Page contents Page contents Neodgodiva potreba za reformom Neodrživo iskorištavanje prirodnih resursa u EU-u, posebno degradacija i onečišćenje tla, jedan je od glavnih pokretača klimatske krize i krize bioraznolikosti. Već je odnijelo tisuće života i prouzročilo milijarde eura štete.Suše, požari u prirodi, nestašice vode i opasnost od poplava sve su učestaliji i nažalost već pogađaju tri četvrtine europskih zemalja.Gubitak prinosa zbog uništenog okoliša, onečišćenja, suša, toplinskih valova, poplava i novih nametnika uzrokuje troškove poljoprivrednicima i ribarima, a posljedično povećanje cijena hrane šteti i građanima. Europska komisija predlaže mjere koje će donijeti dugoročne koristi za gospodarstvo, društvo, zdravlje i okoliš i osigurati održivo iskorištavanje prirodnih resursa EU-a. Povećanje otpornosti tla 60 % postotak europskih tala koja su nezdrava83 % postotak europskih tala koja sadržavaju ostatke pesticida50 milijardi eura godišnje procijenjeni troškovi uzrokovani degradacijom tla Tlo je važan, živ prirodni resurs ključan za okoliš, gospodarstvo i društvo. Riječ je o neobnovljivom prirodnom resursu koji povezuje stotine tisuća vrsta. Tla pružaju brojne usluge ekosustava koje su nam neophodne za sprečavanje katastrofa, ublažavanje klimatskih promjena i osiguravanje opskrbe hranom. Predloženim aktom o praćenju tla Komisija želi postići zdrava tla u EU-u do 2050. te za potrebe poljoprivrednika i drugih upravitelja tla prikupljati podatke o zdravlju tla. Zahvaljujući tom prijedlogu:uvest će se jasna zajednička definicija zdravlja tlauvest će se stabilan i dosljedan okvir za praćenjeodrživo upravljanje tlom postat će norma države članice morat će utvrditi i istražiti potencijalno kontaminirane lokacije i ukloniti neprihvatljive rizike za zdravlje ljudi i okoliš. Bolji podaci o tlu omogućavaju: uvođenje inovacija i novih tehnoloških i organizacijskih rješenja u poljoprivredu bolje razumijevanje trendova u pogledu suša, zadržavanja vode i erozije, a time i učinkovitije sprečavanje i upravljanje katastrofama nove prilike za poslovanje, inovacije i zapošljavanje za poljoprivrednike i upravitelje zemljišta. Više informacija o zdravlju tla Povećanje održivosti i otpornosti naših prehrambenih sustava Zahvaljujući novim tehnologijama može se povećati otpornost poljoprivrednih i šumskih zemljišta te zaštititi urod od posljedica klimatskih promjena, gubitka bioraznolikosti i uništavanja okoliša. Nove genomske tehnike inovativni su alati koji pridonose povećanju održivosti i otpornosti našeg prehrambenog sustava.Omogućavaju razvoj poboljšanih biljnih sorti koje su otporne na klimatske promjene i štetne organizme, trebaju manje gnojiva i pesticida te daju veće prinose. Tako se upola smanjuje upotreba kemijskih pesticida i s njima povezani rizici te ovisnost EU-a o uvozu poljoprivrednih proizvoda. Što su nove genomske tehnike? To su tehnike koje mogu omogućiti brži i precizniji uzgoj novih biljnih sorti nego klasične tehnike uzgoja, kao što su odabir sjemena ili križanje. Primjenom tih tehnika mogu se proizvoditi razni biljni proizvodi. Među tako uzgojenim biljkama mogu postojati tek neznatne razlike koje mogu postojati i u prirodi ili se mogu dobiti klasičnim uzgojem, a može se raditi i o složenijim izmjenama. Novim pravilima Europska komisija želi osigurati visoku razinu zaštite zdravlja i okoliša, pridonijeti održivosti brojnih i raznolikih biljnih vrsta te stvoriti prilike za istraživanja i inovacije. Prijedlogom se postiže