Pandemija bolesti COVID-19 jako je pogodila europsko i svjetsko gospodarstvo te je ugrozila egzistenciju građana. Tijekom te zdravstvene krize bilo je neophodno zaštititi ključne sektore našeg gospodarstva, poduzeća i radnike.
Komisija se odmah angažirala u ublažavanju gospodarskih posljedica pandemije: odobrila je odlučne mjere država članica i uvela krizne gospodarske mjere i inicijative kako bi pomogla radnicima i poslodavcima i poduprla gospodarstvo u krizi. Osim što je radila na ispunjavanju hitnih potreba, Komisija je na gospodarski šok odgovorila dosad nezabilježenim planom oporavka, ulaganjima i reformama – instrumentom NextGenerationEU, koji je donesen zajedno s višegodišnjim proračunom EU-a za razdoblje 2021. – 2027.
Zaštita poduzeća i radnih mjesta
Komisija je uspostavila mjere i instrumente za zaštitu radnih mjesta i radnika pogođenih pandemijom bolesti COVID-19.
Cilj Europskog instrumenta za privremenu potporu radi smanjenja rizika od nezaposlenosti u izvanrednoj situaciji (SURE) jest očuvanje dohotka radnika i poslovanja poduzeća.
Od 2020. iz tog je instrumenta pružena potpora za oko 31,5 milijuna zaposlenika i više od 2,5 milijuna poduzeća u 19 država članica korisnica.
EU provodi mjere za poticanje zapošljavanja mladih i jačanje uloge mladih kao pokretača digitalnog i zelenog gospodarstva.
Ta je potpora već dovela do uvođenja pojačane Garancije za mlade, moderniziranog europskog okvira za strukovno obrazovanje i osposobljavanje te novog poticaja za naukovanje. Od 2014. Garancija za mlade pomogla je više od 36 milijuna mladih da dobiju ponudu za posao, nastavak obrazovanja, naukovanje i/ili pripravništvo.
Načela stupa socijalnih prava potrebno je pretočiti u konkretne mjere za građane.
Plan uključuje glavne ciljeve koje EU treba ostvariti do 2030.: zapošljavanje najmanje 78 % osoba u dobi od 20 do 64 godine, osiguravanje da svake godine 60 % svih odraslih osoba sudjeluje u osposobljavanju i smanjenje broja osoba izloženih riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti za najmanje 15 milijuna.
Zaštita malih i srednjih poduzeća
Učinci krize uzrokovane koronavirusom na europsko gospodarstvo razlikovali su se među industrijama i poduzećima.
Komisija je s Grupom Europske investicijske banke i uz potporu Europskog fonda za strateška ulaganja (EFSU) sastavila sveobuhvatan paket mjera za potporu malim i srednjim poduzećima (MSP-ovima), koja su okosnica gospodarstva EU-a. Na primjer, 714 milijuna eura iz EFSU-a preusmjereno je u instrument COSME-a za kreditna jamstva. To je Europskom investicijskom fondu (EIF) omogućilo da potakne banke da osiguraju likvidnost MSP-ova pogođenih krizom uzrokovanom koronavirusom. Korisnicima instrumenta omogućena je veća fleksibilnost, a stopa jamstva povećana je s 50 % na 80 %.
Do kraja prosinca 2022. potpora je pomogla u osiguravanju likvidnosti više od 180 000 malih i srednjih poduzeća u Europi poticanjem lokalnih banaka da osiguraju više od 10 milijardi eura za financiranje likvidnosti u okviru mjere COSME-a za COVID-19.
Potpora regijama i lokalnim zajednicama putem kohezije i ulaganja
Nacionalne, regionalne i lokalne zajednice bile su na prvoj liniji borbe protiv pandemije i njezinih posljedica. Komisija je u nekoliko tjedana izmijenila pravila kohezijske politike kako bi državama članicama omogućila dodatnu fleksibilnost, likvidnost i pojednostavnjenje putem dviju investicijskih inicijativa: Investicijske inicijative kao odgovora na koronavirus (CRII) i Investicijske inicijative plus kao odgovora na koronavirus (CRII+). Države članice mogle su preraspodijeliti nepotrošena sredstva kohezijske politike sektorima kojima je pomoć bila najpotrebnija – zdravstvenoj skrbi, potpori poslovanju i zaštiti ranjivih skupina građana. Vrijednost takvih mjera samo u prvih šest mjeseci dosegla je 13 milijardi eura, a do danas se povećala na 24 milijarde eura. Te su mjere pridonijele održavanju poslovanja poduzeća tijekom ograničenja kretanja, osiguravanju medicinske opreme za bolnice i osiguravanju da osobe u nepovoljnom položaju dobiju svu potrebnu medicinsku i socijalnu potporu.
