U kontekstu ažuriranja industrijske strategije Europska komisija provela je detaljna preispitivanja niza područja koja se mogu smatrati strateškima za interese Europe. U tim se preispitivanjima razmatraju priroda mogućih strateških ovisnosti, njihov učinak i relevantne mjere, koje se u nekim slučajevima već provode. Te se procjene ne bi trebale smatrati iscrpnom analizom svih mogućih strateških ovisnosti EU-a, već prvom fazom procjena koje se odnose na niz važnih područja.
Metali i minerali dio su našeg svakodnevnog života. Postoji opasnost da se ovisnost o fosilnim gorivima prelaskom europske industrije na klimatsku neutralnost zamijeni oslanjanjem na neenergetske sirovine. Pristup resursima ključan je za cijelu industriju EU-a i za cilj Europe da ostvari zeleni plan i osigura digitalnu transformaciju gospodarstva EU-a.
Budući da EU ne proizvodi sve sirovine koje su potrebne za zadovoljavanje naše potražnje, industrija EU-a suočava se s globalnom konkurencijom u pogledu pristupa sirovinama.
Komisija je na popis kritičnih sirovina iz 2020. uvrstila 30 ključnih sirovina. To su sirovine od velike gospodarske važnosti i za njih postoji velika opasnost od nestašice.
Metali rijetkih zemalja upotrebljavaju se u magnetima koji pokreću električne automobile i vjetroturbine.
Galij i indij upotrebljavaju se u LED diodama.
Metalni silicij upotrebljava se u poluvodičima.
Metali iz platinske skupine potrebni su u vodikovim gorivnim ćelijama i elektrolizatorima.
Nekoliko strateških sektora i tehnologija oslanja se na pristup kritičnim sirovinama.
Globalna opskrba nekim sirovinama uvelike se oslanja na određene zemlje.
- 98 % EU-ove opskrbe rijetkim zemnim elementima dolazi iz Kine.
- 98 % EU-ove opskrbe boratom dolazi iz Turske.
- 71 % EU-ovih potreba za platinom podmiruje se iz Južne Afrike.
- Za opskrbu hafnijem i stroncijem EU ovisi o samo po jednom poduzeću u EU-u.
Na više od 70 % globalne proizvodnje kobalta, rijetkih zemnih metala i volframa utječu ograničenja izvoza.
Potražnja za ključnim sirovinama u područjima obnovljivih izvora energije i e-mobilnosti višestruko će se povećati od 2030. do 2050.
U Akcijskom planu za kritične sirovine iz 2020. EU je iznio niz mjera za daljnji razvoj otpornog lanca opskrbe sirovinama. Za postizanje sigurnosti opskrbe resursima nužne su diversificirana opskrba iz primarnih i sekundarnih izvora, manja ovisnost o njima te poboljšana učinkovitost korištenja resursa i mogućnost njihove ponovne uporabe, što uključuje integriranje održivosti u proizvode počevši već od njihova dizajna. Ključne mjere koje Komisija poduzima obuhvaćaju:
Europski savez za sirovine
Savez je osnovan 2020., a cilj mu je izgraditi otporan lanac opskrbe sirovinama s posebnim naglaskom na rijetkim zemnim magnetima i motorima. Kako bi se to postiglo, Savez je već utvrdio investicijske projekte država članica i industrije koji će pridonijeti povećanju proizvodnje rijetkih zemnih magneta u EU-u.
Ostale mjere za potporu projektima u području sirovina
- dva važna projekta od zajedničkog europskog interesa za vrijednosni lanac baterija
- mogućnosti ulaganja u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost
- 300 milijuna eura za istraživanje i inovacije u području sirovina u okviru programa Obzor Europa
- strateška međunarodna partnerstva za osiguranje raznolike i održive opskrbe kritičnim sirovinama
- potpora poslovnom modelu „proizvod kao usluga” kako bi se potaknulo recikliranje i ponovna uporaba sirovina
- praćenje sirovina s pomoću tehnologije, usklađeni zahtjevi u pogledu podataka
- poboljšani postupak izdavanja dozvola kako bi se osigurala predvidljivost i održali visoki standardi zaštite okoliša
- razvoj načela za održive sirovine u EU-u.
