Jačanje društvene otpornosti Europe

Poštovanje vladavine prava i borba protiv korupcije

Ruski rat protiv Ukrajine podsjeća nas na potrebu za obranom naše teško stečene demokracije i sloboda. Sve generacije Europljana moraju pomagati u jačanju otpornosti europske demokracije i vraćanju povjerenja u europski mirovni projekt.

Vladavina prava – sloboda, pravednost, ravnopravnost

Vladavina prava temelj je naše Unije. U godišnjim izvješćima o vladavini prava prate se pozitivne i negativne promjene povezane s vladavinom prava u državama članicama.

Izvješće iz 2023. pokazuje pozitivan trend, ali i to da je za potpunu provedbu nekih reformi potrebno više vremena.

Djelotvorne antikorupcijske politike

Komisija je u svibnju 2023. poduzela odlučne mjere za borbu protiv korupcije u EU-u i usklađivanje pravila EU-a o definicijama i sankcijama za kaznena djela korupcije. Cilj je:

• postaviti visoke standarde za borbu protiv svih kaznenih djela korupcije
• poboljšati primjenu tih standarda
• u državama članicama uspostaviti strukture za bolje sprečavanje korupcije.

Komisija je predložila i novi posebni režim sankcija za teška djela korupcije u cijelom svijetu.

Prijedlog za osnivanje Međuinstitucijskog tijela za etičke standarde

Komisija je u lipnju 2023. predložila osnivanje Međuinstitucijskog tijela za etičke standarde. Uvest će se zajednički standardi za etičko ponašanje članova institucija EU-a i formalni mehanizam za koordinaciju i razmjenu mišljenja o etičkim zahtjevima među institucijama.

Promicanje novih oblika demokratskog angažmana

Uključivanje građana

Nakon Konferencije o budućnosti Europe, primjera participativne demokracije bez presedana, Komisija poduzima mjere na temelju preporuka građana.

Na novouvedenim panelima građana i građanki oko 150 nasumično odabranih osoba iznosi svoje mišljenje o nekima od važnih prijedloga Komisije. Poseban je fokus na sudjelovanju mlađe generacije i njihovoj bitnoj ulozi u oblikovanju budućnosti.

Stota europska građanska inicijativa

Komisija je 18. travnja 2023. registrirala 100. inicijativu, čiji je cilj povezivanje svih europskih glavnih gradova vlakovima velikih brzina. Europske građanske inicijative, uvedene 2012., moćno su sredstvo participativne demokracije; za razne prijedloge prikupljeno je više od 17 milijuna potpisa.

Stvaranje Unije ravnopravnosti

Komisija ostaje predana svojem cilju da izgradi društvo u kojem svi imaju jednake mogućnosti za uspjeh. Svi moraju biti slobodni pokazivati svoju individualnost, iznositi svoje mišljenje, prakticirati svoju vjeru i voljeti koga žele.

Rodna ravnopravnost

U Strategiji za rodnu ravnopravnost za razdoblje 2020. – 2025. naglašava se važnost poticanja uspješnog, rodno ravnopravnog društva i gospodarstva. U skladu s tim iznijeli smo prijedloge za:

• zaštitu i jačanje prava obitelji u prekograničnim situacijama
• bolju primjenu načela jednake plaće za jednak rad muškaraca i žena kako bi razlike u njihovim plaćama konačno postale stvar prošlosti
• zaustavljanje rodno uvjetovanog nasilja.

Zaustavljanje nasilja nad ženama

EU je 1. lipnja 2023., sedam godina nakon prijedloga Komisije, konačno pristupio Istanbulskoj konvenciji o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji. U postupku smo pregovora o minimalnim standardima u pravu EU-a za:

• kriminalizaciju određenih oblika rodno uvjetovanog nasilja
• poboljšanje pristupa pravosuđu, zaštiti i potpori za žrtve
• osiguravanje koordinacije među relevantnim službama
• sprečavanje te vrste kaznenih djela.

Prava LGBTIQ osoba

Kako je predviđeno u Strategiji o ravnopravnosti LGBTIQ osoba za razdoblje 2020. – 2025., Komisija je u prosincu 2022. predstavila prijedlog za proširenje mandata, ovlasti i zadaća te povećanje resursa i neovisnosti tijela za ravnopravnost kako bi se bolje mogla boriti protiv diskriminacije.

Borba protiv rasizma

U okviru Akcijskog plana EU-a za borbu protiv rasizma za razdoblje 2020. – 2025. Komisija je:

• poticala države članice da do kraja 2022. donesu nacionalne akcijske planove za borbu protiv rasizma
• pozvala države članice da osmisle nacionalne strategije za borbu protiv antisemitizma
• evaluirala nacionalne okvire za Rome
• imenovala novog koordinatora za borbu protiv mržnje prema muslimanima.