sljedeće: utvrđuju se dvije kategorije biljaka dobivenih novim genomskim tehnikama – biljke usporedive s prirodnim varijacijama i biljke sa složenijim izmjenama potiče se usmjeravanje razvoja biljaka tako da se podupiru ciljevi održivosti osigurava se transparentnost u pogledu svih biljaka na tržištu EU-a dobivenih novim genomskim tehnikama (npr. označivanjem sjemena) osigurava se pouzdano praćenje gospodarskih, okolišnih i društvenih učinaka proizvoda dobivenih novim genomskim tehnikama. Više informacija o novim tehnikama u biotehnologiji Poboljšanje biljnog i šumskog reprodukcijskog materijala Europski sektor sjemena najveći je izvoznik na svjetskom tržištu sjemena. 20 % udio na svjetskom tržištu7 – 10 milijardi eura tržišna vrijednost7000 broj uključenih poduzeća (uglavnom MSP-ovi) Biljni reprodukcijski materijal (sjeme, reznice, korijenje i gomolji itd.) koristi se za razmnožavanje drugih biljaka. Šumski reprodukcijski materijal, s druge strane, odnosi se na sjeme, biljke i dijelove stabala koji se upotrebljavaju za stvaranje novih šuma i sadnju stabala. Važno je da zakonodavstvo prati razvoj znanosti.Predloženom uredbom Komisija želi povećati raznolikost i kvalitetu sjemena, reznica i drugog biljnog reprodukcijskog materijala. Tako će se zajamčiti stabilni prinosi i sjeme prilagođeno pritiscima klimatskih promjena, očuvati genetska raznolikost kultiviranih usjeva i povećati sigurnost opskrbe hranom. Kad je riječ o šumskom reprodukcijskom materijalu, novim pravilima osigurat će se da se pravo stablo zasadi na pravom mjestu kako bi se šume mogle bolje prilagoditi klimatskim promjenama. Dodatne informacije o biljnom i šumskom reprodukcijskom materijalu Smanjenje otpada od hrane i tekstilnog otpada Smanjenjem otpada od hrane i tekstilnog otpada može se povećati učinkovitost iskorištavanja prirodnih resursa i dodatno smanjiti emisije stakleničkih plinova iz tih sektora. 59 milijuna tona količina hrane koja se baci svake godine u EU-u (131 kg po stanovniku)53 % udio otpada od hrane koji nastaje u kućanstvima78 % udio tekstila koji potrošači ne skupljaju odvojeno Rješavanje problema rasipanja hrane EU i njegove države članice predani su postizanju UN-ova cilja održivog razvoja da se do 2030. globalno prepolovi količina otpada od hrane po stanovniku, na maloprodajnoj razini i na razini potrošača. Za brže ostvarivanje napretka u EU-u Komisija predlaže da do 2030. države članice smanje stvaranje otpada od hrane: za 10 % u preradi i proizvodnji za 30 % (po stanovniku) u maloprodaji, restoranima, prehrambenim službama i kućanstvima. Smanjenjem stvaranja otpada od hrane štedi se hrana za ljudsku potrošnju, poduzećima i potrošačima omogućuje se ušteda novca te se smanjuje utjecaj proizvodnje i potrošnje hrane na okoliš. Više informacija o rasipanju hrane Održivi i kružni tekstilni proizvodiNakon hrane, stanovanja i mobilnosti europska potrošnja tekstila ima četvrti najveći učinak na okoliš i klimu. Uz to, jedan je od tri najveća izvora pritiska na vodu i zemljište te je u prvih pet kad je riječ o upotrebi sirovina i emisijama stakleničkih plinova.Za smanjenje tekstilnog otpada Komisija predlaže pravila prema kojima bi proizvođači bili odgovorni za cijeli životni ciklus tekstilnih proizvoda i na temelju kojih bi se podržavalo održivo gospodarenje tekstilnim otpadom u EU-u: uvođenje obveznih i usklađenih programa proširene odgovornosti za proizvođače tekstilnih proizvoda u svim državama članicama EU-a, u skladu s kojima proizvođači