Lijekovi su izuzetno važni za društvo. Oni nude terapijske mogućnosti za dijagnozu, liječenje i prevenciju bolesti te su važni za suzbijanje prijetnji javnom zdravlju, među ostalim za suzbijanje bolesti COVID-19 i eventualnih budućih pandemija. U tom je kontekstu važno građanima osigurati pristup sigurnim, učinkovitim i visokokvalitetnim lijekovima po pristupačnoj cijeni. Međutim, našom je analizom utvrđeno da EU za brojne sirovine i proizvode u zdravstvenom sektoru ovisi o stranim lancima opskrbe.
S obzirom na njihovu složenost, farmaceutski opskrbni lanci suočavaju se s mogućim poremećajima u lancu opskrbe unutar i izvan EU-a: od trgovinskih sporova i kibernetičkih napada do nekoordiniranog stvaranja zaliha, ograničenja izvoza, poremećaja u logistici, zatvaranja lokacija ili nesreća te neusklađenosti s dobrom proizvođačkom praksom.
Farmaceutski lanac opskrbe postao je jedan od najintegriranijih lanaca opskrbe na svijetu. Posebno kad je riječ o proizvodnji generičkih aktivnih farmaceutskih sastojaka postoji velika regionalna koncentracija. Osim toga, postoji daljnji trend povećanja koncentracije generičkih aktivnih farmaceutskih sastojaka koji se proizvode u Indiji i Kini.
Udio globalne vrijednosti proizvodnje generičkih aktivnih farmaceutskih sastojaka (2015.)
- 66 % u azijsko-pacifičkoj regiji (Indija i Kina)
- 24 % u EU-u
- 3 % u Sjevernoj Americi
- 7 % drugdje u svijetu.
EU ima velike proizvodne kapacitete. Međutim, nije dovoljno jasno u kojoj se mjeri EU oslanja na kapacitete u trećim zemljama u pogledu procesa i sirovina potrebnih za proizvodnju aktivnih farmaceutskih sastojaka. Ključno je odrediti kritične proizvode, relevantne sa stajališta javnog zdravlja, za čiju proizvodnju EU nema dovoljno kapaciteta. Kako bi se to riješilo, Komisija je pokrenula sljedeću inicijativu:
Strukturirani dijalog o sigurnosti opskrbe lijekovima
Kako je najavljeno u farmaceutskoj strategiji za Europu, Europska komisija započela je dijalog s relevantnim dionicima iz javnog i privatnog sektora u lancu opskrbe farmaceutskim proizvodima radi:
- boljeg razumijevanja ranjivosti i potencijalne ovisnosti te
- poduzimanja mjera za jačanje otpornosti farmaceutskih lanaca opskrbe i jamčenja sigurnosti opskrbe pacijenata u EU-u lijekovima.
Baterije su ključne za omogućivanje zelene i digitalne transformacije EU-a. Nužne su za ostvarenje cilja europskog zelenog plana kako bi EU do 2050. postao klimatski neutralan. Pomažu i poduzećima da zauzmu vodeći položaj u području čistih proizvoda i tehnologija. Baterije su posebno važne za proizvodnju električnih vozila. Sve se više upotrebljavaju za skladištenje energije i druge industrijske primjene kao što su strojevi, električni alati ili viličari.
Iako postoje različite baterijske tehnologije, litij-ionska baterija ključna je sastavnica mnogih vrsta baterija zbog svoje veće učinkovitosti u usporedbi s raširenim i razvijenim baterijskim tehnologijama.
Globalni proizvodni kapaciteti litij-ionskih baterijskih ćelija 2018.
