Postojeći projekti
U okviru programa za istraživanja i inovacije Obzor 2020. mobilizirana su znatna sredstva za osiguravanje istinitosti informacija koje se objavljuju u društvenim i drugim medijima. Društveni opservatorij za analizu dezinformacija i društvenih medija (SOMA), zajedno s drugim projektima financiranima sredstvima EU-a (PROVENANCE, SocialTruth, EUNOMIA, WeVerify), sektoru društvenih medija omogućuje razumijevanje vlastite dinamike i odnosa s drugim sektorima.
Opservatorij je već prikupio brojne izvore informacija i analize o „infodemiji” koronavirusa te spoznaje povezane s dezinformacijama. Predložena su rješenja u obliku raznih vrsta projekata, uključujući: platformu za provjeru sadržaja; alate za provjeru činjenica; metodologiju za procjenu socioekonomskog učinka dezinformacija; strategije i mjere za povećanje medijske pismenosti, analizu pravnih prepreka i aspekte samoregulacije na razini zajednice; repozitorij spoznaja povezanih s dezinformacijama.
Primjerice, projektom HERoS poboljšava se učinkovitost odgovora na izbijanje virusa. Cilj mu je pomoći službama koje prve reagiraju na izvanredne situacije u području javnog zdravlja da donesu utemeljene odluke. U tu se svrhu u okviru projekta razvija nova metoda kategorizacije i filtriranja informacija objavljenih u društvenim medijima radi učinkovitijeg suzbijanja glasina i pogrešnih informacija o koronavirusu.
Prilagođene su aktivnosti nekoliko drugih projekata koji su u tijeku u okviru programa Obzor 2020. (društveni izazov 6 i Znanost s društvom i za društvo) tako da se njima obuhvate i dezinformacije o koronavirusu. Na primjer, u okviru projekta Co-Inform, čiji je cilj razvoj alata za poticanje kritičkog razmišljanja i digitalne pismenosti radi bolje informiranosti društva, već je objavljen blog pod naslovom Pogrešne informacije i COVID-19. Projekt QUEST, čiji je cilj poboljšanje kvalitete i učinkovitosti znanstvene i tehnološke komunikacije, posvećen je raznim aspektima kvalitetne znanstvene komunikacije u vezi s krizom uzrokovanom koronavirusom. U okviru projekta TRESCA, usmjerenog na razvoj povjerenja u znanost i inovacije uvođenjem novina u komunikacijske prakse među znanstvenicima, novinarima i tvorcima politika, analizirane su i osnovne prakse digitalne higijene za suzbijanje pogrešnih informacija.
Cilj projekta FANDANGO, financiranog u okviru programa Obzor 2020., jest objediniti i provjeriti različite tipologije informativnih podataka, medijskih izvora, društvenih medija i otvorenih podataka kako bi se otkrile lažne vijesti i osigurala učinkovitija i provjerena komunikacija za sve europske građane. Cilj je ukloniti prepreke interoperabilnosti podataka pružanjem jedinstvenih tehnika i uspostavom integrirane platforme za velike količine podataka radi potpore tradicionalnim medijskim industrijama u novom okruženju koje se temelji na podacima većom transparentnošću u kontekstu odgovornih istraživanja i inovacija.
Europsko istraživačko vijeće (ERC) podupire teorijska istraživanja, poput onog koje je razvio Phil Howard, ravnatelj Instituta za internet na sveučilištu Oxford i primatelj bespovratnih sredstava ERC-a u okviru programa „Consolidator Grant” za projekt COMPROP – „Računalna propaganda: Istraživanje učinka algoritama i botova na politički diskurs u Europi”. U tom se projektu primjenjuju najbolje dostupne metode u društvenim i računalnim znanostima kako bi se pronašla moguća rješenja. Njegovo je istraživanje već predstavljeno na internetskim stranicama ERC-a i u seriji govora ERCTalks. Zajedno sa svojim timom održava tjedne brifinge o pogrešnim informacijama o koronavirusu te je nedavno dao intervju o dezinformacijama tijekom pandemije koronavirusa. Rad Jasona Reiflera, profesora na Sveučilištu u Exeteru i primatelja bespovratnih sredstava u okviru programa „Consolidator Grant” za DEBUNKER, projekt „Pogrešne predodžbe u politici, zdravlju i znanosti: uzroci, posljedice i potraga za rješenjima”, predstavljen je u ovom nedavno objavljenom članku.
