Aplikacije za praćenje kontakata i upozoravanje tijekom pandemije bolesti COVID-19
Borba protiv bolesti COVID-19 odigrala se u digitalnom dobu. Priroda koronavirusa i potreba da se potaknu promjene u ponašanju tražile su usvajanje alata za društveni angažman kako bismo osnažili i motivirali ljude da djeluju i zajednički suzbiju virus. U prvim mjesecima pandemije digitalna zajednica počela je koristiti potencijal novih pouzdanih tehnologija (kao što je tehnologija Bluetooth) za praćenje i ublažavanje pandemije, lakšu organizaciju medicinskog praćenja pacijenata i pružanje izravnih smjernica građanima kako da daju vlastiti doprinos kontroli bolesti.
U okviru paketa mjera za sprečavanje širenja koronavirusa 22 javnozdravstvena tijela pokrenula su nacionalne aplikacije za praćenje i upozoravanje. Te dobrovoljne i sigurne aplikacije kojima se štiti privatnost omogućile su upozoravanje građana da su bili u bliskom kontaktu s osobom pozitivnom na COVID-19. Aplikacije za praćenje i upozoravanje pridonijele su prekidanju lanca zaraze koronavirusom u matičnoj zemlji i preko granica te pomogle u spašavanju života tako što su nadopunile popularno ručno praćenje kontakata.
U listopadu 2020. europske zemlje i Europska komisija uspostavile su novu uslugu europskog federacijskog pristupnika, kako bi nacionalne aplikacije mogle međusobno komunicirati i postati interoperabilne u cijeloj Uniji. To je značilo da su Europljani mogli nastaviti upotrebljavati svoje nacionalne aplikacije čak i pri prelasku granica te imati koristi od potpune interoperabilnosti, sigurnog prijenosa i minimiziranja informacija koje se razmjenjuju diljem Unije. Ta je usluga razvijena i uvedena u rekordnom roku, unutar šest mjeseci nakon prvih izbijanja bolesti COVID-19 u Europi, te je odličan primjer europske suradnje.
U jesen 2021., na vrhuncu uspjeha, 19 europskih zemalja razmjenjivalo je informacije o rizičnim kontaktima putem europskog pristupnika, na temelju 206 milijuna jedinstvenih dobrovoljnih preuzimanja, što predstavlja desetke milijuna aktivnih korisnika u Europi i EU-u.
Kronologija
Datumi kada su europske zemlje putem europskog pristupnika počele digitalno razmjenjivati informacije o rizičnim kontaktima:
- 12. studenoga 2020.
Danska
Njemačka
Irska
Italija
Latvija
Španjolska
- 16. studenoga 2020.
Hrvatska
- 24. studenoga 2020.
Poljska
- 1. prosinca 2020.
Nizozemska
- 11. prosinca 2020.
Cipar
- 4. siječnja 2021.
Belgija
- 7. siječnja 2021.
Finska
- 2. veljače 2021.
Austrija
- 8. veljače 2021.
Norveška
- 10. veljače 2021.
Slovenija
- 15. ožujka 2021.
Češka
- 22. ožujka 2021.
Malta
- 19. svibnja 2021.
Litva
- 9. srpnja 2021.
Estonija
Aplikacije za praćenje kontakata i upozoravanje upotrebljavale su se samo dobrovoljno, uz potpuno poštovanje privatnosti korisnika i nisu omogućile praćenje lokacije pojedinaca.
Od prvog dana nacionalne aplikacije i europski pristupnik osmišljeni su kako bi se ukinuli kad završi pandemija bolesti COVID-19 ili ih nacionalne vlade prestanu koristiti. Nekoliko je zemalja donijelo privremene akte ili izmijenilo postojeće zakonodavstvo (npr. o zaštiti podataka, novim pandemijskim zakonima itd.) kako bi se uvele aplikacije za praćenje kontakata. To, zajedno s povoljnim razvojem pandemije, objašnjava zašto su se europske zemlje od kraja 2021. počele isključivati s europskog pristupnika, jer su ili prestale koristiti nacionalnu aplikaciju ili je završila primjena privremenog zakonodavstva.