Čimbenici za povećanje proizvodnih kapaciteta
|
Litij-ionske baterije sada mogu pohraniti 300 % više energije u usporedbi s 1991. | Troškovi su se smanjili sa 1100 USD/kWh u 2010. na 156 USD/kWh u 2019. |
|---|---|---|
 |
Predviđa se da će se globalna potražnja povećati sa 90 gigavatsati (GWh) 2016. na 4000 GWh do 2040. | Očekuje se da će do 2028. europska potražnja dosegnuti 400 GWh. |
Ključna pitanja
EU proizvodi samo 1 % svih sirovina za baterije. Kako bi se zadovoljile potrebe sektora mobilnosti i skladištenja energije, EU treba:
- 7 – 18 puta više litija do 2030.
- 2 – 5 puta više kobalta do 2030.
- 16 – 57 puta više litija do 2050.
- 3 – 15 puta više kobalta do 2050.
- 84 % prerađenih materijala i komponenti dolazi iz Azije.
- 8 – 9 % prerađenih materijala i komponenti dolazi iz EU-a.
- Najavljen je niz ulaganja u materijale za baterije u EU-u, ali potrebna su i dodatna ulaganja.
S obzirom na važnost litij-ionskih baterija, Komisija je donijela strateški akcijski plan za razvoj europskog vrijednosnog lanca. U tu svrhu posljednjih godina mobilizirana su javna i privatna ulaganja putem sljedećih inicijativa:
Europski savez za baterije
Europski savez za baterije, osnovan 2017., podupire razvoj inovativnog, konkurentnog i održivog vrijednosnog lanca baterija u Europi. Posebno pomaže u rješavanju problema nedostatka kapaciteta za proizvodnju baterija u EU-u. Njegovi očekivani rezultati su:
- izgradnja najmanje 15 gigatvornica u EU-u do 2025.
- do 2025. osigurati baterijske ćelije za pogon 6 milijuna električnih automobila (360 GWh).
Europa bi do 2024. mogla postati drugi najveći proizvođač litij-ionskih ćelija. Naš udio u globalnom proizvodnom kapacitetu mogao bi se povećati na 14,7 % do 2024. i na 16,6 % do 2029., u usporedbi s 5,9 %, koliko je iznosio 2019.
Ukupna ulaganja
 Elektromobilnost |
Samo u 2019. ulaganja u europski vrijednosni lanac elektromobilnosti, uglavnom privatna, iznosila su 60 milijardi eura. |
To je 3,5 puta više nego u Kini |
 Istraživanje |
Oko 270 milijuna eura iz istraživačkih programa EU-a u razdoblju 2019. 2020. |
Ukupno 925 milijuna eura predloženo je za novo europsko partnerstvo za vrijednosni lanac industrijskih baterija u okviru programa Obzor Europa |
 Važni projekti od zajedničkog europskog interesa (IPCEI) |
Prva bespovratna sredstva za važne projekte od zajedničkog europskog interesa: državna potpora u iznosu od 3,2 milijarde eura za koju se očekuje da će potaknuti dodatna ulaganja privatnog sektora u iznosu od 5 milijardi eura. |
Druga bespovratna sredstva za važne projekte od zajedničkog europskog interesa: državna potpora u iznosu od 2,9 milijardi eura, a očekuju se ulaganja privatnog sektora u iznosu od dodatnih 9 milijardi eura. |
Ostale inicijative u tijeku
- Novi zakonodavni okvir za baterije vjerojatno će stupiti na snagu 2022.
- Nastoji se povećati otpornost lanaca vrijednosti kritičnih sirovina EU-a.
- Radi se na osiguravanju učinkovite provedbe financiranja istraživanja baterija u okviru programa Obzor Europa.
- Razvija se kvalificirana radna snaga u području baterija u Europi.
Vodik iz obnovljivih izvora ili niskougljični vodik bit će važan za rješavanje ključnih izazova povezanih s dekarbonizacijom i konkurentnošću industrije EU-a. EU je tehnološki predvodnik u nekoliko tehnologija čistog vodika, pri čemu europski proizvođači čine polovinu proizvođača elektrolizatora. Međutim, EU ovisi o uvozu sirovina za ključne komponente, kao i o opskrbi energijom iz obnovljivih izvora.
