Obrana mira u EuropiUjedinjeni za potporu Ukrajini Potpora Ukrajini dok god to bude potrebnoNaš je odgovor na ruski agresivni rat protiv Ukrajine jasan i mora biti trajan.Što poduzimamo kako bismo postigli pravedan mir:pružamo pomoć i potporu ukrajinskom narodupomažemo u održavanju kritične infrastrukture u Ukrajiniiskazujemo solidarnost s Ukrajinom korištenjem punog potencijala gospodarstva i financijskih sredstava EU-apomažemo Ukrajini da se obrani tako što joj dostavljamo vojnu opremu i osposobljavamo vojnikepozivamo Rusiju na odgovornost i namećemo joj sankcije da oslabimo ruski ratni strojobnavljamo i podupiremo Ukrajinu na njezinu europskom putu. Page contents Page contents Pružanje pomoći i potpore ukrajinskom narodu EU je 4. ožujka 2022., svega nekoliko dana nakon početka ruske invazije, prvi put u povijesti primijenio Direktivu o privremenoj zaštiti. Ukrajinskim su izbjeglicama dodijeljena prava u EU-u, uključujući boravišne dozvole, pristup tržištu rada, smještaj, zdravstvenu skrb i, što je najvažnije, mogućnosti obrazovanja za djecu. Građani EU-a otvorili su domove i srca milijunima ukrajinskih ratnih izbjeglica, a privremenu zaštitu u državama članicama dobilo je oko četiri milijuna ljudi. Tekstualna verzijaViše od 5 milijunainterno raseljenih osoba u UkrajiniGotovo 20 % ukrajinske djece pronašlo je sigurno utočište u EU-u BrojkeZahvaljujući EU-u i drugim donatorima Tekstualna verzijaOd siječnja 2023.:2,9 milijuna ljudi primilo je novčanu pomoćViše od 4 milijuna ljudi primilo je pomoć u hrani1,1 milijun ljudi primio je nužnu zaštitu5,6 milijuna ljudi primilo je medicinsku skrb ili potrepštineGotovo 3,3 milijuna ljudi ponovno ima pristup čistoj vodi i osnovnim higijenskim i sanitarnim uslugama Većina ukrajinskih izbjeglica u EU-u dobro je integrirana.To posebno vrijedi u Estoniji, gdje se gotovo polovina radno sposobnih Ukrajinaca već zaposlila. Potpora izbjeglicama koje bježe od rataInicijativama CARE (djelovanje kohezijske politike za izbjeglice u Europi i fleksibilna pomoć područjima) u kohezijsku su politiku uvedene znatne fleksibilnosti, što je omogućilo reprogramiranje do 17 milijardi eura nedodijeljenih sredstava za razdoblje 2014. – 2020. za pomoć ljudima koji bježe od ruske invazije.Mehanizam EU-a za civilnu zaštituAktivacijom Mehanizma EU-a za civilnu zaštitu EU je učinkovito usmjerio pomoć Ukrajini iz svih 27 zemalja EU-a te Islanda, Sjeverne Makedonije, Norveške, Srbije i Turske. Tekstualna verzijaUspješno je provedeno više od 2500 medicinskih evakuacija.Isporučeno je više od 94 000 tona pomoći u naravi, čija se vrijednost procjenjuje na više od 760 milijuna eura. Korištenje punog potencijala gospodarstva i financijskih sredstava EU-a Koridori solidarnosti između EU-a i Ukrajine olakšali su izvoz čak 49 milijuna tona ukrajinskih poljoprivrednih proizvoda. Ti važni koridori ne osiguravaju samo izvoz poljoprivrednih proizvoda već i uvoz potrebne robe. Ukupna vrijednost trgovine ostvarene putem tih koridora procjenjuje se na oko 99 milijardi eura. U veljači 2023. Komisija i Ukrajina sklopile su povijesni pakt o pridruživanju Ukrajine Programu jedinstvenog tržišta, čime se nastoji olakšati pristup tržištu, stvoriti povoljno poslovno okruženje i potaknuti dugoročni održivi rast. Tekstualna verzija76 milijardi eura mobilizirali su EU i njegove države članice u solidarnosti s Ukrajinom i njezinim stanovništvom38,8 milijardi eura dodijeljeno je za jačanje opće gospodarske, društvene i financijske otpornosti Ukrajine20 milijardi eura dodijeljeno je za mjere vojne pomoći ukrajinskim oružanim snagama 