Glavni sadržaj
Logotip Europske komisije
hr
Europska komisija

Kriza na Bliskom istoku

Istaknuto

  • EU je najoštrije osudio neselektivne napade u regiji Perzijskog zaljeva i ponovno izrazio svoju solidarnost s pogođenim zemljama.
  • Države članice organizirale su siguran povratak za više od 35 000 svojih građana, od kojih se više od 13 000 vratilo repatrijacijskim letovima uz potporu EU-a.
  • EU 2026. pruža humanitarnu pomoć Palestini, Libanonu, Siriji, Jordanu i Egiptu u ukupnom iznosu od 458 milijuna eura.

Europska unija odlučno nastoji riješiti složene krize na Bliskom istoku, uključujući nedavne događaje u Iranu. Djeluje u više područja, od evakuacije građana i pružanja humanitarne pomoći do diplomatskog angažmana, smirivanja napetosti i sprečavanja daljnjih sukoba.

Sukob u Iranu

 

EU je nedvosmisleno osudio neselektivne iranske napade. EU je od 28. veljače 2026. u stalnom kontaktu s čelnicima na Bliskom istoku i u Europi te iskazuje solidarnost zemljama koje je napao Iran i podupire demokratske težnje iranskog naroda.

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen i predsjednik Europskog vijeća António Costa te visoka predstavnica/potpredsjednica Kaja Kallas ponovno su potvrdili predanost EU-a regionalnoj stabilnosti i pozvali na

  • hitno smirivanje napetosti i krajnju suzdržanost
  • zaštitu civila i civilne infrastrukture
  • potpuno poštovanje Povelje Ujedinjenih naroda.

Stajalište EU-a ponovljeno je u zaključcima Europskog vijeća od 19. ožujka 2026., u kojima je svih 27 čelnika osudilo iranske napade, zatražilo hitan prekid vatre i pozvalo na moratorij na napade na energetsku i vodnu infrastrukturu.

 

Predsjednica von der Leyen i predsjednik Costa, zajedno s drugim čelnicima, pozdravili su dvotjedni prekid vatre i pozvali obje strane na pregovore o brzom i trajnom okončanju rata. 

Glavni diplomatski angažmani

  1. 28. veljače 2026.

    Predsjednica von der Leyen i predsjednik Costa ponovno su potvrdili predanost EU-a regionalnoj stabilnosti, nuklearnoj sigurnosti i diplomatskim mjerama te pozvali sve strane da budu suzdržane i poštuju međunarodno pravo.

  2. 5. ožujka 2026.

    Visoka predstavnica/potpredsjednica Kaja Kallas sazvala je zajednički ministarski sastanak EU-a i Vijeća za suradnju u Perzijskom zaljevu.

  3. 9. ožujka 2026.

    Predsjednica von der Leyen i predsjednik Costa razmijenili su mišljenja s čelnicima Jordana, Egipta, Bahreina, Libanona, Sirije, Turske, Armenije, Iraka, Katara, Kuvajta, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Saudijske Arabije i Omana. 
    Izrazili su solidarnost EU-a s tom regijom, osudili napade i poduprli diplomatske napore za smirivanje napetosti, zaštitu civila i očuvanje energetske sigurnosti.

  4. 18. ožujka 2026.

    Predsjednica von der Leyen sastala se s glavnim tajnikom UN-a Guterresom kako bi raspravljali o posljedicama rata na Bliskom istoku, poštovanju međunarodnog prava i multilateralnoj suradnji.

  5. 17. travnja 2026.

    Predsjednica von der Leyen sudjelovala je na videokonferenciji o potpunoj i trajnoj ponovnoj uspostavi plovidbe Hormuškim tjesnacem.

Pomoć građanima EU-a

Sigurnost europskih građana u toj regiji glavni je prioritet EU-a, koji se brzo angažirao kako bi pomogao osobama koje su se zatekle ondje da se sigurno vrate kući. Više od 35 000 građana EU-a sigurno je vraćeno iz regije, a deseci tisuća vraćaju se komercijalnim putem.

Koordinacijski centar Europske komisije za odgovor na hitne situacije pomogao je državama članicama u organizaciji repatrijacijskih letova. Putem Mehanizma Unije za civilnu zaštitu:

  • Više od 92 repatrijacijska leta
    je organizirano
  • Više od 13 400 građana EU-a
    sigurno je dovezeno kući
  • 5 letova rescEU
    je obavljeno

Pomorska i energetska sigurnost

EU provodi dvije pomorske operacije za sigurnost pomorskih ruta u Indijskom oceanu i Crvenom moru: EUNAVFOR Atalanta i EUNAVFOR Aspides.