Vodik ima širok raspon primjena u različitim sektorima, kao što su kemijska industrija i rafinerije, ali i mobilnost, skladištenje energije i grijanje. Ima visok energetski sadržaj po jedinici mase, zbog čega je prikladan, primjerice, za prijevoz teškog tereta. Međutim, prvo se mora „izvaditi”, za što se troši energija, bilo iz prirodnog plina ili putem elektrolize vode.
Ciljano povećanje kapaciteta elektrolizatora iz obnovljivih izvora energije
Koraci na putu prema europskom ekosustavu vodika
- do 2024.
Podupirat ćemo ugradnju elektrolizatora za proizvodnju vodika iz obnovljivih izvora čija je snaga najmanje 6 GW i proizvodnju do milijun tona vodika iz obnovljivih izvora u EU-u.
- 2025. – 2030.
Vodik treba postati sastavni dio našeg integriranog energetskog sustava, s elektrolizatorima za vodik iz obnovljivih izvora snage najmanje 40 GW i proizvodnjom do 10 milijuna tona takvog vodika u EU-u.
- 2030.
Od 2030. vodik iz obnovljivih izvora proširit će se u svim sektorima koje je teško dekarbonizirati.
Za dekarbonizaciju glavnih sektora (npr. čelika, kemikalija ili prijevoza teškog tereta) potrebna je pouzdana opskrba velikim količinama čistog vodika. Nedovoljna opskrba vodikom iz obnovljivih izvora i niskougljičnim vodikom te nedostatak infrastrukture mogu u kasnijoj fazi kratkoročno usporiti odluke o ulaganjima.
- Potreban je priključak kapaciteta za proizvodnju solarne energije i energije vjetra od 80 do 120 GW za opskrbu potrebnom električnom energijom do 2030.
EU ovisi o uvozu sirovina za ključne komponente (kao što su elektrolizatori i gorivne ćelije) potrebne za gospodarstvo temeljeno na vodiku.
- Za proizvodnju gorivnih ćelija, elektrolizatora i tehnologija skladištenja vodika potrebno je oko 30 sirovina. Njih 13 razvrstane su kao kritične sirovine.
- Europski savez za vodik: Komisija je uspostavila europski savez za čisti vodik, kako je najavljeno u industrijskoj strategiji iz ožujka 2020. U tijeku je postupak izrade plana ulaganja i projekata za provedbu strategije EU-a za vodik.
- Sredstva EU-a: niz programa može doprinijeti razvoju vrijednosnog lanca vodika, primjerice buduće partnerstvo za čisti vodik u okviru programa Obzor Europa, Inovacijski fond, Instrument za povezivanje Europe, Europski fond za regionalni razvoj i Fond za pravednu tranziciju.
- Važni projekti od zajedničkog europskog interesa: nekoliko država članica trenutačno raspravlja o osmišljavanju jednog ili više mogućih važnih projekata od zajedničkog europskog interesa.
- Suradnja s trećim zemljama: globalna suradnja u području istraživanja i razvoja, standarda i definicija čistog vodika bit će ključna za stvaranje globalnog tržišta vodika koje se temelji na pravilima.
- Smanjenje ovisnosti: u tijeku je uvođenje mjera u području sirovina u okviru akcijskog plana za sirovine i europskog saveza za sirovine kako bi se ograničile ovisnosti u pogledu gorivnih ćelija i elektrolizatora.
Poluvodiči služe za napajanje pametnih uređaja i usluga kojima se svakodnevno služimo. Važni su za ključne industrije jer im omogućuju da uvode inovacije i budu konkurentni na svjetskoj razini kako bi Europa mogla osmisliti i proizvesti najmoćnije procesore. Međutim, ograničeni proizvodni kapaciteti, visoki ulazni troškovi i nedostatak jednakih uvjeta tržišnog natjecanja ugrožavaju sposobnost EU-a da u potpunosti iskoristi mogućnosti digitalne transformacije.
