Stanje Unije 2023. – Ulaganje u prosperitet Europe

Vraćanje naše energetske neovisnosti

Rusija ne vodi rat samo protiv Ukrajine, nego i protiv europskog gospodarstva tako što opskrbu energijom koristi kao oružje. Cilj je plana REPowerEU prekinuti ovisnost o ruskim fosilnim gorivima te vratiti i osigurati dugoročnu i održivu energetsku neovisnost Europe.

Na tome se zajednički radi na razini Europe. Države članice surađuju kako bi osigurale da svaka zemlja ima odgovarajuću opskrbu plinom, a EU radi na diversifikaciji svoje opskrbe energijom po pristupačnim cijenama.

Smanjenje potrošnje energije u EU-u

Platforma EU-a za kupnju energije

Komisija je uspostavila i platformu EU-a za kupnju energije za organizaciju prve zajedničke kupnje plina za države članice te Gruziju, Moldovu, Ukrajinu i zemlje zapadnog Balkana. Ta nam je zajednička kupnja omogućila da prvi put iskoristimo svoj kolektivni politički i tržišni utjecaj za bolji pregovarački položaj i osiguravanje opskrbe plinom i ukapljenim prirodnim plinom zahvaljujući objedinjavanju potražnje, a time i većoj privlačnosti za dobavljače.

Ubrzavanje zelene tranzicije i zaštita prirode

Ostvaren je znatan napredak u području energije iz obnovljivih izvora kao jednog od glavnih stupova plana REPowerEU: potrošnja energije iz obnovljivih izvora u EU-u udvostručila se tijekom 2022.

Naša Strategija za solarnu energiju pridonijet će bržem uvođenju fotonaponske energije. Uz to, EU je predvodnik u razvoju globalnog gospodarstva temeljenog na vodiku, a u pripremi je i paket za dekarbonizaciju vodika i plina.

Kako bismo istim tempom nastavili prema cilju nulte neto stope emisija i pritom povećali konkurentnost industrije EU-a, Komisija je 1. veljače 2023. predstavila industrijski plan u okviru zelenog plana.

U ožujku su predstavljene tri glavne inicijative za potporu industrijskom planu u okviru zelenog plana:

• Europski akt o kritičnim sirovinama
• Akt o industriji s nultom neto stopom emisija
• reforma modela tržišta električne energije.

Nastavili smo i rad na obnovi prirode u Europskoj uniji: nedavno je predložen Akt o obnovi prirode i Akcijski plan za postizanje nulte stope onečišćenja. U međuvremenu smo donijeli Uredbu o deforestaciji, propis koji će onemogućavati ponudu neodrživih proizvoda u našim supermarketima, a ostvarili smo napredak i u postizanju ciljeva paketa „Spremni za 55 %”.

Ta će tranzicija, naravno, utjecati na poljoprivrednike i ruralne zajednice. Zajedničkom poljoprivrednom politikom (ZPP) za razdoblje 2023. – 2027., koja je stupila na snagu početkom godine, poljoprivrednicima će se pružati potpora za održivu proizvodnju sigurne i kvalitetne hrane, a ujedno očuvati vitalnost i raznolikost ruralnih zajednica.

Realizacija digitalnog desetljeća Europe

Digitalne inovacije transformiraju naše gospodarstvo vrtoglavom brzinom, a EU drži korak s tim promjenama. Brz razvoj umjetne inteligencije izazvao je pravu revoluciju, zbog čega je Komisija još u travnju 2021. predstavila Akt o umjetnoj inteligenciji. Tim će se aktom osigurati da sustavi umjetne inteligencije u EU-u budu sigurni, transparentni, etični, nepristrani i pod ljudskim nadzorom.

Europski parlament i države članice EU-a u ožujku su postigli dogovor o Europskom aktu o čipovima, a Vijeće je krajem srpnja službeno odobrilo uredbu o jačanju europskog ekosustava poluvodiča. Podaci su pokretačka snaga europskog digitalnog gospodarstva i stoga nam je cilj da EU postane predvodnik u društvu koje se temelji na podacima, što će se postići Europskom strategijom za podatke. Kad je riječ o gospodarstvu, Komisija je prošle godine predstavila dva nova prijedloga za prilagodbu plaćanja i šireg financijskog sektora digitalnom dobu.

Ulaganja u mikroelektroniku

Još jedna ključna etapa dovršena je u studenome 2022., kad je stupio na snagu Akt o digitalnim uslugama, na temelju kojeg su internetske platforme preuzele veću odgovornost za ublažavanje štete i zaštitu prava korisnika. Kako bi provela Akt o digitalnim uslugama, Komisija je u travnju 2023. pokrenula Europski centar za algoritamsku transparentnost (ECAT), smješten u Zajedničkom istraživačkom centru Komisije.

U istom su mjesecu provedbom Akta o digitalnim tržištima ostvarena poboljšanja u području pravednosti i mogućnosti neograničenog tržišnog natjecanja na digitalnim tržištima.

