Arhivirani sadržajInternetske stranice u ovom odjeljku više se ne ažuriraju. Sadržaj je možda zastario i trebalo bi ga koristiti samo kao izvor povijesnih informacija. Page contents Page contents Pandemija bolesti COVID-19 jako je pogodila europsko i svjetsko gospodarstvo te je ugrozila egzistenciju građana. Tijekom te zdravstvene krize bilo je neophodno zaštititi ključne sektore našeg gospodarstva, poduzeća i radnike. Komisija se odmah angažirala u ublažavanju gospodarskih posljedica pandemije: odobrila je odlučne mjere država članica i uvela krizne gospodarske mjere i inicijative kako bi pomogla radnicima i poslodavcima i poduprla gospodarstvo u krizi. Osim što je radila na ispunjavanju hitnih potreba, Komisija je na gospodarski šok odgovorila dosad nezabilježenim planom oporavka, ulaganjima i reformama – instrumentom NextGenerationEU, koji je donesen zajedno s višegodišnjim proračunom EU-a za razdoblje 2021. – 2027. Zaštita poduzeća i radnih mjesta Komisija je uspostavila mjere i instrumente za zaštitu radnih mjesta i radnika pogođenih pandemijom bolesti COVID-19. SURECilj Europskog instrumenta za privremenu potporu radi smanjenja rizika od nezaposlenosti u izvanrednoj situaciji (SURE) jest očuvanje dohotka radnika i poslovanja poduzeća. Od 2020. iz tog je instrumenta pružena potpora za oko 31,5 milijuna zaposlenika i više od 2,5 milijuna poduzeća u 19 država članica korisnica.Potpora za zapošljavanje mladihEU provodi mjere za poticanje zapošljavanja mladih i jačanje uloge mladih kao pokretača digitalnog i zelenog gospodarstva. Ta je potpora već dovela do uvođenja pojačane Garancije za mlade, moderniziranog europskog okvira za strukovno obrazovanje i osposobljavanje te novog poticaja za naukovanje. Od 2014. Garancija za mlade pomogla je više od 36 milijuna mladih da dobiju ponudu za posao, nastavak obrazovanja, naukovanje i/ili pripravništvo.Stup socijalnih pravaNačela stupa socijalnih prava potrebno je pretočiti u konkretne mjere za građane. Plan uključuje glavne ciljeve koje EU treba ostvariti do 2030.: zapošljavanje najmanje 78 % osoba u dobi od 20 do 64 godine, osiguravanje da svake godine 60 % svih odraslih osoba sudjeluje u osposobljavanju i smanjenje broja osoba izloženih riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti za najmanje 15 milijuna. Zaštita malih i srednjih poduzeća Učinci krize uzrokovane koronavirusom na europsko gospodarstvo razlikovali su se među industrijama i poduzećima. Komisija je s Grupom Europske investicijske banke i uz potporu Europskog fonda za strateška ulaganja (EFSU) sastavila sveobuhvatan paket mjera za potporu malim i srednjim poduzećima (MSP-ovima), koja su okosnica gospodarstva EU-a. Na primjer, 714 milijuna eura iz EFSU-a preusmjereno je u instrument COSME-a za kreditna jamstva. To je Europskom investicijskom fondu (EIF) omogućilo da potakne banke da osiguraju likvidnost MSP-ova pogođenih krizom uzrokovanom koronavirusom. Korisnicima instrumenta omogućena je veća fleksibilnost, a stopa jamstva povećana je s 50 % na 80 %. Do kraja prosinca 2022. potpora je pomogla u osiguravanju likvidnosti više od 180 000 malih i srednjih poduzeća u Europi poticanjem lokalnih banaka da osiguraju više od 10 milijardi eura za financiranje likvidnosti u okviru mjere COSME-a za COVID-19. Pristup financiranju – Your EuropeInvestEU – mogućnosti ulaganjaPotpora Europske investicijske banke za oporavakEuropski socijalni fond plus – ulaganje u ljude Potpora regijama i lokalnim zajednicama putem kohezije i ulaganja Nacionalne, regionalne i lokalne zajednice bile su na prvoj liniji borbe protiv pandemije i njezinih posljedica. Komisija je u nekoliko tjedana izmijenila pravila kohezijske politike kako bi