Suzbijanje dezinformacija o koronavirusu

Pandemiju koronavirusa prati golema količina lažnih i obmanjujućih informacija, uključujući pokušaje stranog uplitanja u rasprave unutar EU-a. Dezinformacije bujaju na plodnom tlu nesigurnosti, tjeskobe i vijesti koje se mijenjaju nesmiljenom brzinom. Obmanjujuće zdravstvene informacije, opasne teorije zavjere i prijevare potrošača ugrožavaju javno zdravlje.

Europska unija i njezine države članice odlučne su u borbi protiv onih koji pokušavaju iskoristiti krizu i ugroziti živote građana, kao i onih koji šire propagandu ili mržnju. Trenutačna situacija zahtijeva još usklađenije djelovanje na temelju Akcijskog plana za borbu protiv dezinformiranja iz 2018., u skladu s našim demokratskim vrijednostima.

U Zajedničkoj komunikaciji Europska komisija i visoki predstavnik predlažu konkretne mjere za snažniju i otporniju Europsku uniju, koje će se uzeti u obzir u budućem radu EU-a u borbi protiv dezinformiranja, posebno u akcijskom planu za europsku demokraciju te Aktu o digitalnim uslugama.

Trenutačna kriza postala je pilot-projekt u kojem se pokazuje kako se EU i njegova demokratska društva nose s izazovom dezinformiranja. Nekoliko je aspekata posebno važno za snažniji i otporniji EU.

Razumijevanje

Lažni ili obmanjujući diskurs pojavljuje se u različitim oblicima koji zahtijevaju različite odgovore:

• sadržaj možda nije nezakonit, ali je i dalje štetan
• može se kretati od dezinformacija (koje se definiraju kao zlonamjerne) do pogrešnog prenošenja informacija
• može uključivati obmanjujuće zdravstvene informacije, prijevare potrošača, kiberkriminalitet, nezakoniti govor mržnje te ciljani utjecaj stranih aktera
• motivacija na kojoj se temelji može varirati od novčane dobiti (internetske prijevare) na štetu javnosti do političkih ciljeva
• strani akteri i određene treće zemlje, posebno Rusija i Kina, provode ciljane operacije utjecaja i kampanje dezinformiranja u EU-u, njegovu susjedstvu i svijetu.

Komisija i Europska služba za vanjsko djelovanje (ESVD) nastavit će pratiti lažni ili obmanjujući diskurs i operacije utjecaja stranih aktera.

Komunikacija

Komisija i Europska služba za vanjsko djelovanje nastavit će razvijati kapacitete za stratešku komunikaciju.

Komisija je pokrenula posebnu internetsku stranicu o odgovoru na pandemiju koronavirusa s informacijama u stvarnom vremenu o situaciji s virusom i odgovoru EU-a. U posebnom odjeljku o dezinformiranju redovito se na svim jezicima EU-a opovrgavaju najčešće dezinformacije o koronavirusu.

Komisija se najviše oslanja na sadržaje koji potječu od Svjetske zdravstvene organizacije, nacionalnih zdravstvenih tijela i Europskog centra za sprečavanje i kontrolu bolesti.

ESVD je zajedno s Komisijom pokrenuo – i dodatno će ojačati – stratešku komunikaciju i javnu diplomaciju u neposrednom susjedstvu EU-a i diljem svijeta.

Predstavništva Komisije u državama članicama nastavit će prenositi informacije utemeljene na činjenicama prilagođene lokalnoj situaciji.

Suradnja

Unutar EU-a suradnja se odvija uobičajenim kanalima kao što je sustav brzog uzbunjivanja. Ondje će se uspostaviti poseban odjeljak kako bi se olakšala razmjena komunikacijskih materijala povezanih s koronavirusom između institucija EU-a i država članica. Komisija će još intenzivnije surađivati s Europskim parlamentom.

Jača se suradnja s međunarodnim partnerima, uključujući WHO, mehanizam za brzi odgovor skupine G7 te NATO.

EU će povećati potporu i pomoć organizacijama civilnog društva i neovisnim medijima u trećim zemljama, među ostalim u susjedstvu.

Suradnja s platformama i mrežom za suradnju u zaštiti potrošača obuhvaća pregledavanje i uklanjanje ponuda za precijenjene, neučinkovite ili potencijalno opasne proizvode.

Rezultati suradnje s platformama

Kodeks dobre prakse u suzbijanju dezinformacija ojačan je 16. lipnja 2022. U novom se Kodeksu iscrpno i jasno navode obveze platformi i sektora u suzbijanju dezinformacija te je on još jedan važan korak prema transparentnijem, sigurnijem i pouzdanijem internetskom okruženju. Cilj je da taj dokument postane priznat kao kodeks ponašanja u skladu s Aktom o digitalnim uslugama.

Među 34 potpisnika su velike internetske platforme, prije svega Meta, Google, Twitter, TikTok i Microsoft, te niz drugih aktera kao što su manje ili specijalizirane platforme, sektor internetskog oglašavanja, poduzeća za oglasne tehnologije, provjeravatelji činjenica, civilno društvo ili oni koji nude specifično stručno znanje i sustave za borbu protiv dezinformacija.

Jačanje EU-ova Kodeksa dobre prakse u suzbijanju dezinformacija

Potpisnici Kodeksa pozivaju se da svaki mjesec izvješćuju o svojim mjerama u borbi protiv dezinformacija povezanih s koronavirusom. Pročitajte najnovija izvješća.