Projekt FARE osmišljen je za sprečavanje širenja lažnih vijesti pružanjem teorijskog okvira za izradu provjerljivih predviđanja. U okviru projekta razvit će se multidisciplinarno istraživanje za bolje razumijevanje postupka donošenja odluka i pogrešaka koje smo učinili u pogledu lažnih vijesti, i to primjenom eksperimentalnih i računalnih tehnika (sustavi velikih količina podataka i sustavi složenosti).
Europsko istraživačko vijeće podupire i projekte za provjeru koncepta kao što je GoodNews, u kojem se za otkrivanje lažnih vijesti primjenjuje tehnologija dubokog učenja. Njegov je cilj razviti tehnološki kapacitet za algoritamsko otkrivanje lažnih vijesti u društvenim medijima upotrebom nove paradigme. Umjesto da slijedi tradicionalni pristup analiziranja sadržaja vijesti, analizirat će obrasce širenja vijesti na društvenim mrežama. Algoritamska jezgra tog projekta temelji se na novoj klasi algoritama geometrijskog dubokog učenja razvijenih u okviru projekta LEMAN (eng. Learning on Manifolds and Graphs).
Europsko vijeće za inovacije vodilo je hakaton #EUvsVirus, organiziran u bliskoj suradnji s državama članicama EU-a radi povezivanja civilnog društva, inovatora, partnera i ulagača iz cijele Europe kako bi se razvila inovativna rješenja za izazove povezane s koronavirusom. Rješenja u okviru izazova „Suzbijanje širenja lažnih vijesti” predstavljena su na „Matchathonu” održanom od 22. do 25. svibnja 2020. u organizaciji Europskog vijeća za inovacije kako bi se mobilizirala financijska sredstva. Prethodno tomu, Europsko vijeće za inovacije podržalo je i poduzeća u razvoju poluautomatiziranih sustava za otkrivanje lažnih vijesti mehanizmima kao što su Truthcheck i Newtral.
Drugi poziv na iskaz interesa, pokrenut kao odgovor na pandemiju koronavirusa u okviru programa Obzor 2020., bio je usmjeren na bihevioralne, socijalne i ekonomske učinke odgovora na izbijanje bolesti. COVINFORM, jedan od pet odabranih projekata, bavi se dezinformacijama/pogrešnim informacijama povezanima s bolešću COVID-19. U okviru tog projekta utvrdit će se i ocijeniti mjere za sprečavanje širenja pogrešnih informacija, dezinformacija, zlonamjernih informacija, „lažnih vijesti” i teorija zavjere te će se utvrditi preporuke za njihovo suzbijanje. Osim toga, projekt će služiti za analiziranje i razumijevanje utjecaja pogrešnih informacija i digitalne komunikacije na mentalno zdravlje i dobrobit raznih skupina.
U okviru posljednjih poziva u okviru programa Obzor 2020. tri projekta za preobrazbu europskog medijskog prostora započela su s aktivnostima početkom 2021. Opseg predloženog izazova, koji je utvrđen prije pandemije koronavirusa, potreban je za ispitivanje, među ostalim, uloge medija, uključujući društvene medije, jezik, stvaranje vijesti i nove pojave kao što su „lažne vijesti”. Stoga će ti projekti, iako nisu izravno povezani s pandemijom, pridonijeti borbi protiv dezinformiranja analizom važne društveno-kulturne i političke uloge medija i njezina utjecaja na razvoj europskog političkog i kulturnog prostora.
Ostali postojeći alati
Platforma Epidemics Intelligence from Open Sources (EIOS), nastala suradnjom Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) i Zajedničkog istraživačkog centra (JRC), osmišljena je kako bi se na temelju informacija iz medijskih izvješća brzo utvrdile potencijalne prijetnje javnom zdravlju. Ta je platforma pomogla Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji u otkrivanju prvih znakova izbijanja koronavirusa u Wuhanu krajem prosinca prošle godine te se otad koristi za praćenje širenja bolesti diljem svijeta. Temelji se na JRC-ovu alatu pod nazivom „Europski sustav za praćenje medicinskih informacija u medijima” (MEDISYS), u kojem se dnevno prikuplja i do 120 000 članaka povezanih s pandemijom koronavirusa.