Paket mjera za zapošljavanje osoba s invaliditetom

Osobe s invaliditetom imaju pravo u potpunosti sudjelovati u svim aspektima života, kao i svi ostali. Paket mjera za zapošljavanje osoba s invaliditetom, predstavljen u rujnu 2022., pruža potporu državama članicama za:

• promicanje socijalne uključenosti
• borbu protiv siromaštva
• poboljšanje vještina i kompetencija osoba s invaliditetom.

Komisija je u rujnu 2023. predstavila prijedlog za uvođenje europske iskaznice za osobe s invaliditetom kako bi se osiguralo prekogranično priznavanje invaliditeta. To će osobama s invaliditetom olakšati kratkotrajni boravak u drugoj državi članici tako što će se u cijelom EU-u osigurati jednak pristup posebnim uvjetima ili povlaštenom tretmanu u vezi s određenim uslugama kakav imaju i državljani te države članice.

Povećanje otpornosti i zaštita građana EU-a

U okviru europske sigurnosne unije EU radi na zaštiti svih svojih građana i poduzeća, među ostalim na internetu. Od srpnja 2020. ostvaren je znatan napredak te su ojačana četiri stupa strategije.

Akt o kibernetičkoj solidarnosti

Predloženim Aktom o kibernetičkoj solidarnosti nastoji se pojačati suradnja unutar Unije na suzbijanju kibernetičkih prijetnji, i to:

• boljim otkrivanjem i informiranosti o prijetnjama
• povećanjem pripravnosti kritičnih subjekata
• bolje koordiniranim kapacitetima za upravljanje krizama i odgovor u svim državama članicama.

Strategija pomorske sigurnosti EU-a

Komisija je u ožujku 2023. predstavila ažuriranu Strategiju pomorske sigurnosti EU-a, u kojoj se predlažu mjere za povećanje pomorske sigurnosti, uključujući:

• pomorske vježbe na razini EU-a
• poboljšanje operacija obalne straže
• strože sigurnosne inspekcije u lukama EU-a kako bi se produbila suradnja s partnerima kao što je NATO i tako očuvao poredak na moru utemeljen na pravilima.

Europska svemirska strategija za sigurnost i obranu

Svemirska strategija EU-a za sigurnost i obranu odnosi se na svemir kao područje strateške konkurencije, a ciljevi su joj:

• zaštititi EU-ove svemirske resurse, kao što su sateliti
• sprečavati neprijateljske aktivnosti u svemiru, npr. špijuniranje
• povećati stratešku autonomiju EU-a.

Povećanje otpornosti na prirodne katastrofe i katastrofe uzrokovanje ljudskim djelovanjem

U pripremi za ovo ljeto udvostručena je pričuva vatrogasnih zrakoplova u okviru sustava rescEU i sad uključuje 24 zrakoplova i 4 helikoptera iz 10 država članica. EU je 2023. putem Mehanizma za civilnu zaštitu mobilizirao stotine vatrogasaca, vozila i zrakoplova tijekom velikih požara u Europi i iskazao solidarnost s našim međunarodnim partnerima, na primjer Kanadom. Komisija je 2022. izradila i akcijski plan za sprečavanje šumskih požara.

Komisija je u veljači 2023. donijela Preporuku i Komunikaciju u kojima se utvrđuju zajednički ciljevi za jačanje otpornosti Europe na katastrofe u području civilne zaštite. To uključuje načine da se europske zemlje bolje pripreme za prirodne opasnosti, uključujući potrese, poplave i šumske požare.

Prevladavanje pandemije i izgradnja zdravstvene unije

COVID-19

Kraj pandemije bolesti COVID-19 službeno je proglašen 5. svibnja 2023. Tu krizu bez presedana prebrodili smo zahvaljujući velikoj otpornosti, solidarnosti i koordiniranosti te dubokom povjerenju i ulaganju u znanost i inovacije.

Strategija EU-a za cjepiva

Strategija EU-a za cjepiva polučila je impresivne rezultate: više od 70 % stanovništva EU-a u potpunosti je cijepljeno protiv bolesti COVID-19.

Zahvaljujući projektu „EU FAB” (mreža proizvođača cjepiva za buduće zdravstvene krize) s proizvodnim kapacitetom od 500 – 700 milijuna doza cjepiva godišnje možemo osigurati brzu dostupnost cjepiva u slučaju budućih kriza. I dalje se zalažemo za to da cjepiva budu dostupna u svim krajevima svijeta. Od prosinca 2020. gotovo 2,5 milijardi doza cjepiva protiv bolesti COVID-19 izvezeno je u 168 zemalja.

