Glavni sadržaj
Logotip Europske komisije
hr
Europska komisija

Odnosi s Europskim ombudsmanom

Europski ombudsman može primati i razmatrati pritužbe koje se odnose na moguće slučajeve nepravilnosti u djelovanju institucija EU-a ili drugih tijela EU-a.

Europski ombudsman i Komisija

Ombudsman je 2022. pokrenuo 348 istraga (u usporedbi s 338 istraga 2021.), od čega se 197 odnosi na Komisiju (u usporedbi s 210 istraga 2021.).

Istrage Ombudsmana i dalje se uglavnom odnose na Komisiju: 57,1 % (u usporedbi s 56,8 % 2021.), kao instituciju koja ima najizravniju interakciju s građanima.

Svake godine Komisija prihvati oko tri četvrtine prijedlogâ Europskog ombudsmana (prijedlozi rješenja, prijedlozi za poboljšanje i preporuke).

Od 330 istraga zaključenih 2022., institucije su zaključile njih 152, kao postignuta rješenja, djelomično postignuta rješenja i prijedloge za poboljšanje koje su institucije prihvatile. U 122 slučaja nisu utvrđene nepravilnosti u djelovanju, u 42 slučaja nisu bile potrebne daljnje istrage, a u samo 15 slučajeva utvrđene su nepravilnosti u djelovanju (4,5 %).

Institucije su 2022. zaključile 152 slučaja (46,1 %) ili su za njih postignuta rješenja. U 122 slučaja (37 %) utvrđeno je da nije bilo nepravilnosti u djelovanju. U 42 slučaja (12,7 %) nije bilo potrebe za daljnjim istragama. U 15 slučajeva utvrđeno je da je bilo nepravilnosti u djelovanju. Sud je obradio 4 (1,2 %) slučaja. U jednom slučaju (0,3 %) rješenje je odbijeno.

U 95,5 % slučajeva u godini 2022. istraga završava zaključkom da nema nepravilnosti u djelovanju, bilo zato što je nije ni bilo ili zato što je postignuto zadovoljavajuće rješenje.

Cilj je dobro upravljanje

Komisija nastoji osigurati dobro upravljanje. Ombudsman provodi pomne istrage, a u velikoj većini slučajeva istrage su zatvorene zaključkom da nije bilo nepravilnosti u Komisijinu djelovanju.

Ako Ombudsman izda preporuku, prijedlog za rješenje ili prijedlog za poboljšanje, Komisija ih u većini slučajeva prihvaća.

Međutim, u nekim slučajevima Komisija ne može postupiti u skladu s preporukama, iz razloga povezanih s javnim interesom ili zato što se s njima ne slaže. U takvim slučajevima Komisija to i obrazloži.

Najnovije vijesti:

U svojem najnovijem Godišnjem izvješću, objavljenom u svibnju 2023. Ombudsmanica je navela neke „ključne predmete” koji se odnose na Komisiju.

