Europa nastoji omogućiti poduzećima i građanima da iskoriste održiviju i prosperitetniju digitalnu budućnost u kojoj je na prvom mjestu čovjek.
Komisija je 9. ožujka 2021. predstavila viziju i puteve do uspješne digitalne transformacije Europe do 2030. Predlaže Digitalni kompas digitalnog desetljeća EU-a koji čine četiri glavne točke:

Stručnjaci za IKT: 20 milijuna + podjednaki udio žena i muškaraca
Osnovne digitalne vještine: najmanje 80 % stanovništva
Prihvaćanje tehnologije: računalstvo u oblaku / umjetna inteligencija / velika količina podataka u 75 % poduzeća u EU-u
Inovatori: povećanje širenja i financijskih sredstava za udvostručenje broja poduzeća „jednoroga” u EU-u
Kasnije prihvaćanje: više od 90 % MSP-ova dosegnulo je barem osnovnu razinu digitalnog intenziteta
Povezivost: gigabit za svakoga, mreža 5G posvuda
Najsuvremeniji poluvodiči: udvostručenje udjela Unije u svjetskoj proizvodnji
Podaci – računalstvo na rubu mreže i računalstvo u oblaku: 10 000 vrlo sigurnih i klimatski neutralnih rubnih čvorova
Računalstvo: prvo računalo s kvantnim ubrzanjem
Ključne javne usluge: potpuno dostupne na internetu
E-zdravstvo: svi građani imaju pristup medicinskoj dokumentaciji
Digitalni identitet: 80 % građana koristi digitalna identifikacijska sredstva
Komisija će pri ostvarivanju digitalnih ambicija EU-a za 2030. upotrebljavati posebno:
- ciljeve na razini EU-a i predviđene putanje na razini EU-a i na nacionalnoj razini
- čvrst zajednički okvir upravljanja za praćenje napretka i rješavanje nedostataka
- višedržavne projekte u kojima se udružuju ulaganja iz EU-a, država članica i privatnog sektora.
Digitalno građanstvo: prava i načela za Europljane
Komisija je 26. siječnja 2022. predložila međuinstitucijsku svečanu izjavu o digitalnim pravima i načelima za digitalno desetljeće.
Digitalne tehnologije trebale bi štititi prava ljudi, podupirati demokraciju i jamčiti odgovorno i sigurno djelovanje svih digitalnih aktera. Unija te vrijednosti promiče u cijelom svijetu.
Svatko bi trebao imati koristi od poštenog internetskog okruženja, biti zaštićen od nezakonitog i štetnog sadržaja i biti sposoban upotrebljavati nove i perspektivne tehnologije, kao što je umjetna inteligencija.
Digitalno okruženje trebalo bi biti sigurno i zaštićeno. Svim bi se korisnicima, od djece do starijih osoba, trebala pružiti sigurnost i zaštita.
Tehnologija bi trebala ujediniti, a ne dijeliti ljude. Svatko bi trebao imati pristup internetu, digitalnim vještinama, digitalnim javnim uslugama i poštenim radnim uvjetima.
Građani trebaju imati mogućnost sudjelovanja u demokratskom procesu na svim razinama i kontrolu nad vlastitim podacima.
Digitalni uređaji trebali bi podupirati održivost i zelenu tranziciju. Ljudi moraju znati kako njihovi uređaji utječu na okoliš i kolika im je potrošnja energije.
Digitalna prava i načela navedena u izjavi dopunit će postojeća prava, kao što su ona koja proizlaze iz Povelje EU-a o temeljnim pravima te iz propisa o zaštiti podataka i privatnosti. Građanima će se osigurati referentni okvir za njihova digitalna prava, a za države članice EU-a i poduzeća smjernice za rad s novim tehnologijama. Cilj je pomoći svima u EU-u da najbolje iskoriste digitalnu transformaciju.
Predložena su prava i načela:
- stavljanje ljudi i njihovih prava u središte digitalne transformacije
- podupiranje solidarnosti i uključenosti
- osiguravanje slobode izbora na internetu
- poticanje sudjelovanja u digitalnom javnom prostoru
- veća sigurnost, zaštita i osnaživanje pojedinaca
- promicanje održivosti digitalne budućnosti.
Komisija će u godišnjem izvješću o stanju digitalnog desetljeća ocijeniti provedbu digitalnih načela. Provest će i godišnje istraživanje Eurobarometra kako bi pratila daljnje mjere u državama članicama. Prikupit će se kvalitativni podaci na temelju percepcije građana o tome kako se digitalna načela provode u praksi u raznim državama članicama. Europski parlament i Vijeće Europske unije raspravljat će o prijedlogu prije njegova donošenja.