Nedavni manjak poluvodiča u automobilskoj industriji ukazuje na izazove s kojima se EU suočava. Poluvodički čipovi osnovni su sastavni dijelovi svih digitalnih proizvoda i usluga. Ugrađuju se u automobile, zrakoplove, medicinsku opremu, mobilne telefone, mreže i superračunala.
Ključna pitanja
Dizajniranje i razvoj najnaprednijih čipova danas može koštati do milijarde eura. Za vrhunsko postrojenje za proizvodnju takvih čipova potrebna su ulaganja u iznosu do 20 milijardi eura. U 2020. samo su dva proizvođača, TSMC (Tajvan) i Samsung (Južna Koreja), proizvodila najnaprednije čipove.
EU uvelike ovisi o SAD-u u pogledu alata za dizajn naprednih čipova i o Aziji u pogledu njihove proizvodnje.
Geopolitičke napetosti i nedostatak jednakih uvjeta štete tržišnom natjecanju u tom području. Razvoj i proizvodnja čipova sve više ovise o velikim subvencijama.
Udio EU-a u globalnim prihodima iznosi ukupno otprilike 10 % i oko 6 % za računalne i komunikacijske segmente.
- Jačanje tehnologija: zajedničke europske mjere i inicijative morat će se uvelike usmjeriti na ponovnu izgradnju kapaciteta u procesorima i poluvodičkim tehnologijama ključnima za omogućivanje snažne i energetski učinkovite obrade podataka, komunikacije, infrastrukture i mnogih primjena umjetne inteligencije.
- Zajednička nastojanja u Europi: u prosincu 2020. velik broj država članica dogovorio se u zajedničkoj izjavi da će surađivati na jačanju sektora i povećanju prisutnosti industrije u cijelom lancu opskrbe.
- Savez za procesore i poluvodičke tehnologije: Komisija priprema pokretanje tog saveza kako bi okupila brojne dionike. On će pridonijeti postizanju ključnih ciljeva politike EU-a u području mikroelektronike.
- Mehanizam za oporavak i otpornost: poluvodiči su jedno od područja u koja će se ulagati u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost u skladu s pravilima EU-a o državnim potporama. Za digitalnu tranziciju trebalo bi izdvojiti 20 % sredstava iz europskih planova za oporavak i otpornost.
- Regulatorni okvir: kupnja poduzeća, koja su financijski podupirali EU i države članice, utjecala je na sektor. Uredbom EU-a o provjeri izravnih stranih ulaganja pruža se prilika za procjenu rizika stranih ulaganja za sigurnost i javni poredak. U novopredloženoj Uredbi o stranim subvencijama kojima se narušava jedinstveno tržište predlaže se novi instrument za procjenu poremećaja uzrokovanih subvencijama koje dodjeljuju strane vlade pod jednakim uvjetima na jedinstvenom tržištu.
- Otpornost lanca opskrbe: koherentna kombinacija industrijskih, istraživačkih i trgovinskih politika može olakšati proces diversifikacije alternativnih izvora opskrbe i ojačati postojeće lance opskrbe kroz partnerstvo i suradnju s globalnim partnerima.
Podaci postaju strateško sredstvo za svaku organizaciju. Tehnologije računalstva u oblaku omogućuju funkcioniranje tehnologija kao što su umjetna inteligencija, internet stvari i 5G/6G mreže. Riječ je o strateškoj ključnoj tehnologiji kojom se omogućuje zelena i digitalna budućnost industrijskih sektora EU-a i javnog sektora. Europi se u sljedećem desetljeću pruža jedinstvena prilika da ojača svoje tehnologije za obradu podataka iskorištavanjem nadolazećih promjena, posebno u vezi s računalstvom na rubu mreže.