Trenutačno ne postoji neposredan problem sigurnosti opskrbe. Europski energetski sustav dobro je pripremljen i otporan zahvaljujući mjerama za diversifikaciju opskrbe, stvaranje rezervi i poboljšanje povezivosti. 

Međutim, Europa je i dalje izložena globalnoj nestabilnosti cijena. Kao odgovor na to Europska komisija predlaže privremene i ciljane mjere za pružanje neposredne pomoći uz unapređenje strukturnih reformi u svim glavnim elementima određivanja cijena električne energije. Te mjere uključuju proširenje državnih potpora, poboljšanje učinkovitosti mreže, smanjenje poreza na električnu energiju u odnosu na fosilna goriva i modernizaciju sustava trgovanja emisijama.

Humanitarna pomoć

Budući da se humanitarna situacija u Libanonu pogoršava, EU je odmah mobilizirao dodatnu hitnu pomoć, uključujući hranu, medicinske potrepštine, skloništa, odjeću za slobodno vrijeme i zimsku odjeću. Potporu pružaju humanitarni partneri kao što su Svjetski program za hranu i UNICEF.

EU je Libanonu već osigurao 110 milijuna eura, a sada mobilizira dodatnu potporu u okviru paketa od 1 milijarde eura za razdoblje 2024. – 2027. kako bi odgovorio na najhitnije potrebe na terenu, i to putem novčane pomoći za 100 000 ranjivih kućanstava, potpore za obrazovanje u kriznim situacijama i hitne zdravstvene zaštite.

Humanitarian air bridge operation
UNICEF

Odgovor EU-a na izraelsko-palestinski sukob

EU je osudio nasilne i neselektivne napade Hamasa u Izraelu 7. listopada 2023. i potvrdio solidarnost s Izraelom, naglašavajući njegovo pravo na samoobranu u okviru međunarodnog humanitarnog prava. Ponovno je istaknuo da civili uvijek trebaju biti zaštićeni i izrazio zabrinutost zbog humanitarne situacije u Gazi uzrokovane izraelskim vojnim operacijama i ograničenim pristupom.

EU je pozdravio dogovor o prekidu vatre i oslobađanju talaca postignut u listopadu 2025. i pozvao sve strane da ga u potpunosti provedu, uključujući povlačenje Izraela iz Gaze i neometan pristup humanitarnoj pomoći. Pozvao je međunarodne dionike da pojačaju nastojanja za postizanje dvodržavnog rješenja, pri čemu bi Izrael i palestinska država mogli koegzistirati unutar sigurnih i priznatih granica. Izrazio je žaljenje zbog katastrofalne humanitarne situacije u Gazi i pozvao Izrael da omogući trenutačan i neometan pristup i kontinuiranu raspodjelu humanitarne pomoći u velikim razmjerima.

Financijska potpora

  • EU je od srpnja 2024. do veljače 2025. Palestinskoj samoupravi pružio hitnu potporu u iznosu od 400 milijuna eura.

  • Predloženi višegodišnji program za razdoblje 2025. – 2027. u vrijednosti od 1,6 milijardi eura namijenjen je pomoći u obnovi Zapadne obale, istočnog Jeruzalema i Gaze. To uključuje 620 milijuna eura izravne financijske pomoći Palestinskoj samoupravi, koja je djelomično povezana s njezinom provedbom reformi.

  • U okviru Skupine donatora za Palestinu EU surađuje s državama članicama i međunarodnim partnerima kako bi se osigurala politička potpora za održivo buduće upravljanje palestinskom državom i poduprla provedba reformi.

Humanitarna pomoć EU-a palestinskom narodu

EU je već više od dva desetljeća najveći međunarodni donator palestinskom narodu. Osigurao je više od 1,25 milijardi eura humanitarne pomoći, što uključuje više od 550 milijuna eura od listopada 2023. Dio te pomoći isporučen je putem humanitarnog zračnog mosta EU-a, u okviru kojeg je 81 letom prevezeno više od 5400 tona osnovnih potrepština.

U okviru svojeg Mehanizma za civilnu zaštitu EU pruža pomoć i putem ciparskog pomorskog koridora. U Cipru je uspostavljen logistički centar EU-a za usmjeravanje pomoći iz država članica EU-a u Gazu. U EU je od 2024. radi liječenja evakuiran 451 pacijent i 1240 članova obitelji.

  • 16. TRAVNJA 2025.
More about the EU support to Palestinians - Factsheet
English
(6.33 KB - HTML)
Preuzimanje

Korisne poveznice

Zadnje ažuriranje stranice: 26 ožujka 2026