Promicanje europskog načina života

Kako ispunjavamo obećanja

U sve nepredvidivijem svijetu zaštita naših građana i naša zajednička sigurnost postali su nam prioritet. Kako bismo što uspješnije odgovorili na aktualne i pripremili se za buduće prijetnje sigurnosti naših građana, odabrali smo holistički pristup i osmislili razne načine da im zajamčimo tu sigurnost. Štitili smo naše vanjske granice, osigurali da dobro funkcioniraju te nadgledali sigurno i uspješno proširenje šengenskog područja. Od početka neopravdanog agresivnog rata Rusije protiv Ukrajine pojačali smo svoje obrambene sposobnosti i partnerstvo s NATO-om. 

Budući da je sve veći broj Europljana zabrinut zbog pitanja migracija i azila, posvetili smo se i razvoju zajedničkog sustava za upravljanje migracijama. Rezultat tog rada bio je pakt o migracijama i azilu, prema kojem se nijedna država članica ne smije pod pritiskom migracija naći prepuštena sama sebi, a azil se rješava na dostojanstven i održiv način. Iskoristili smo i pozitivan potencijal migracija tako što smo pokrenuli partnerstva za talente s ključnim partnerskim zemljama.  

Nakon što smo savladali pandemiju bolesti COVID-19, obvezali smo se da ćemo bolje pripremiti EU za buduće javnozdravstvene krize. Kako bismo to postigli, počeli smo graditi europsku zdravstvenu uniju, u kojoj se sve države članice EU-a zajednički pripremaju i odgovaraju na zdravstvene krize. Unija sada vodi brigu o dostupnosti, priuštivosti i inovativnosti medicinskih potrepština, kao i suradnji država članica na poboljšanju prevencije, liječenja i naknadne skrbi za sve pacijente, posebno za oboljele od raka. 

Ispunjena obećanja

Upravljanje migracijama 

• U 2024. donijeli smo pakt o migracijama i azilu, kojim se uspostavljaju jedinstveni sustav za održivo upravljanje migracijama i mehanizmi solidarnosti među državama članicama koje se suočavaju s porastom migracija.
• Direktiva o plavoj karti EU-a, koja je stupila na snagu u studenom 2021., ubrzala je postupke prihvata visokokvalificiranim radnicima iz trećih zemalja kako bi svojim radom doprinijeli gospodarskoj konkurentnosti EU-a.
• Pokrenuli smo Talent Partnerships s ključnim partnerskim zemljama, uključujući Maroko, Tunis, Egipat, Bangladeš i Pakistan.
• U 2023. predložili smo bazu talenata EU-a, koja će poslodavcima u EU-u pomoći da se povežu s međunarodnim tražiteljima zaposlenja.
• Europski potporni ured za azil pretvoren je u punopravnu agenciju za azil, Agenciju Europske unije za azil, koja državama članicama nudi više resursa za potporu u upravljanju azilom i prihvatom.
• OsobljeFrontexa raspoređeno je na vanjske granice EU-a, a njegove će stalne snage do 2027. doseći 10 000 članova.
• Globalni savez za borbu protiv krijumčarenja migranata (2023.) i ažurirano zakonodavstvo intenzivirali su borbu protiv krijumčarenja, u čemu im pomaže Europol.   

Proširenje šengenskog područja 

• Šengensko područje uspješno je prošireno na Hrvatsku, Rumunjsku i Bugarsku i ažurirani su njegovo upravljanje i pravila.  

Borba protiv terorizma i organiziranog kriminala 

• Na temelju Agende za borbu protiv terorizma predstavljene 2020. poduzete su konkretne mjere za bolju prevenciju i odgovor na terorističke prijetnje.
• U veljači 2021. na snagu su stupila nova pravila o pojačanoj kontroli legalnog vatrenog oružja i pristupu eksplozivima.
• Pokrenuli smo Europski savez luka za povećanje otpornosti luka na infiltraciju kriminala intenzivnijim radom carinskih tijela, tijela kaznenog progona te javnih i privatnih aktera u lukama u cijelom EU-u.
• U srpnju 2024. na snagu su stupila revidirana pravila za borbu protiv trgovine ljudima. Ta pravila među oblike iskorištavanja uvrštavaju prisilni brak, nezakonito posvojenje i zamjensko majčinstvo. 

Policijska suradnja 

• Mandati Europola i Eurojusta ojačani su i dodijeljeni su im novi resursi kako bi još bolje podupirali nacionalne policije u prekograničnim istragama i brže odgovarali na organizirani kriminal i terorizam. 

Jačanje kritične infrastrukture i kibernetičke otpornosti 

• Direktiva o otpornosti kritičnih subjekata, koja je stupila na snagu 2023., jača otpornost naših kritičnih subjekata na prirodne opasnosti, terorističke napade, sabotažu i izvanredna stanja.
• Direktivom NIS 2 pravila o kibernetičkoj sigurnosti proširena su na nove sektore, kao što su pružatelji telekomunikacijskih i poštanskih usluga, javna uprava i zdravstvena skrb.
• Uredba o digitalnoj operativnoj otpornosti, koja je na snazi od siječnja 2023., omogućuje europskom financijskom sektoru da nastavi funkcionirati u slučaju operativnih poremećaja.
• Akt o kibernetičkoj otpornosti, o kojem je dogovor postignut 2023., poboljšava kibernetičku sigurnost digitalnih proizvoda, od kamera za nadzor beba, pametnih satova i računalnih igara do vatrozidova i usmjerivača.  

Suzbijanje seksualnog zlostavljanja djece 

• U 2022. predložili smo zakonodavstvo za sprečavanje i suzbijanje seksualnog zlostavljanja djece na internetu kako bismo djecu bolje zaštitili i na internetu i u stvarnom svijetu.  

Europska zdravstvena unija 

• Komisija je osnovala vlastito Tijelo za pripravnost i odgovor na zdravstvene krize (HERA) kako bi EU i države članice bili spremni djelovati u slučaju prekograničnih prijetnji zdravlju.
• Osnovali smo Savez za kritične lijekove kako bismo utvrdili koji su problemi i moguća politička rješenja za nestašice lijekova, a u prosincu 2023. predstavili smo prvu verziju Unijina popisa kritičnih lijekova.
• U 2024. postignut je dogovor o europskom prostoru za zdravstvene podatke. On građanima omogućuje da kontroliraju i koriste svoje zdravstvene podatke u cijelom EU-u te potiče jedinstveno tržište digitalnih zdravstvenih usluga i proizvoda.
• U 2021. pokrenuli smo europski plan za borbu protiv raka, u čijem će se sklopu na raspolaganje staviti 4 milijarde eura za borbu protiv te zloćudne bolesti. 

Saznajte više o tome što Komisija poduzima kako bi upravljala migracijama na odgovoran način i kako bi Europa postala sigurnija.