Kohezijska politika ojačana je dodatnim sredstvima u iznosu od 50 milijardi eura iz instrumenta NextGenerationEU u okviru novouspostavljene inicijative REACT-EU koja su bila namijenjena oporavku od pandemije, uz posvećivanje posebne pozornosti zelenim i digitalnim prioritetima. REACT-EU pridonio je ponovnom pokretanju poslovanja, unapređenju znanstvenog istraživanja i razvoja te pružanju pristupačne potpore za obrazovanje, osposobljavanje i zapošljavanje onima kojima je to potrebno. U prva tri mjeseca Komisija je dodijelila više od 80 % dostupnih sredstava za 2021.
Dugoročne inicijative za potporu oporavku
Usporedno s uvođenjem mjera za ublažavanje gospodarskih posljedica pandemije Komisija je predložila paket NextGenerationEU – plan EU-a da iz krize uzrokovane bolešću COVID-19 izađe snažniji i otporniji.
Mehanizam za oporavak i otpornost privremeni je instrument koji je okosnica paketa NextGenerationEU. Komisija putem tog instrumenta prikuplja sredstva zaduživanjem na tržištima kapitala (izdavanjem obveznica u ime EU-a). Sredstva se zatim stavljaju na raspolaganje državama članicama za provedbu ambicioznih reformi i ulaganja kojima:
-
povećavaju održivost, otpornost i spremnost svojih gospodarstava za zelenu i digitalnu tranziciju, u skladu s prioritetima EU-a
-
rješavaju probleme utvrđene u preporukama za pojedine zemlje u okviru europskog semestra za koordinaciju ekonomskih i socijalnih politika.
Usto, Mehanizam je ključan element u provedbi plana REPowerEU, Komisijina odgovora na socioekonomske poteškoće i poremećaje na globalnom tržištu energije uzrokovane ruskom invazijom na Ukrajinu.
Višegodišnji proračun EU-a i NextGenerationEU, poduprt Mehanizmom za oporavak i otpornost, doneseni su u prosincu 2020. Do kolovoza 2023. isplaćeno je ukupno 153 milijarde eura od 723 milijarde eura (u cijenama iz 2022.) dostupnih u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost.
Projekti koji se financiraju iz Mehanizma za oporavak i otpornost donose opipljive rezultate za gospodarstva država članica i lokalne zajednice u brojnim područjima, uključujući zelenu i digitalnu tranziciju, socijalnu i teritorijalnu koheziju, održiv i uključiv rast, otpornost i politike za sljedeću generaciju. Primjeri projekata u svim državama članicama dostupni su na internetskoj stranici Mehanizma za oporavak i otpornost.
Komisija je 19. ožujka 2020. donijela Privremeni okvir za mjere državne potpore, koji je državama članicama omogućio da iskoriste punu fleksibilnost predviđenu pravilima o državnim potporama kako bi pružile potporu gospodarstvu u kontekstu pandemije koronavirusa. Privremeni okvir omogućio je državama članicama da pruže potrebnu i razmjernu potporu inače održivim poduzećima koja su bila ugrožena zbog pandemije. Od njegova donošenja Komisija je odobrila više od 1020 nacionalnih programa, za koje je odobrena državna potpora u vrijednosti većoj od 3 bilijuna eura. U svibnju 2022. najavljeno je da se Privremeni okvir za državne potpore u kontekstu pandemije bolesti COVID-19, uz određene iznimke, neće produljiti nakon 30. lipnja 2022. Te su iznimke mjere potpore za ulaganja i solventnost, koje ostaju na snazi do 31. prosinca 2023.
Fleksibilnost u skladu s fiskalnim pravilima EU-a
Europska komisija je 20. ožujka 2020. prvi put u povijesti aktivirala opću klauzulu o odstupanju iz Pakta o stabilnosti i rastu, i to u okviru svoje strategije za brz i odlučan odgovor na krizu uzrokovanu koronavirusom. Opća klauzula o odstupanju omogućila je državama članicama da poduzmu mjere za primjeren odgovor na krizu uz odstupanje od proračunskih zahtjeva koji bi se inače primjenjivali u europskom fiskalnom okviru.
Opća klauzula o odstupanju deaktivirat će se krajem 2023. U Komunikaciji Komisije o proljetnom paketu europskog semestra iz svibnja 2022. navodi se da će se uvjeti za deaktivaciju opće klauzule o odstupanju smatrati ispunjenima od 2024. U godišnjem pregledu održivog rasta iz studenog 2022. ta je procjena potvrđena te je istaknuto da je europsko gospodarstvo izašlo iz razdoblja ozbiljnog gospodarskog pada. Iako je i dalje prisutna velika nesigurnost, vratilo se na razine prije pandemije i prevladalo akutnu fazu naglog porasta cijena energije koji je uzrokovala ruska agresija na Ukrajinu.