Strategija za rodnu ravnopravnost

Postignuća u području rodne ravnopravnosti

Iako nejednakosti i dalje postoje, EU je u posljednjih nekoliko desetljeća ostvario velik napredak u području rodne ravnopravnosti. To je rezultat

• zakonodavstva
• rodno osviještene politike tj. uključivanja rodne perspektive u sve druge politike
• posebnih mjera za bolji položaj žena.

Više žena na tržištu rada i napredak u osiguravanju boljeg obrazovanja i osposobljavanja žena trendovi su koji ulijevaju nadu.

Međutim, na tržištu rada i dalje postoje rodne razlike.  Žene su i dalje prekomjerno zastupljene u slabije plaćenim sektorima, a nedovoljno zastupljene na položajima na kojima se donose odluke.

Plan za prava žena 

Europska komisija donijela je 7. ožujka 2025. plan za prava žena. U njemu se iznosi dugoročna vizija za postizanje rodne ravnopravnosti čiji su ciljevi politike i temeljna načela utvrđeni u Deklaraciji o načelima za rodno ravnopravno društvo (u prilogu). Cilj mu je zaštititi i ojačati prava žena te se boriti protiv novih prepreka u području rodne ravnopravnosti, kao što su predrasude, diskriminacija i nasilje u virtualnom svijetu. U planu se utvrđuje politički okvir EU-a za prava žena koji će usmjeravati naše djelovanje sljedećih godina. On je temelj za razvoj ciljanih pravnih mjera i mjera politike u okviru strategije za rodnu ravnopravnost za razdoblje nakon 2025. te za poticanje rodno osjetljivih politika u drugim inicijativama Komisije. 

Komisija poziva druge europske institucije, posebno Europski parlament i Vijeće, da tijekom 2025. potvrde Deklaraciju o načelima za rodno ravnopravno društvo i da se pridržavaju te obveze. Poziva i druge institucije, države članice, socijalne partnere, organizacije civilnog društva i druge relevantne dionike da preuzmu aktivnu ulogu u provedbi načela i ciljeva plana te da predlože mjere na primjerenoj razini.

Strategija za rodnu ravnopravnost 2020. – 2025.

Strategija EU-a za rodnu ravnopravnost predstavlja praktično ostvarenje obveze Komisije Ursule von der Leyen kad je riječ o postizanju Unije ravnopravnosti. U njoj se nalaze ciljevi i mjere za veliki napredak prema rodno ravnopravnoj Europi koji bi trebalo postići do 2025. Cilj je da u Uniji žene i muškarci, djevojčice i dječaci, u svoj svojoj raznolikosti, mogu slobodno kročiti putem koji su odabrali, imati jednake prilike za uspjeh te ravnopravno sudjelovati u našem europskom društvu i voditi ga.

Glavni su ciljevi zaustavljanje rodno uvjetovanog nasilja, rušenje rodnih stereotipa, ukidanje rodnih razlika na tržištu rada, postizanje jednakog sudjelovanja u različitim sektorima gospodarstva, borba protiv razlika u plaći i mirovini na temelju spola, ukidanje rodnih razlika u području skrbi i postizanje rodne ravnoteže u donošenju odluka i politici. Strategija se temelji na dvojnom pristupu, odnosno na rodno osviještenoj politici u kombinaciji s ciljanim mjerama te na intersekcionalnosti kao horizontalnom načelu za provedbu te strategije. Iako je naglasak na mjerama unutar EU-a, ona je usklađena s vanjskom politikom EU-a o rodnoj ravnopravnosti i jačanju položaja žena.

Jedan od prvih koraka u vezi sa Strategijom bio je prijedlog o obvezujućim mjerama za transparentnost plaća, koji je Komisija donijela 4. ožujka 2021. Direktiva o transparentnosti plaća donesena je u svibnju 2023. Nova pravila omogućit će da se načelo jednake plaće za jednak rad ili rad jednake vrijednosti, sadržano u Ugovoru iz 1957., napokon počne primjenjivati.

Europska komisija donijela je 8. ožujka 2022. novi prijedlog direktive na razini EU-a o suzbijanju nasilja nad ženama i nasilja u obitelji,  o kojem su suzakonodavci postigli politički dogovor 6. veljače 2024. Riječ je o prvom sveobuhvatnom pravnom instrumentu na razini EU-a za borbu protiv nasilja nad ženama, koje je i dalje previše rašireno. Kriminaliziraju se određeni oblici fizičkog nasilja u virtualnom i stvarnom svijetu. Uvode se i opsežne mjere za zaštitu žrtava te pristup pravosuđu i pomoći, kao što su skloništa, krizni centri za žrtve silovanja i telefonske linije za pomoć.