Tehnologije računalstva u oblaku nude fleksibilnu i jeftiniju pohranu i obradu podataka na zahtjev. Djeluju u centraliziranim podatkovnim centrima, raspoređenim objektima ili na povezanim uređajima u blizini korisnika (računalstvo na rubu mreže). Mnoge usluge koje poduzeća, javna uprava i građani svakodnevno upotrebljavaju temelje se na računalstvu u oblaku.
Mogućnosti za autonomiju EU-a
Očekuje se da će se 80 % svih generiranih podataka obrađivati na rubu mreže do 2025., bez trenutačnih dominantnih sudionika na tržištu.
Široka ponuda usluga u području softvera velika je prilika za europske pružatelje usluga da ojačaju svoj položaj.
Mreže 5G i višestruko računalstvo u oblaku (alat za umanjivanje rizika) još su jedna poslovna prilika.
Unatoč određenom porastu posljednjih godina, usluge računalstva u oblaku u EU-u i dalje se slabo koriste. Prema podacima Eurostata, iako se bilježi porast u odnosu na 2018., samo je 36 % poduzeća u EU-u 2020. koristilo usluge računalstva u oblaku, uglavnom za jednostavne usluge kao što su e-pošta i pohrana datoteka.
Najveći pružatelj usluga računalstva u oblaku sa sjedištem u EU-u ostvaruje manje od 1 % ukupnih prihoda ostvarenih na europskom tržištu. Za usporedbu, četiri glavna globalna predvodnika (Amazon Web Services, Microsoft Azure, Google Cloud i Alibaba Cloud) činila su više od 80 % globalnih prihoda 2021. Položaj na tržištu i veličina tih digitalnih divova otežavaju drugim konkurentima ulazak na tržište i onemogućuju europskim konkurentima da preuzmu vodstvo.
Tu situaciju pogoršava EU-ov manjak ulaganja koji se procjenjuje na 11 milijardi eura godišnje u usporedbi s ulaganjima SAD-a i Kine u računalstvo u oblaku.
Korisnici računalstva u oblaku u praksi imaju vrlo ograničenu ili nikakvu mogućnost promjene pružatelja usluga računalstva u oblaku. Osim toga, prilikom upotrebe stranih usluga računalstva u oblaku imaju određene rezerve kad je riječ o zaštiti osobnih podataka, kibernetičkoj sigurnosti ili primjenjivom pravu.
- Novi savez za industrijske podatke, računalstvo u oblaku i na rubu mreže: Komisija priprema pokretanje tog saveza kako bi se okupio velik broj dionika i ojačao položaj europske industrije na globalnom tržištu računalstva u oblaku i na rubu mreže, posebno u pogledu trenda sve veće distribucije i decentralizacije kapaciteta za obradu podataka i potrebe da se omogući udruženi sektor računalstva u oblaku neovisan o prodavateljima.
- Ulaganja EU-a u europsku federaciju oblaka: naš je cilj zajedničko ulaganje u europske podatkovne prostore i europsku federaciju oblaka za razdoblje 2021. – 2027. Ulaganja EU-a usmjeravat će se putem programa Digitalna Europa, Instrumenta za povezivanje Europe 2 i programa Obzor Europa.
- Privatna i nacionalna zajednička ulaganja: u listopadu 2020. sve su države članice potpisale zajedničku izjavu i dogovorile se da će zajedno raditi na poboljšanju postojećih kapaciteta, oblikovanju nove generacije rješenja u oblaku i poticanju uvođenja usluga u oblaku u čitavom EU-u. Mehanizam za oporavak i otpornost (u okviru instrumenta NextGenerationEU) bit će važan kanal za ulaganja država članica.
- Važan projekt od zajedničkog europskog interesa: nekoliko država članica pokrenulo je postupak zajedničke pripreme potencijalnog važnog projekta od zajedničkog europskog interesa usmjerenog na sljedeću generaciju infrastrukture i usluga u oblaku i na rubu mreže.