Dokument za razmatranje o budućnosti europske obrane

U dokumentu se utvrđuju tri moguća scenarija za budućnost europske obrane:

• Scenarij „Sigurnosna i obrambena suradnja”

Zemlje EU-a i dalje bi odlučivale o potrebi za sigurnosnom i obrambenom suradnjom na dobrovoljnoj i pojedinačnoj osnovi, dok bi EU i dalje nadopunjavao nacionalne napore. Suradnja u području obrane pojačala bi se, ali bi sudjelovanje EU-a u najzahtjevnijim operacijama ostalo ograničeno. Novi Europski fond za obranu pomogao bi u razvoju nekih novih zajedničkih kapaciteta, ali zemlje EU-a i dalje bi nadgledale razvoj i nabavu većine obrambenih kapaciteta. Suradnja EU-a i NATO-a zadržala bi sadašnji format i strukturu.

• Scenarij „Dijeljena odgovornost za sigurnost i obranu”

U okviru tog ambicioznijeg scenarija zemlje EU-a objedinile bi određena financijska i operativna sredstva radi povećanja solidarnosti u području obrane. EU bi se također više uključio u zaštitu Europe unutar i izvan njezinih granica. EU bi imao veću ulogu u područjima kao što su kibernetika, zaštita granica ili borba protiv terorizma te bi osnažio obrambenu i sigurnosnu dimenziju unutarnjih politika EU-a, primjerice u području energetike, zdravstva, carina ili svemira. To bi bilo popraćenom političkom voljom za djelovanje te postupkom donošenja odluka prilagođenim kontekstu koji se brzo mijenja. Osim toga, povećala bi se suradnja EU-a i NATO-a, koji bi se ujedno i koordinirali u brojnim pitanjima.

• Scenarij „Zajednička sigurnost i obrana”

Najambicioznijim scenarijem predviđa se postupno oblikovanje zajedničke obrambene politike Unije, što bi dovelo do zajedničke obrane na temelju članka 42. Ugovora o EU-u, kojim se dopušta da skupina država članica sličnih stajališta podigne europsku obranu na višu razinu. U okviru tog scenarija zemlje EU-a preuzele bi veće obveze s obzirom na međusobnu sigurnost te bi tako zaštita Europe postala dijeljena odgovornost EU-a i NATO-a. EU bi mogao provoditi napredne sigurnosne i obrambene operacije, koje bi se temeljile na određenoj razini integracije obrambenih snaga država članica. EU bi iz Europskog fonda za obranu podupirao zajedničke obrambene programe te bi uspostavio posebnu europsku agenciju za istraživanja u području obrane. Tako bi se potaklo i stvaranje istinskog europskog obrambenog tržišta, koje bi moglo zaštititi svoje ključne strateške aktivnosti od vanjskih preuzimanja.

Navedeni scenariji nisu međusobno isključivi, već ilustriraju tri različite razine ambicija u pogledu solidarnosti.

Europska sigurnost mora se poboljšati. Zemlje EU-a imat će glavnu ulogu te će utvrditi razine ciljeva uz potporu institucija EU-a. Sada moraju razmisliti o budućnosti i odlučiti kojim putem i koliko brzo žele krenuti prema cilju zaštite građana Europe.