državama članicama omogućila dodatnu fleksibilnost, likvidnost i pojednostavnjenje putem dviju investicijskih inicijativa: Investicijske inicijative kao odgovora na koronavirus (CRII) i Investicijske inicijative plus kao odgovora na koronavirus (CRII+). Države članice mogle su preraspodijeliti nepotrošena sredstva kohezijske politike sektorima kojima je pomoć bila najpotrebnija – zdravstvenoj skrbi, potpori poslovanju i zaštiti ranjivih skupina građana. Vrijednost takvih mjera samo u prvih šest mjeseci dosegla je 13 milijardi eura, a do danas se povećala na 24 milijarde eura. Te su mjere pridonijele održavanju poslovanja poduzeća tijekom ograničenja kretanja, osiguravanju medicinske opreme za bolnice i osiguravanju da osobe u nepovoljnom položaju dobiju svu potrebnu medicinsku i socijalnu potporu. Kohezijska politika ojačana je dodatnim sredstvima u iznosu od 50 milijardi eura iz instrumenta NextGenerationEU u okviru novouspostavljene inicijative REACT-EU koja su bila namijenjena oporavku od pandemije, uz posvećivanje posebne pozornosti zelenim i digitalnim prioritetima. REACT-EU pridonio je ponovnom pokretanju poslovanja, unapređenju znanstvenog istraživanja i razvoja te pružanju pristupačne potpore za obrazovanje, osposobljavanje i zapošljavanje onima kojima je to potrebno. U prva tri mjeseca Komisija je dodijelila više od 80 % dostupnih sredstava za 2021. Dugoročne inicijative za potporu oporavku Usporedno s uvođenjem mjera za ublažavanje gospodarskih posljedica pandemije Komisija je predložila paket NextGenerationEU – plan EU-a da iz krize uzrokovane bolešću COVID-19 izađe snažniji i otporniji. Mehanizam za oporavak i otpornost privremeni je instrument koji je okosnica paketa NextGenerationEU. Komisija putem tog instrumenta prikuplja sredstva zaduživanjem na tržištima kapitala (izdavanjem obveznica u ime EU-a). Sredstva se zatim stavljaju na raspolaganje državama članicama za provedbu ambicioznih reformi i ulaganja kojima: povećavaju održivost, otpornost i spremnost svojih gospodarstava za zelenu i digitalnu tranziciju, u skladu s prioritetima EU-a rješavaju probleme utvrđene u preporukama za pojedine zemlje u okviru europskog semestra za koordinaciju ekonomskih i socijalnih politika. Usto, Mehanizam je ključan element u provedbi plana REPowerEU, Komisijina odgovora na socioekonomske poteškoće i poremećaje na globalnom tržištu energije uzrokovane ruskom invazijom na Ukrajinu. Višegodišnji proračun EU-a i NextGenerationEU, poduprt Mehanizmom za oporavak i otpornost, doneseni su u prosincu 2020. Do kolovoza 2023. isplaćeno je ukupno 153 milijarde eura od 723 milijarde eura (u cijenama iz 2022.) dostupnih u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost. Projekti koji se financiraju iz Mehanizma za oporavak i otpornost donose opipljive rezultate za gospodarstva država članica i lokalne zajednice u brojnim područjima, uključujući zelenu i digitalnu tranziciju, socijalnu i teritorijalnu koheziju, održiv i uključiv rast, otpornost i politike za sljedeću generaciju. Primjeri projekata u svim državama članicama dostupni su na internetskoj stranici Mehanizma za oporavak i otpornost. Komisija je 19. ožujka 2020. donijela Privremeni okvir za mjere državne potpore, koji je državama članicama omogućio da iskoriste punu fleksibilnost predviđenu pravilima o državnim potporama kako bi pružile potporu gospodarstvu u kontekstu pandemije koronavirusa. Privremeni okvir omogućio je državama članicama da pruže potrebnu i razmjernu potporu inače održivim poduzećima koja su bila ugrožena zbog pandemije. Od njegova donošenja Komisija je odobrila više od 1020 nacionalnih programa, za koje je odobrena državna potpora u vrijednosti većoj od 3 