Još je jedna prekretnica donošenje Direktive o rodnoj ravnoteži u upravama trgovačkih društava, kojom se nastoji poboljšati rodna ravnoteža u upravama najvećih trgovačkih društava u EU-u uvrštenih na burzu. Nakon deset godina pregovora ta je direktiva konačno donesena 22. studenog 2022. Omogućit će da se razbiju nevidljive barijere u upravama trgovačkih društava uvrštenih na burzu i pružiti stvarna prilika mnogim ženama kvalificiranima za najviše položaje.

Od kolovoza 2022. počela su se primjenjivati nova prava roditelja i skrbnika na razini EU-a na postizanje ravnoteže između poslovnog i privatnog života. Komisija je u rujnu 2022. predložila europsku strategiju za skrb i nove ciljeve u području ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja kako bi se povećalo sudjelovanje žena na tržištu rada. 

Europska komisija pokrenula je 8. ožujka 2023. kampanju za borbu protiv rodnih stereotipa. Kampanja #EndGenderStereotypes provedena 2023. bavila se borbom protiv rodnih stereotipa, koji utječu i na muškarce i na žene u različitim područjima života, uključujući odabir karijere, podjelu odgovornosti za skrb i donošenje odluka.

Komisija je u listopadu 2023. postala stranka Konvencije Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji (Istanbulska konvencija). EU stoga mora poštovati ambiciozne i opsežne standarde za sprečavanje i borbu protiv nasilja nad ženama u području pravosudne suradnje u kaznenim stvarima, azila i zabrane prisilnog udaljenja ili vraćanja te javne uprave. To uključuje financiranje, politike i zakonodavne mjere.

U jesen 2023. Komisija je uspostavila mrežu EU-a za sprečavanje rodno uvjetovanog nasilja i nasilja u obitelji.  Riječ je o mjestu gdje države članice i dionici mogu raspravljati o pristupima sprečavanju nasilja i razmjenjivati znanje i uspješnu praksu.

Komisija je u prosincu 2024. objavila istraživanje Eurobarometra o rodnim stereotipima. Rezultati su pokazali da prema mišljenju građana EU-a rodna ravnopravnost koristi i muškarcima i ženama. Međutim, stereotipi su i dalje prisutni u raznim područjima, uz razlike među državama članicama i dobnim skupinama.  

Godišnje izvješće o rodnoj ravnopravnosti

Izvješće o rodnoj ravnopravnosti u EU-u za 2025. peto je i zadnje izvješće u okviru strategije za rodnu ravnopravnost 2020. – 2025. U njemu se analizira stanje rodne ravnopravnosti u EU-u i državama članicama. Naglašavaju se postignuća EU-a u pet ključnih područja obuhvaćenih strategijom i navode inspirativni primjeri iz država članica i projekata financiranih sredstvima EU-a u tim područjima.

Pogledajte sva prethodna izvješća o rodnoj ravnopravnosti (2016. i 2020. izvješća nisu objavljena)

Strateško djelovanje za rodnu ravnopravnost

Strateškim djelovanjem za rodnu ravnopravnost 2016. – 2019. definiran je okvir za rad Europske komisije na rodnoj ravnopravnosti u navedenom razdoblju.

U njemu se naglasak stavlja na sljedećih pet prioritetnih područja:

• povećanje broja žena koje sudjeluju na tržištu rada i ekonomske neovisnosti žena i muškaraca
• smanjenje rodne razlike u plaćama, primanjima i mirovinama te borba protiv siromaštva žena
• promicanje ravnopravnosti žena i muškaraca u donošenju odluka
• suzbijanje rodno uvjetovanog nasilja te zaštita i potpora za žrtve
• promicanje rodne ravnopravnosti i prava žena u cijelom svijetu.

Komisija je utvrdila ciljeve za sva ta prioritetna područja i donijela više od 30 konkretnih mjera. Osim toga, potvrdila je svoju predanost rodno osviještenoj politici jer će se perspektiva rodne ravnopravnosti integrirati u sve politike EU-a te u EU-ove programe financiranja.