2023.EU pruža Ukrajini paket potpore u vrijednosti do 18 milijardi eura u obliku zajmova po vrlo povoljnim uvjetima. Zahvaljujući tome Ukrajina će moći i dalje isplaćivati plaće i mirovine te održavati funkcioniranje osnovnih javnih usluga kao što su bolnice, škole i smještaj za interno raseljene osobe. Paket će pomoći i u osiguravanju makroekonomske stabilnosti i obnovi uništene kritične infrastrukture.2022.EU je dodijelio 7,2 milijarde eura makrofinancijske pomoći kako bi se osiguralo kontinuirano funkcioniranje ukrajinske vlade i javnih službi. Održavanje kritične infrastrukture Nuklearna sigurnostBudući da Rusija i dalje ugrožava civilna nuklearna postrojenja, EU je Ukrajini dodijelio pomoć u vrijednosti većoj od 54,8 milijuna eura u obliku materijala povezanih s nuklearnom sigurnošću iz strateške zalihe sustava rescEU, primjerice za obnovu opreme i laboratorija.EnergetikaKao odgovor na ruske napade na energetsku infrastrukturu Ukrajine brzo su poduzete hitne mjere. EU je već na početku rata poduzeo odlučne korake kako bi stabilizirao elektroenergetske sustave Ukrajine i Moldove te sinkronizirao njihove elektroenergetske mreže s kontinentalnom europskom mrežom. Tekstualna verzija5760 generatora isporučeno Ukrajini5700 solarnih ploča donirano Ukrajini TelekomunikacijeEuropska komisija uspješno je pregovarala s telekomunikacijskim operaterima iz EU-a i Ukrajine kako bi se ukrajinskim izbjeglicama omogućilo da tri mjeseca koriste mobilne telefone uz minimalne naknade ili bez naplate za roaming. Osim jeftinog roaminga EU je Ukrajincima koji su tražili utočište osigurao 2,5 milijuna SIM kartica i postavio pristupne točke za Wi-Fi na graničnim prijelazima i u skloništima. Pomaganje Ukrajini da se obrani Vojna potpora Ukrajini u vrijednosti od 20 milijardi eura (EU + države članice) Europski instrument mirovne pomoći, s financijskim sredstvima od 5,6 milijardi eura, omogućio je isporuku tenkova, helikoptera, sustava protuzračne obrane, projektila i streljiva.Misija EU-a za vojnu pomoć za potporu Ukrajini obučila je više od 25 000 ukrajinskih vojnika. Na dobrom smo putu da postignemo cilj potpunog osposobljavanja 30 000 ukrajinskih vojnika do kraja godine.U srpnju 2023. na snagu je stupila Uredba o podupiranju proizvodnje streljiva, koja sadržava konkretne, ciljane mjere za povećanje proizvodnje i osiguravanje opskrbe streljivom u Europi.EU je povećao kibernetičku otpornost Ukrajine ulaganjem 10 milijuna eura u opremu, softver i drugu sličnu potporu. Pozivanje Rusije na odgovornost Ured ukrajinskog glavnog tužitelja trenutačno istražuje više od 100 000 slučajeva navodnih ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti, koji se smatraju najtežim povredama međunarodnog prava. S obzirom na sve veću količinu dokaza, EU kontinuirano podupire istragu i kazneni progon tih zločina.EU izdvaja 7,5 milijuna eura za pomoć Međunarodnom kaznenom sudu u istragama ratnih zločina koje je počinila Rusija. Komisija je podržala i osnivanje Međunarodnog centra za kazneni progon zločina agresije protiv Ukrajine. Centar, koji je počeo s radom u srpnju 2023., podupire i pridonosi tekućim i budućim istragama zločina agresije te sudjeluje u razmjeni i analizi dokaza prikupljenih od početka ruske agresije. © Scott Peterson/Getty ImagesHumanitarni volonter Konstantin Gudauskas, sin oca Litavca i majke Kazahstanke, koristio je kazahstansku putovnicu kako bi se probio kroz ukrajinska područja pod ruskom okupacijom i pomogao u spašavanju više od 200 ljudi u Kijevskoj oblasti, posebno u Buči. Ukrajinci su ga nazvali „anđelom iz Buče”. Nametanje