bilijuna eura. U svibnju 2022. najavljeno je da se Privremeni okvir za državne potpore u kontekstu pandemije bolesti COVID-19, uz određene iznimke, neće produljiti nakon 30. lipnja 2022. Te su iznimke mjere potpore za ulaganja i solventnost, koje ostaju na snazi do 31. prosinca 2023.Mjere koje se odnose na državne potpore Europski plan oporavkaMehanizam za oporavak i otpornost Fleksibilnost u skladu s fiskalnim pravilima EU-a Europska komisija je 20. ožujka 2020. prvi put u povijesti aktivirala opću klauzulu o odstupanju iz Pakta o stabilnosti i rastu, i to u okviru svoje strategije za brz i odlučan odgovor na krizu uzrokovanu koronavirusom. Opća klauzula o odstupanju omogućila je državama članicama da poduzmu mjere za primjeren odgovor na krizu uz odstupanje od proračunskih zahtjeva koji bi se inače primjenjivali u europskom fiskalnom okviru. Opća klauzula o odstupanju deaktivirat će se krajem 2023. U Komunikaciji Komisije o proljetnom paketu europskog semestra iz svibnja 2022. navodi se da će se uvjeti za deaktivaciju opće klauzule o odstupanju smatrati ispunjenima od 2024. U godišnjem pregledu održivog rasta iz studenog 2022. ta je procjena potvrđena te je istaknuto da je europsko gospodarstvo izašlo iz razdoblja ozbiljnog gospodarskog pada. Iako je i dalje prisutna velika nesigurnost, vratilo se na razine prije pandemije i prevladalo akutnu fazu naglog porasta cijena energije koji je uzrokovala ruska agresija na Ukrajinu. Izjava o odricanju od odgovornosti: stranica je posljednji put ažurirana u rujnu 2023. Korisne poveznice Europski semestarGospodarstvo u interesu građana
SURECilj Europskog instrumenta za privremenu potporu radi smanjenja rizika od nezaposlenosti u izvanrednoj situaciji (SURE) jest očuvanje dohotka radnika i poslovanja poduzeća. Od 2020. iz tog je instrumenta pružena potpora za oko 31,5 milijuna zaposlenika i više od 2,5 milijuna poduzeća u 19 država članica korisnica.
Potpora za zapošljavanje mladihEU provodi mjere za poticanje zapošljavanja mladih i jačanje uloge mladih kao pokretača digitalnog i zelenog gospodarstva. Ta je potpora već dovela do uvođenja pojačane Garancije za mlade, moderniziranog europskog okvira za strukovno obrazovanje i osposobljavanje te novog poticaja za naukovanje. Od 2014. Garancija za mlade pomogla je više od 36 milijuna mladih da dobiju ponudu za posao, nastavak obrazovanja, naukovanje i/ili pripravništvo.
Stup socijalnih pravaNačela stupa socijalnih prava potrebno je pretočiti u konkretne mjere za građane. Plan uključuje glavne ciljeve koje EU treba ostvariti do 2030.: zapošljavanje najmanje 78 % osoba u dobi od 20 do 64 godine, osiguravanje da svake godine 60 % svih odraslih osoba sudjeluje u osposobljavanju i smanjenje broja osoba izloženih riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti za najmanje 15 milijuna.
Komisija je 19. ožujka 2020. donijela Privremeni okvir za mjere državne potpore, koji je državama članicama omogućio da iskoriste punu fleksibilnost predviđenu pravilima o državnim potporama kako bi pružile potporu gospodarstvu u kontekstu pandemije koronavirusa. Privremeni okvir omogućio je državama članicama da pruže potrebnu i razmjernu potporu inače održivim poduzećima koja su bila ugrožena zbog pandemije. Od njegova donošenja Komisija je odobrila više od 1020 nacionalnih programa, za koje je odobrena državna potpora u vrijednosti većoj od 3 bilijuna eura. U svibnju 2022. najavljeno je da se Privremeni okvir za državne potpore u kontekstu pandemije bolesti COVID-19, uz određene iznimke, neće produljiti nakon 30. lipnja 2022. Te su iznimke mjere potpore za ulaganja i solventnost, koje ostaju na snazi do 31. prosinca 2023.Mjere koje se odnose na državne potpore