trebaju snositi troškove gospodarenja tekstilnim otpadom pomoć u ispunjavanju obveze odvojenog prikupljanja tekstila u državama članicama od 2025. promicanje istraživanja i razvoja inovativnih tehnologija za kružnost u tekstilnom sektoru i zaustavljanje nezakonitog izvoza tekstilnog otpada u zemlje koje nisu u stanju na odgovarajući način gospodariti takvim otpadom. Očekuje se da će se zahvaljujući povećanju dostupnosti rabljenih tekstilnih proizvoda otvoriti lokalna radna mjesta i uštedjeti novac potrošačima u EU-u i šire, uz istodobno ublažavanje pritiska na prirodne resurse povezanog s proizvodnjom tekstila. Više informacija o održivom i kružnom tekstilu
Neodrživo iskorištavanje prirodnih resursa u EU-u, posebno degradacija i onečišćenje tla, jedan je od glavnih pokretača klimatske krize i krize bioraznolikosti. Već je odnijelo tisuće života i prouzročilo milijarde eura štete.Suše, požari u prirodi, nestašice vode i opasnost od poplava sve su učestaliji i nažalost već pogađaju tri četvrtine europskih zemalja.Gubitak prinosa zbog uništenog okoliša, onečišćenja, suša, toplinskih valova, poplava i novih nametnika uzrokuje troškove poljoprivrednicima i ribarima, a posljedično povećanje cijena hrane šteti i građanima.
Predloženim aktom o praćenju tla Komisija želi postići zdrava tla u EU-u do 2050. te za potrebe poljoprivrednika i drugih upravitelja tla prikupljati podatke o zdravlju tla. Zahvaljujući tom prijedlogu:uvest će se jasna zajednička definicija zdravlja tlauvest će se stabilan i dosljedan okvir za praćenjeodrživo upravljanje tlom postat će norma države članice morat će utvrditi i istražiti potencijalno kontaminirane lokacije i ukloniti neprihvatljive rizike za zdravlje ljudi i okoliš.
Zahvaljujući novim tehnologijama može se povećati otpornost poljoprivrednih i šumskih zemljišta te zaštititi urod od posljedica klimatskih promjena, gubitka bioraznolikosti i uništavanja okoliša. Nove genomske tehnike inovativni su alati koji pridonose povećanju održivosti i otpornosti našeg prehrambenog sustava.Omogućavaju razvoj poboljšanih biljnih sorti koje su otporne na klimatske promjene i štetne organizme, trebaju manje gnojiva i pesticida te daju veće prinose. Tako se upola smanjuje upotreba kemijskih pesticida i s njima povezani rizici te ovisnost EU-a o uvozu poljoprivrednih proizvoda.
Biljni reprodukcijski materijal (sjeme, reznice, korijenje i gomolji itd.) koristi se za razmnožavanje drugih biljaka. Šumski reprodukcijski materijal, s druge strane, odnosi se na sjeme, biljke i dijelove stabala koji se upotrebljavaju za stvaranje novih šuma i sadnju stabala. Važno je da zakonodavstvo prati razvoj znanosti.Predloženom uredbom Komisija želi povećati raznolikost i kvalitetu sjemena, reznica i drugog biljnog reprodukcijskog materijala. Tako će se zajamčiti stabilni prinosi i sjeme prilagođeno pritiscima klimatskih promjena, očuvati genetska raznolikost kultiviranih usjeva i povećati sigurnost opskrbe hranom.
Održivi i kružni tekstilni proizvodiNakon hrane, stanovanja i mobilnosti europska potrošnja tekstila ima četvrti najveći učinak na okoliš i klimu. Uz to, jedan je od tri najveća izvora pritiska na vodu i zemljište te je u prvih pet kad je riječ o upotrebi sirovina i emisijama stakleničkih plinova.Za smanjenje tekstilnog otpada Komisija predlaže pravila prema kojima bi proizvođači bili odgovorni za cijeli životni ciklus tekstilnih proizvoda i na temelju kojih bi se podržavalo održivo gospodarenje tekstilnim otpadom u EU-u:
