijekom jeseni i zime 2022. i 2023. Države članice poticalo se da povećaju stope primarnog cijepljenja, prioritiziraju docjepljivanje, povežu kampanje cijepljenja protiv bolesti COVID-19 i gripe te jasno komuniciraju s građanima o koristima cijepljenja. Tim je mjerama naglašena i važnost otpornih zdravstvenih sustava i kapaciteta u svim državama članicama. Države članice poticalo se i da poduzmu dodatne mjere za potporu mentalnom zdravlju zdravstvenih radnika i cijelog stanovništva.

Potpora zdravstvenim sustavima

Mehanizam EU-a za civilnu zaštitu i rescEU

Tijekom pandemije bolesti COVID-19, a posebno u prvim mjesecima krize, EU je putem Mehanizma EU-a za civilnu zaštitu koordinirao i sufinancirao isporuke više od 190 milijuna komada medicinske i osobne zaštitne opreme, povećanje broja medicinskog osoblja u bolnicama te osigurao više od 10,5 milijuna doza cjepiva za više od 55 zemalja u Europi i svijetu.

Zahvaljujući strateškoj medicinskoj rezervi rescEU, koju je Komisija uspostavila 2021. kako bi se brže odgovorilo na potrebe koje nastaju zbog zdravstvenih kriza kao što je pandemija bolesti COVID-19, državama članicama pogođenima pandemijom dostavljeno je više od 3 milijuna komada medicinske i zaštitne opreme i laboratorijskih potrepština.

Upravljanje kriznim situacijama i solidarnost

Prekogranična suradnja u području zdravlja

Koordinacijski centar za odgovor na hitne situacije (ERCC) imao je bitnu ulogu u pružanju potpore i u svakom je trenutku bio spreman pomoći svim zemljama u Europi i izvan nje.

Europska komisija je u travnju 2020. donijela smjernice o prekograničnoj suradnji nacionalnih, regionalnih i lokalnih tijela u zdravstvenoj zaštiti. Cilj je bio olakšati suradnju u prijevozu pacijenata i pružanju stručne medicinske pomoći, osigurati mobilnost pacijenata, olakšati nadoknadu troškova zdravstvene skrbi i općenito rasteretiti nacionalne zdravstvene sustave pogođene pandemijom. Koordinacija zahtjeva za prekograničnu pomoć u zdravstvenoj zaštiti odvijala se putem Odbora za zdravstvenu sigurnost, kojim predsjeda Komisija, i EU-ova sustava ranog upozoravanja i odgovora.

Fond solidarnosti EU-a

U okviru iznimnog odgovora EU-a na pandemiju koronavirusa u ožujku 2020. proširen je opseg Fonda solidarnosti EU-a kako bi obuhvatio velike javnozdravstvene krize. U ožujku 2021. Komisija je predložila paket od gotovo 530 milijuna eura financijske potpore kao dodatnu potporu za države članice i zemlje pristupnice u njihovoj borbi protiv pandemije. Vijeće i Europski parlament odobrili su u svibnju 2021. mobilizaciju Fonda solidarnosti EU-a u skladu s tim prijedlogom.

 

Izjava o odricanju od odgovornosti: stranica je posljednji put ažurirana u rujnu 2023.