Glavni podaci

• Twitter je u ožujku i travnju suspendirao 527 računa koji su kršili njegovu politiku u vezi s obmanjujućim informacijama o COVID-u 19.
• TikTok je izvijestio da je trend koji je već zabilježen u veljači i dalje vidljiv u podacima iz ožujka i travnja. Naime, zamjetno je smanjenje za većinu parametara, što je povezano s ukidanjem ograničenja u mnogim zemljama EU-a.
• Google je 4. svibnja objavio godišnje izvješće o sigurnosti oglasa za 2021., u kojem je riječ o nastojanjima da se spriječi zlonamjerna upotreba Googleovih platformi za oglašavanje. U izvješću su i podaci o broju uklonjenih oglasa povezanih s bolešću COVID-19 na globalnoj razini. Navodi se da je u ožujku i travnju blokirano 33 882 679 (+ 267 048) oglasa povezanih s koronavirusom.
• Meta izvješćuje da je informacijski centar o COVID-u19 na Facebooku imao 3,1 milijun posjetitelja u ožujku i više od 2 milijuna u travnju, što je pad od gotovo 21,8 milijuna u usporedbi s brojem posjetitelja u siječnju i veljači.
• Microsoft bilježi znatno smanjenje broja posjetitelja na platformi Bing COVID-19. Bilo ih je 1 795 676, što znači 1 220 020 manje u ožujku i travnju u usporedbi s prethodnim izvještajnim razdobljem. Poduzeće Microsoft Advertising nastavlja provoditi ciljane politike te je spriječilo objavljivanje ukupno 9 022 800 (+ 8 200 933) oglasa usmjerenih na europska tržišta; među njima su i sadržaji povezani s cjepivima.

Provjera činjenica

EU je pojačao potporu europskim organizacijama za provjeru činjenica i istraživačima u području dezinformiranja. Novoosnovani Europski opservatorij za digitalne medije pridonijet će boljem razumijevanju aktera, vektora, alata, metoda, dinamike širenja dezinformacija, prioritetnih ciljeva i utjecaja na društvo. Europski opservatorij za digitalne medije želi postati europski centar za borbu protiv dezinformiranja na internetu. Još neki primjeri projekata za borbu protiv dezinformiranja koje financira EU su PROVENANCE, SocialTruth, EUNOMIA i WeVerify.

Komisija surađuje s internetskim platformama i sudjeluje u strukturiranom dijalogu o suzbijanju internetskih prijevara potrošača povezanih s pandemijom koronavirusa, zajedno s tijelima za zaštitu potrošača. Komisija i Mreža za suradnju u zaštiti potrošača redovito su u kontaktu s 11 glavnih internetskih platformi, Allegro, Amazon, Alibaba/AliExpress, CDiscount, Ebay, Facebook, Google, Microsoft/Bing, Rakuten, Verizon Media/Yahoo i Wish, kako bi se raspravljalo o novim trendovima i poslovnim praksama povezanima s pandemijom. Zahvaljujući tome internetske platforme izvijestile su o uklanjanju stotina milijuna nezakonitih ponuda i oglasa te su potvrdile stalan pad novih oglasa povezanih s koronavirusom.

Komisija je 2. ožujka 2021. objavila godišnje izvješće o EU-ovu sustavu Safety Gate, koji služi brzom obavješćivanju u slučajevima pojave opasnih neprehrambenih proizvoda široke potrošnje i njihovu uklanjanju s tržišta. Prema izvješću nadležna tijela poduzela su 2020. rekordnih 5377 mjera, dok ih je 2019. poduzeto 4477. Devet posto svih upozorenja u 2020. odnosilo se na proizvode za zaštitu od COVID-a 19, kao što su maske koje nisu pružale dovoljnu razinu zaštite, sredstva za dezinfekciju koja su sadržavala toksične kemikalije i ultraljubičaste lampe za dezinfekciju.

EU-ov pristup borbi protiv dezinformiranja temelji se na poštovanju temeljnih prava. Koronavirus se ne može koristiti kao izgovor za ugrožavanje slobode izražavanja, smanjenje odgovornosti javnih tijela ili neopravdano ograničavanje pristupa informacijama i transparentnosti. Kriza je ukazala na to koliko je važno da novinari građanima pružaju pouzdane i provjerene informacije i tako doprinose spašavanju života.

Komisija pomno prati učinak kriznih mjera koje su poduzele države članice na pravo i vrijednosti EU-a te će to i dalje činiti do postupnog ukidanja svih mjera.

Komisija poziva države članice da predanije rade na tome da novinarima omoguće siguran rad u odgovarajućim uvjetima, te da u najvećoj mogućoj mjeri iskoriste EU-ov gospodarski odgovor i paket oporavka za potporu medijima, poštujući pritom njihovu neovisnost.

EU će povećati potporu civilnom društvu, neovisnim medijima i novinarima diljem svijeta te se dodatno angažirati u povećanju zaštite slobode izražavanja i postizanju sigurnijeg medijskog okruženja.

EU treba osnaživati i informirati građane te povećavati otpornost društva.

EU će razmjenjivati najbolju praksu u pogledu mjera za izgradnju otpornosti u kontekstu koronavirusa.

Komisija će podupirati i promicati projekte usmjerene na razvoj medijske pismenosti, kritičkog razmišljanja i digitalnih vještina, kao i organizacije civilnog društva. Uspostavit će bolju koordinaciju među institucijama, mrežama i državama članicama radi razmjene edukativnih materijala i primjera najbolje prakse. Komisija će posebnu pozornost posvetiti osjetljivim skupinama, posebno djeci i mladima, kod kojih postoji veći rizik da budu dovedeni u zabludu.