sankcija za slabljenje ruskog ratnog stroja EU je donio 11 paketa strogih sankcija protiv RusijeTe su sankcije usmjerene na srž ruskog gospodarstva i lišavaju ga ključnih tehnologija i tržišta, što Kremlju ozbiljno otežava financiranje i vođenje rata. Tekstualna verzijaEU je sankcionirao gotovo 1800 pojedinaca i subjekataZamrznuta je imovina u vlasništvu ruskih pojedinaca u EU-u u vrijednosti većoj od 24 milijarde euraStrogim sankcijama podliježe oko 70 % imovine ruskog bankarskog sustavaU EU-u je imobilizirana imovina ruske središnje banke u vrijednosti većoj od 200 milijardi eura EU je donio sankcije i protiv Bjelarusa kao odgovor na njegovo sudjelovanje u invaziji na Ukrajinu. Iranu su također nametnute sankcije zbog proizvodnje i isporuke bespilotnih letjelica korištenih za napade na Ukrajinu. EU je donio i strogu „klauzulu o sprečavanju izbjegavanja mjera”, kojom se građanima i poduzećima iz EU-a zabranjuje svjesno i namjerno zaobilaženje sankcija. Obnova i europski put Ukrajine Budućnost Ukrajine je u Europskoj uniji. To je potvrđeno na prvom sastanku kolegija povjerenika EU-a i ukrajinske vlade na sastanku na vrhu EU-a i Ukrajine u veljači 2023. Ukrajini je u lipnju 2022. dodijeljen status zemlje kandidatkinje pod uvjetom da provede ključne reforme. Ukrajina je ostvarila napredak u potrebnim reformama navedenima u Mišljenju Komisije o zahtjevu Ukrajine za članstvo u EU-u. Unatoč ratu koji još nije završio EU je već počeo raditi na obnovi Ukrajine i u tu svrhu poduzeo mjere na međunarodnoj razini. Tekstualna verzijaOštećeno je ili uništeno više od 2800 obrazovnih ustanovaEU se obvezao dodijeliti 100 milijuna eura za obnovu oštećenih školaDonirano je 14 milijuna eura, a dodatna je potpora pružena putem kampanje „Školski autobusi za Ukrajinu”, u okviru koje je 11 država članica EU-a doniralo 300 autobusa nužnih za siguran prijevoz ukrajinske djece u školeRuska agresija utjecala je na 5,7 milijuna djece školske dobi lipanj 2023.Predložen je Instrument za Ukrajinu u vrijednosti do 50 milijardi eura u okviru proračuna EU-a, planiran za razdoblje 2024. – 2027., kako bi se zadovoljile hitne potrebe povezane s oporavkom i pružila potpora srednjoročnom radu na modernizaciji s ciljem provedbe ključnih reformi na putu pristupanja EU-u.siječanj 2023.Uspostavljena je višeagencijska platforma za koordinaciju donatora s ciljem da se olakša koordinacija međunarodnih donatora i financijskih organizacija kako bi se osiguralo koherentno, transparentno i odgovorno pružanje potpore.listopad 2022.Komisija i Njemačka kao tadašnja predsjedateljica skupine G-7 bile su domaćini Međunarodne konferencije stručnjaka o oporavku, obnovi i modernizaciji Ukrajine u Berlinu. Stručnjaci za razminiravanje iz Hrvatske već dijele svoje znanje sa stručnjacima iz Ukrajine. S obzirom na rat iz 90-ih godina, Hrvatska je jedina država članica EU-a koja još uvijek razminirava svoje državno područje, za što joj je dodijeljena potpora EU-a od 120 milijuna eura do 2027. Bolno ratno iskustvo Hrvatske pružilo joj je neprocjenjive vještine koje mogu pomoći Ukrajini u oporavku i obnovi. Početak nove faze u ujedinjenju našeg kontinenta Šokove koje je izazvao Putinov agresivni rat odmah je osjetilo naših šest partnera sa zapadnog Balkana. Stoga smo mjere solidarnosti koje smo poduzeli unutar Unije proširili i na zapadni Balkan. U prosincu 2022. održan je povijesni sastanak na vrhu EU-a i zemalja zapadnog Balkana, prvi put u toj regiji. Predsjednica von der Leyen predstavila je u lipnju 2023. Novi plan rasta za zapadni Balkan. Na drugom sastanku Europske političke