Jačanje našeg jedinstvenog tržišta i socijalnog tržišnog gospodarstva

Ove smo godine proslavili 30. obljetnicu jedinstvenog tržišta, temelja trajne konkurentnosti Europe. Kako bi EU u budućnosti bolje iskorištavao svoje prednosti, Komisija je u ožujku predstavila novi dugoročni pristup u okviru kojeg će se podržavati uspješna poduzeća koja mogu konkurirati na globalnom tržištu, nuditi privlačna radna mjesta i postavljati globalne standarde.

Predložili smo i druge načine za potporu i daljnje jačanje jedinstvenog tržišta ove godine. U svibnju smo predložili najsveobuhvatniju i najambiciozniju reformu carinske unije od njezina uspostavljanja 1968. Mjesec dana ranije predložili smo nova pravila o patentima kao dio transparentnijeg, djelotvornijeg i održivijeg okvira za prava intelektualnog vlasništva.

Gospodarstvo EU-a i dalje pokazuje izvanrednu otpornost na uzastopne gospodarske šokove proteklih godina. Stopa rasta 2022. izvrsno se oporavila i dosegla impresivnih 3,4 %. Povećanje se može povezati sa stabilnim tržištem rada, rekordno niskim stopama nezaposlenosti i povećanjem zaposlenosti. Tome su znatno pridonijele odlučne mjere EU-a i njegovih država članica. 

Naravno, u jedinstvenom europskom modelu nisu važne samo komercijalne prilike već i dobrobit društva te se građane stavlja u samo središte gospodarstva. U tu svrhu i s obzirom na to da čvrsto vjerujemo u moć socijalnog dijaloga, predložili smo mjere za jačanje socijalnog dijaloga na nacionalnoj razini i na razini EU-a. Istodobno moramo osigurati da naše mreže socijalne sigurnosti budu svrsishodne. Zato smo iznijeli preporuke za osiguravanje primjerenog minimalnog dohotka u svim državama članicama EU-a.

Sa svim je tim aspektima povezana potreba da se u Europi intenzivno ulaže u cjeloživotno učenje, koje je presudno za uspjeh zelene, digitalne i demografske tranzicije. Zato smo 2023. proglasili Europskom godinom vještina, za koju su države članice izdvojile oko 65 milijardi eura iz fondova EU-a.

Pakt za vještine – Povezivanje javnih i privatnih organizacija

NextGenerationEU i poticanje europskih ulaganja

Tijekom 2022. i 2023. započela su zajednička europska ulaganja u vrijednosti od 800 milijardi eura putem instrumenta NextGenerationEU u konkretne projekte na terenu s ciljem da izgradimo održivu, otpornu i konkurentnu Europu kako bi se svim Europljanima zajamčilo blagostanje.

Saznajte što se događa u svakoj državi članici

Global Gateway i poticanje globalnih ulaganja

EU i dalje ima iznimno važnu ulogu u izgradnji otpornog i održivog globalnog gospodarstva na opću korist. U okviru strategije Global Gateway – 300 milijardi eura vrijednog plana za održiva ulaganja u cijelom svijetu – Komisija podupire visokokvalitetne infrastrukturne projekte koji otvaraju radna mjesta, omogućuju održivi rast i stvaraju vrijednost na lokalnoj razini.

Prva ključna etapa strategije Global Gateway ostvarena je paketom ulaganja Afrika–Europa. Polovina početnih ulaganja u okviru strategije Global Gateway, približno 150 milijardi eura, namijenjena je za jačanje suradnje s afričkim partnerima. Otada smo počeli provoditi Global Gateway u Aziji i na Pacifiku te u Latinskoj Americi i na Karibima, za koje je predsjednica von der Leyen najavila da će EU i njegove države članice uložiti više od 45 milijardi eura.

Ponovno pokretanje europskog trgovinskog programa

Vijeća za trgovinu i tehnologiju

U duhu međunarodne suradnje EU je uspostavio Vijeća za trgovinu i tehnologiju sa SAD-om i Indijom kako bi se uspostavila produktivna partnerstva i prevladali zajednički izazovi.

Globalna trgovina

Unatoč šokovima u lancima opskrbe uslijed pandemije i ruskog agresivnog rata protiv Ukrajine ostvarili smo napredak u promicanju otvorene trgovine i uspješno surađivali s glavnim trgovinskim partnerima. Konkretno, uspješno su zaključeni pregovori o sporazumima o slobodnoj trgovini s Čileom i Novim Zelandom, a nastavljeni su pregovori s Australijom, Mercosurom, Meksikom, Indijom i Indonezijom.

Gospodarska sigurnost

Komisija i visoki predstavnik predstavili su 20. lipnja novu Europsku strategiju gospodarske sigurnosti. Tom se strategijom žele maksimalno smanjiti rizici koji proizlaze iz određenih gospodarskih tokova u kontekstu povećanih geopolitičkih napetosti i ubrzanih tehnoloških promjena, a ujedno očuvati najviša razina gospodarske otvorenosti i dinamičnosti.

Dokumenti