U travnju 2022. europski pristupnik uspješno je predan Europskom centru za sprečavanje i kontrolu bolesti (ECDC). To je omogućilo EU-u da ojača kapacitete za praćenje digitalnih kontakata objedinjavanjem potrebnog stručnog znanja u ECDC-u, u skladu s njegovim novim mandatom.
Do veljače 2023. sve su se zemlje isključile iz europskog pristupnika. On je stoga stavljen izvan uporabe. ECDC i Komisija predvidjeli su postupak ponovne aktivacije kako bi europski pristupnik bio dostupan državama članicama EU-a, ako to bude potrebno.
Mobilne aplikacije za praćenje kontakata u EU-u – model za budućnost?
Europska komisija objavila je u prosincu 2022. studiju s pregledom pristupa i stečenih iskustava u području prekogranične interoperabilnosti, koordinacije, provedbe i epidemiološkog učinka digitalnih aplikacija za praćenje kontakata povezanih s bolešću COVID-19.
Države članice u velikoj se mjeri slažu da je suradnja na razini EU-a u okviru različitih radnih skupina za digitalno praćenje kontakata pridonijela smanjenju tereta otkrivanja prekograničnih zaraza. Nadalje, u okviru nje pruženi su tehnička pomoć, uzajamna potpora i vrijedni uvidi što je dovelo do smanjenja troškova provedbe i operativnih troškova nekoliko nacionalnih aplikacija.
Rad na digitalnom praćenju kontakata pokazao je da Europa može brzo dogovoriti i isporučiti inovativnu tehnologiju milijunima korisnika istovremeno štiteći njihovu privatnost, s pomoću učinkovite koordinacije i suradnje među zemljama sudionicama.
Postignuća
Velik broj korisnika dobrovoljno je prihvatio aplikacije za praćenje i upozoravanje te su one preuzete više od 206 milijuna puta u razdoblju od 2020. do srpnja 2022., što znači da su imale desetke milijuna aktivnih korisnika. Razvojni programeri i europske zemlje izradili su namjenske internetske stranice i promotivne materijale kako bi se informativnim kampanjama povećao broj korisnika.
Promjene epidemiološke situacije, različiti valovi zaraze i nove zaraznije varijante virusa usmjerile su promet ključeva preko usluge europskog federacijskog pristupnika s apsolutnim vrhuncem od više od 700 tisuća ključeva učitanih na jedan dan u ožujku 2022.
* U sedam zemalja: Finska, Irska, Njemačka, Island, Francuska, Švicarska, Nizozemska
** U šest zemalja: Finska, Irska, Njemačka, Island, Francuska, Švicarska
Zaštita osobnih podataka korisnika
U travnju 2020. Europska komisija objavila je paket mjera EU-a za aplikacije za praćenje kontakata i upozoravanje te smjernice o zaštiti podataka. U okviru tih resursa definiran je niz vodećih načela za te aplikacije:
- aplikacije za praćenje kontakata i upozoravanje trebale bi se instalirati i upotrebljavati isključivo dobrovoljno
- načelo smanjenja količine podataka: prikupljaju se samo podaci koji su neophodni za pružanje usluge i ništa drugo
- aplikacije bi trebale upotrebljavati podatke o blizini na temelju tehnologije Bluetooth
- aplikacija za praćenje ne zahtijeva niti upotrebljava podatke o lokaciji
- aplikacije za praćenje kontakata i upozoravanje ne prate kretanje ljudi
- podaci se ne bi smjeli pohranjivati dulje nego što je potrebno – 14 dana
- podaci bi trebali biti zaštićeni najsuvremenijim tehnikama, uključujući šifriranje
- aplikacije bi trebalo deaktivirati čim pandemija završi.