zajednice, održanom u lipnju 2023., predsjednica von der Leyen najavila je novi paket potpore u vrijednosti od 300 milijuna eura za pomoć Moldovi u suočavanju s ratnim zbivanjima u susjedstvu i za ubrzavanje njezine europske integracije. Jačanje europske obrane S obzirom na stalnu i konkretnu prijetnju Rusije, strateško partnerstvo EU-a i NATO-a doseglo je novu razinu suradnje potpisivanjem Zajedničke izjave o suradnji EU-a i NATO-a u siječnju 2023. Nakon završetka pristupnih rasprava Finska i Švedska potpisale su 5. srpnja 2022. protokole o pristupanju NATO-u. Finska se kao njegova 31. država članica NATO-u službeno pridružila 4. travnja 2023. Pojačana je i europska suradnja u području obrane. Na referendumu održanom 1. lipnja 2022. danski su glasači podržali pristupanje Danske zajedničkoj sigurnosnoj i obrambenoj politici EU-a, čime je završeno 30-godišnje izuzeće Danske iz suradnje EU-a u području obrane. Komisija je 2021. uspješno pokrenula i provodi Europski fond za obranu (EFO). Dosad je za projekte usmjerene na obrambene tehnologije i sustave sutrašnjice dodijeljeno više od 3 milijarde eura. EFO će 2023. uložiti još 1,2 milijarde eura u projekte usmjerene na glavna obrambena područja, kao što su svijest o stanju u svemiru, obrana od hipersoničnih projektila i razvoj prototipa Europske patrolne topovnjače. Dokumenti Opće publikacije8. rujna 2023.Stanje Unije 2023. – dokumenti Izjava o odricanju od odgovornosti: podaci na ovoj stranici zadnji su put ažurirani 8. rujna 2023. Napredak u drugim područjimaUlaganje u blagostanje EuropeIzgradnja zelenog, digitalnog i pravednog gospodarstva za sveJačanje društvene otpornosti EuropeZaštita i jačanje naših demokratskih vrijednosti i prava za uključivo društvo
Potpora Ukrajini dok god to bude potrebnoNaš je odgovor na ruski agresivni rat protiv Ukrajine jasan i mora biti trajan.Što poduzimamo kako bismo postigli pravedan mir:pružamo pomoć i potporu ukrajinskom narodupomažemo u održavanju kritične infrastrukture u Ukrajiniiskazujemo solidarnost s Ukrajinom korištenjem punog potencijala gospodarstva i financijskih sredstava EU-apomažemo Ukrajini da se obrani tako što joj dostavljamo vojnu opremu i osposobljavamo vojnikepozivamo Rusiju na odgovornost i namećemo joj sankcije da oslabimo ruski ratni strojobnavljamo i podupiremo Ukrajinu na njezinu europskom putu.
© Scott Peterson/Getty ImagesHumanitarni volonter Konstantin Gudauskas, sin oca Litavca i majke Kazahstanke, koristio je kazahstansku putovnicu kako bi se probio kroz ukrajinska područja pod ruskom okupacijom i pomogao u spašavanju više od 200 ljudi u Kijevskoj oblasti, posebno u Buči. Ukrajinci su ga nazvali „anđelom iz Buče”.
Stručnjaci za razminiravanje iz Hrvatske već dijele svoje znanje sa stručnjacima iz Ukrajine. S obzirom na rat iz 90-ih godina, Hrvatska je jedina država članica EU-a koja još uvijek razminirava svoje državno područje, za što joj je dodijeljena potpora EU-a od 120 milijuna eura do 2027. Bolno ratno iskustvo Hrvatske pružilo joj je neprocjenjive vještine koje mogu pomoći Ukrajini u oporavku i obnovi.
S obzirom na stalnu i konkretnu prijetnju Rusije, strateško partnerstvo EU-a i NATO-a doseglo je novu razinu suradnje potpisivanjem Zajedničke izjave o suradnji EU-a i NATO-a u siječnju 2023. Nakon završetka pristupnih rasprava Finska i Švedska potpisale su 5. srpnja 2022. protokole o pristupanju NATO-u. Finska se kao njegova 31. država članica NATO-u službeno pridružila 4. travnja 2023.
Jačanje društvene otpornosti EuropeZaštita i jačanje naših demokratskih vrijednosti i prava za uključivo društvo