  • Ombudsmanica je pokrenula istragu kako bi Komisija osigurala uravnoteženu zastupljenost interesa u vezi sa zajedničkom poljoprivrednom politikom EU-a i predložila da Komisija proaktivno objavljuje više materijala o nacionalnim planovima za provedbu propisa #NewCap i da se inicijativa #EuAgri sastane s više predstavnika nepoljoprivrednog sektora.
  • Pokrenula je istragu o tome kako Komisija osigurava transparentnu interakciju s duhanskom industrijom u kontekstu Konvencije Svjetske zdravstvene organizacije o nadzoru nad duhanom (pisani zapisnici sa sastanaka, pitanja pristupa dokumentima).
  • Nakon istrage koja se odnosila na poduzeće BlackRock Ombudsmanica pozdravlja prijedlog Komisije da se podnositelji ponuda odbiju ako imaju sukobljeni poslovni interes.
  • Kad je riječ o istrazi o tome kako se Komisija bavi pitanjima „rotirajućih vrata”, Ombudsmanica je zatražila od Komisije da privremeno zabrani određena radna mjesta ako se rizici ne mogu ukloniti ili se ograničenja ne mogu provesti te da brže objavljuje odluke o novim radnim mjestima članova osoblja.
  • Pokrenula je javno savjetovanje o transparentnosti u donošenju odluka EU-a o okolišu (s daljnjim koracima u 2023. godini).
  • U kontekstu Mehanizma za oporavak i otpornost pitala je Komisiju kako će osigurati odgovornost kad je riječ o potrošnji sredstava iz fonda za oporavak, kako bi javnost mogla lako vidjeti koji se projekti financiraju i jesu li ostvarene obećane ključne etape. Ombudsmanica je zaprimila i pritužbe o odbijanju pristupa dokumentima povezanima s planovima oporavka Njemačke, Francuske, Nizozemske, Švedske i Danske. U svojim analizama naglasila je da važnost Mehanizma za oporavak i otpornost mora biti popraćena visokim standardima transparentnosti.
  • Objavila je niz praktičnih preporuka za upravu EU-a o bilježenju tekstualnih i trenutačnih poruka povezanih s poslom. U preporukama se navodi da bi tekstualne i trenutačne poruke povezane s poslom trebalo smatrati dokumentima EU-a, da bi se trebala uspostaviti tehnološka rješenja kako bi se omogućilo jednostavno bilježenje takvih poruka i da bi osoblje trebalo imati jasne smjernice o tome kako bi se takve poruke trebale bilježiti. Ombudsmanica navodi da je Komisija izjavila da će izdati dodatne smjernice o modernim komunikacijskim alatima kao što su tekstualne poruke
  • S obzirom na sve veći broj kašnjenja u obradi zahtjeva za pristup dokumentima, pokrenula je istrage kako bi proučila taj problem. Istrage su se odnosile na vrijeme koje je Komisiji potrebno za obradu zahtjeva za javni pristup.
  • Ombudsmanica je kritizirala kašnjenje Komisije u uspostavi mehanizma za praćenje kako hrvatska nadležna tijela upravljaju granicama. Zatražila je od Komisije da pruži ažurirane informacije o funkcioniranju mehanizma praćenja i njegovoj neovisnosti i učinkovitosti. Također je zatražila od Komisije da do početka 2023. izvijesti o koracima koje je poduzela za jačanje usklađenosti s temeljnim pravima u hrvatskim graničnim operacijama za koje se primaju sredstva EU-a.
  • Utvrdila je da Komisija nije u dovoljnoj mjeri procijenila utjecaj na ljudska prava projekata s potencijalnim kapacitetima za nadzor koji se financiraju iz Kriznog uzajamnog fonda za Afriku. Zatražila je da se u budućnosti svaki projekt ocjenjuje u svjetlu ljudskih prava.
  • Podnesen je zahtjev za pojašnjenja o utjecaju umjetne inteligencije na upravu EU-a i javne uprave u EU-u, o tome kako Komisija stavlja na raspolaganje informacije o sastancima povjerenika i organizacija samozaposlenih osoba, kako osigurava poštovanje ljudskih prava u međunarodnim trgovinskim sporazumima i kako pruža informacije neuspješnim ponuditeljima u kontekstu poziva na podnošenje ponuda i prijedloga.

Ombudsmanova Nagrada za dobru upravu

Cilj je nagrade odati priznanje inicijativama, projektima i drugim oblicima rada raznih odjela institucija, agencija, ureda i drugih tijela EU-a s vidljivim i izravnim pozitivnim učinkom na život ljudi u Europi i izvan nje. U svim njezinim dodjelama Europska komisija višestruko je nagrađivana.

Više informacija:

Pravna osnova

Ugovor o funkcioniranju Europske unije:

Povelja Europske unije o temeljnim pravima:

  • Člankom 41. Povelje Europske unije o temeljnim pravima utvrđeno je „pravo na dobru upravu”: „Svatko ima pravo da institucije, tijela, uredi i agencije Unije njegove predmete obrađuju nepristrano, pravično i u razumnom roku.“
  • Člankom 43. Povelje Europske unije o temeljnim pravima utvrđeno je sljedeće: „Svaki građanin Unije i svaka fizička ili pravna osoba s boravištem ili sjedištem u nekoj državi članici ima pravo obratiti se Europskom ombudsmanu u vezi s nepravilnostima u djelovanju institucija, tijela, ureda ili agencija Unije, s iznimkom Suda Europske unije u izvršavanju njegovih pravosudnih ovlasti.”

Uredba (EZ) br. 1049/2001 o javnom pristupu dokumentima Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije

Izvješća Europskog ombudsmana:

Postupanje s osobnim podacima

Druge poveznice