Riječi i stil kojim je pisana većina lažnih vijesti odabrani su za namjerno širenje i jačanje osjećaja straha i tjeskobe. Zajednički istraživački centar razvio je program za strojno učenje pod nazivom Misinfo Classifier kako bi se utvrdili jezični obrasci, posebno agresivnost jezika, i moguće lažne vijesti. Tim se alatom trenutačno koriste Komisija i Europski parlament, a bit će dostupan i uglednim organizacijama za provjeru činjenica.
Komisija i Europski parlament koriste se i softverom Social Rumour. Njime se na Twitteru identificiraju računi koji objavljuju poveznice na poznate sumnjive izvore. Softver zatim prati druge poveznice koje se objavljuju na tim računima kako bi se odredili novi konstrukti koji se pojavljuju u društvenim medijima. Bit će dostupan i uglednim organizacijama za provjeru činjenica.
Europski opservatorij za digitalne medije (EDMO) projekt je kojim se podupire neovisna zajednica koja radi na suzbijanju dezinformacija. Služi za stvaranje prekogranične i multidisciplinarne zajednice neovisnih provjeravatelja činjenica i akademskih istraživača, koja će surađivati s relevantnim dionicima u pronalaženju, analizi i razotkrivanju potencijalnih prijetnji dezinformacijama. EDMO će u suradnji s internetskim platformama uspostaviti siguran okvir u kojem se poštuje privatnost i koji će akademskim istraživačima omogućiti pristup podacima na internetskim platformama. Nadalje, EDMO će Europskoj skupini regulatora za audiovizualne medijske usluge (ERGA) pružati tehničku potporu i savjete za praćenje politika internetskih platformi u okviru Kodeksa dobre prakse u suzbijanju dezinformacija i/ili budućih regulatornih okvira. EDMO je u funkciji od 1. lipnja 2020. Tim ugovornim konzorcijem upravlja Europski sveučilišni institut (EUI).
Komisija je nedavno objavila rezultat poziva na podnošenje prijedloga za dodjelu bespovratnih sredstava u ukupnom iznosu od 11 milijuna EUR za uspostavu osam regionalnih središta EDMO-a u različitim državama članicama i osiguravanje njihove povezanosti sa središnjom infrastrukturom. Središta će do ljeta 2021. početi s radom, a obuhvaćat će Irsku, Belgiju, Češku, Dansku, Finsku, Francusku, Italiju, Luksemburg, Nizozemsku, Poljsku, Slovačku, Španjolsku i Švedsku te Norvešku kao dio EGP-a.
Predstojeći pozivi na podnošenje prijedloga i projekti
U okviru sljedećeg okvirnog programa za istraživanja i inovacije Obzor Europa za prve će se programe rada mobilizirati oko 60 milijuna EUR za istraživanja o borbi protiv dezinformacija općenito i konkretnim aspektima dezinformacija povezanih s pandemijom. Klaster 2 „Kultura, kreativnost i uključivo društvo” uključivat će relevantne teme za istraživanje dezinformacija, sve veću važnost jakog i neovisnog medijskog prostora i borbe protiv lažnih vijesti u svijetu nakon krize izazvane pandemijom koronavirusa. Konkretno, teme predviđene za razdoblje 2021. 2022. mogu uključivati istraživanja o:
- političkoj ulozi tradicionalnih i novih medija, s razmatranjem načina za očuvanje novinarskih standarda i potporu demokraciji s pomoću kvalitetnih medija
- utjecaju internetskih društvenih mreža i novih medija na pojedinačno i kolektivno ponašanje, uvjerenja i vrijednosti
- dezinformacijama povezanima s pandemijom i mehanizmima za suočavanje s pandemijom, u kontekstu politike i upravljanja u svijetu nakon pandemije bolesti COVID-19.
U okviru klastera 3 „Civilna sigurnost za društvo” i klastera 4 „Digitalizacija, industrija i svemir” financirat će se i istraživanja o suzbijanju dezinformacija i lažnih vijesti, jačanju povjerenja u digitalni svijet i umjetnoj inteligenciji za borbu protiv dezinformacija.