EU digitalna COVID potvrda

EU digitalna COVID potvrda olakšala je sigurno i slobodno kretanje građana unutar Europske unije u vrijeme kad su države članice ograničile putovanja zbog pandemije. Od uvođenja 2021. u EU-u je izdano više od 2,3 milijarde tih potvrda. S obzirom na taj uspjeh Svjetska zdravstvena organizacija je u lipnju 2023. po uzoru na EU-ov sustav digitalnih COVID potvrda uspostavila globalni sustav za zaštitu građana od trenutačnih i budućih prijetnji zdravlju.

Europska zdravstvena unija

Protekle smo godine nastavili raditi na izgradnji snažne europske zdravstvene unije s ciljem bolje zaštite zdravlja naših građana. Zdravstvena unija EU-u i njegovim državama članicama omogućava bolju prevenciju i odgovor na buduće pandemije te povećanje otpornosti europskih zdravstvenih sustava.

Plan za borbu protiv raka

S obzirom na to da je u EU-u 2020. zabilježeno više od 2,7 milijuna dijagnoza raka i 1,3 milijuna smrtnih slučajeva, EU je donio Europski plan za borbu protiv raka, koji je dosad najsveobuhvatnija inicijativa EU-a za borbu protiv raka i za koji su dodijeljena financijska sredstva u iznosu od 4 milijarde eura. U okviru tog plana u rujnu 2022. uveden je novi, znanstveno utemeljen pristup probiru raka, a 2023. pokrenuta je europska inicijativa za slikovne pretrage raka, koja moć podataka i digitalnih tehnologija koristi za bolje otkrivanje i liječenje raka.

Revizija zakonodavnih akata o lijekovima

U travnju 2023. dodan je novi ključni stup europske zdravstvene unije – najveća revizija zakonodavnih akata o lijekovima u zadnjih 20 godina. Cilj je stvoriti jedinstveno tržište lijekova povećanjem njihove dostupnosti, pristupačnosti i priuštivosti, a ujedno poticati inovacije i konkurentnost farmaceutske industrije EU-a.

EU-ov prvi sveobuhvatni pristup mentalnom zdravlju

EU-ov prvi sveobuhvatni pristup mentalnom zdravlju, predstavljen u lipnju 2023., uzima u obzir preporuke građana s Konferencije o budućnosti Europe i odgovara na pozive Europskog parlamenta na odlučnije mjere u području mentalnog zdravlja. U njemu se predlažu mjere za promicanje dobrog mentalnog zdravlja, s posebnim fokusom na djeci i mladima. S 20 vodećih inicijativa i dodijeljenim financijskim sredstvima EU-a od 1,2 milijarde eura Komisija će državama članicama pomagati da ljude i njihovo mentalno zdravlje stave na prvo mjesto.

Izgradnja održivog i pravednog migracijskog sustava

Novim paktom o migracijama i azilu Komisija nastoji ojačati i integrirati ključne politike EU-a o migracijama, azilu i upravljanju granicama. Neophodno je postići dogovor o svim reformama u području azila i migracija o kojima se trenutačno pregovara. 

Sprečavanje i suzbijanje trgovine ljudima

Komisija je 19. prosinca 2022. predložila jačanje pravila za sprečavanje i suzbijanje trgovine ljudima.

Ažurirana će pravila tijelima kaznenog progona i pravosudnim tijelima olakšati istraživanje i kazneni progon novih oblika iskorištavanja te pomoći u identifikaciji i pružanju potpore žrtvama.

Migracije kvalificirane radne snage

Razvoj zakonitih načina dolaska pridonosi smanjenju nezakonitih migracija i može pomoći u jačanju europskih gospodarstava. Zato je Komisija u listopadu 2022. pokrenula prvu platformu na razini EU-a čiji je cilj učiniti EU privlačnijim državljanima trećih zemalja koji traže posao u EU-u. To će pomoći poslodavcima u EU-u da pronađu zaposlenike koji su im potrebni i osiguraju im pristojne radne uvjete.

Osim toga, kako bi se potaknule migracije kvalificirane radne snage iz trećih zemalja u EU i dobrim upravljanjem osiguralo da budu usmjerene na područja u kojima se njihove vještine traže, Komisija je u siječnju 2023. pokrenula Platformu za migracije radne snage.

Ispunjavanje humanitarnih potreba

Uz veliku potporu Ukrajini Europska komisija i drugdje u svijetu i dalje pruža humanitarnu pomoć onima kojima je najpotrebnija. Prošle su godine ionako rekordno visoke humanitarne potrebe na globalnoj razini još nastavile rasti. Države članice i Komisija najavile su početno financiranje za humanitarnu pomoć od 8,4 milijarde eura za 2023. kao konkretan iskaz globalne solidarnosti i vodeće uloge EU-a u humanitarnom djelovanju.