Zdravstveni se podaci smatraju osjetljivim podacima u skladu s Općom uredbom o zaštiti podataka (članak 9.), stoga se mogu obrađivati samo prema strogo utvrđenim uvjetima. Agregirani statistički podaci o upotrebi aplikacija za praćenje kontakata koji ne omogućavaju identifikaciju fizičkih osoba ne smatraju se osobnim podacima i stoga se Opća uredba o zaštiti podataka ne primjenjuje.
Kontekst
Komisija je 8. travnja 2020. donijela preporuku za potporu postupnom ukidanju mjera protiv širenja zaraze koronavirusom s pomoću mobilnih podataka i aplikacija, s ključnim načelima upotrebe mobilnih aplikacija za mjere ograničavanja socijalnih kontakata, upozoravanje, prevenciju i praćenje kontakata. Pri svakoj upotrebi aplikacija i podataka trebala bi se poštovati sigurnost podataka i temeljna prava EU-a kao što su privatnost i zaštita podataka.
Države članice u mreži e-zdravstva, uz potporu Komisije, 16. travnja 2020. donijele su paket mjera EU-a za aplikacije za praćenje kontakata u EU-ovoj borbi protiv bolesti COVID-19. U tom su paketu utvrđeni temelji zajedničkog paneuropskog pristupa aplikacijama za praćenje kontakata i upozoravanje. Mreža e-zdravstva donijela je 13. svibnja smjernice o interoperabilnosti, u kojima su detaljno opisane potrebe u pogledu interoperabilnosti u različitim fazama tijeka digitalnog praćenja kontakata.
Nadovezujući se na prethodni rad, mreža e-zdravstva u lipnju 2020. donijela je tehničke specifikacije i smjernice, u kojima je utvrđena arhitektura usluge europskog federacijskog pristupnika kojom bi se omogućila razmjena ključeva za praćenje kontakata među državama članicama. Europski federacijski pristupnik omogućio je građanima koji su putovali u zemlje koje su se pridružile federacijskom pristupniku da instaliraju samo jednu aplikaciju. Načini obrade osobnih podataka u federacijskom pristupniku utvrđeni su u srpnju 2020. izmjenom Provedbene odluke o mreži e-zdravstva.
Razvoj i uvođenje federacijskog pristupnika dovršeni su do kraja rujna 2020., samo šest mjeseci nakon prvih izbijanja bolesti u Europi. Nakon toga države članice postupno su se počele povezivati sa sustavom. Federacijski pristupnik u jednom je trenutku povezivao čak 19 zemalja. Do veljače 2023. sve su se zemlje isključile iz europskog pristupnika koji je potom povučen iz uporabe.
Dokumenti
- Preuzimanjeбългарски(5.95 KB - HTML)
- Preuzimanjeespañol(5.95 KB - HTML)
- Preuzimanječeština(5.95 KB - HTML)
- Preuzimanjedansk(5.95 KB - HTML)
- PreuzimanjeDeutsch(5.95 KB - HTML)
- Preuzimanjeeesti(5.95 KB - HTML)
- Preuzimanjeελληνικά(5.95 KB - HTML)
- PreuzimanjeEnglish(5.95 KB - HTML)
- Preuzimanjefrançais(5.95 KB - HTML)
- PreuzimanjeGaeilge(5.95 KB - HTML)
- Preuzimanjeitaliano(5.95 KB - HTML)
- Preuzimanjelatviešu(5.95 KB - HTML)
- Preuzimanjelietuvių(5.95 KB - HTML)
- Preuzimanjemagyar(5.95 KB - HTML)
- PreuzimanjeMalti(5.95 KB - HTML)
- PreuzimanjeNederlands(5.95 KB - HTML)
- Preuzimanjepolski(5.95 KB - HTML)
- Preuzimanjeportuguês(5.95 KB - HTML)
- Preuzimanjeromână(5.95 KB - HTML)
- Preuzimanjeslovenčina(5.95 KB - HTML)
- Preuzimanjeslovenščina(5.95 KB - HTML)
- Preuzimanjesuomi(5.95 KB - HTML)
- Preuzimanjesvenska(5.95 KB - HTML)