Programom politike „Put u digitalno desetljeće” uspostavlja se mehanizam za praćenje i suradnju kako bi se ostvarili zajednički ciljevi digitalne transformacije Europe. Taj okvir upravljanja temelji se na godišnjem mehanizmu suradnje koji uključuje Komisiju i države članice. Komisija će najprije zajedno s državama članicama zacrtati smjer djelovanja EU-a prema pojedinom cilju, a države će zatim predložiti nacionalne strateške planove za njihovo postizanje.
Mehanizam suradnje sastojao bi se od sljedećeg:
• strukturiranog, transparentnog i zajedničkog sustava praćenja u kojem se napredak u ostvarenju pojedinog cilja do 2030. mjeri Indeksom gospodarske i društvene digitalizacije (DESI)
• godišnjeg izvješća o stanju digitalnog desetljeća u kojem Komisija ocjenjuje napredak i daje preporuke za djelovanje
• višegodišnjih strateških planova za digitalno desetljeće, u kojima države članice ukratko izlažu donesene ili planirane politike i mjere za potporu ostvarenju ciljeva do 2030.
• strukturiranog okvira za raspravu i rješavanje pitanja u kojima se nedovoljno napreduje zajedničkim preuzimanjem obveza Komisije i država članica
• mehanizma za potporu provedbi višedržavnih projekata.
Višedržavni projekti
Kako bi se ostvarili digitalni ciljevi, Europska komisija ubrzat će i olakšati pokretanje višedržavnih projekata, velikih projekata koje nijedna država članica ne bi mogla samostalno razvijati.
Ti bi projekti mogli uključivati
- kombiniranje ulaganja iz proračuna EU-a, među ostalim iz Mehanizma za oporavak i otpornost, iz država članica i privatnog sektora
- uklanjanje nedostataka u utvrđenim ključnim kapacitetima EU-a
- potporu međusobno povezanom, interoperabilnom i sigurnom jedinstvenom digitalnom tržištu.
Komisija je utvrdila početni popis višedržavnih projekata. Taj popis uključuje područja za ulaganje kao što su podatkovna infrastruktura, procesori male snage, 5G komunikacija, računalstvo visokih performansi, sigurna kvantna komunikacija, javna uprava, lanac blokova, digitalnoinovacijski centri i digitalne vještine.

Primjer mogućeg višedržavnog projekta
EU bi mogao uspostaviti mrežu centara za sigurnosne operacije, na temelju umjetne inteligencije, kako bi predvidio i otkrio kibernapade te odgovorio na njih na nacionalnoj razini i na razini EU-a.
Konzorcij za europsku digitalnu infrastrukturu novi je instrument kojim se zainteresiranim državama članicama pomaže ubrzati i pojednostavniti provedbu višedržavnih projekata.
Međunarodna partnerstva za digitalno desetljeće
EU će na globalnoj razini promicati svoj digitalni program usmjeren na čovjeka i usklađivanje ili konvergenciju s normama i standardima EU-a. Osigurat će i sigurnost i otpornost svojih digitalnih opskrbnih lanaca te pružiti globalna rješenja. To će se postići:

- uspostavom paketa instrumenata koji kombiniraju regulatornu suradnju, usmjeravanje na izgradnju kapaciteta i vještina, ulaganje u međunarodnu suradnju i partnerstva za istraživanje
- izradom paketa za digitalno gospodarstvo koji se financiraju inicijativama kojima se okupljaju EU, države članice, privatna poduzeća, partneri istomišljenici i međunarodne financijske institucije
- kombinacijom unutarnjih ulaganja i instrumenata za vanjsku suradnju EU-a
- ulaganjem u bolju povezanost s partnerima EU-a, primjerice putem mogućeg fonda za digitalnu povezivost.
Sljedeći koraci
Europski parlament i Vijeće kao suzakonodavci sad moraju službeno potvrditi svoj politički dogovor. Nakon potvrde program politike za digitalno desetljeće stupit će na snagu.
Kao prvi korak nakon stupanja na snagu tog programa Komisija će, zajedno s državama članicama, u okviru pripreme prvog godišnjeg izvješća o stanju digitalnog desetljeća, koji bi se trebao donijeti već u lipnju 2023., izraditi ključne pokazatelje uspješnosti za mjerenje napretka u ostvarivanju digitalnih ciljeva za 2030. Pokazatelji će biti uključeni u provedbeni akt. U roku od devet mjeseci države članice predstavit će svoje prve nacionalne strateške planove, kojima će se pokrenuti ciklus suradnje.
Aktualno
- 21 ožujak 2023
EVP Vestager Keynote speech for EDRi's 20th anniversary
Dokumenti
- Preuzimanjeбългарски(410.73 KB - HTML)
- Preuzimanjeespañol(341.44 KB - HTML)
- Preuzimanječeština(326.68 KB - HTML)
- Preuzimanjedansk(358.81 KB - HTML)
- PreuzimanjeDeutsch(371.45 KB - HTML)
- Preuzimanjeeesti(337.14 KB - HTML)
- Preuzimanjeελληνικά(408.63 KB - HTML)
- PreuzimanjeEnglish(344.34 KB - HTML)
- Preuzimanjefrançais(349.08 KB - HTML)
- Preuzimanjeitaliano(342.73 KB - HTML)
- Preuzimanjelatviešu(326.37 KB - HTML)
- Preuzimanjelietuvių(347.16 KB - HTML)
- Preuzimanjemagyar(346.24 KB - HTML)
- PreuzimanjeMalti(363.12 KB - HTML)
- PreuzimanjeNederlands(324.12 KB - HTML)
- Preuzimanjepolski(356.39 KB - HTML)
- Preuzimanjeportuguês(340.52 KB - HTML)
- Preuzimanjeromână(337.43 KB - HTML)
- Preuzimanjeslovenčina(379.92 KB - HTML)
- Preuzimanjeslovenščina(382.44 KB - HTML)
- Preuzimanjesuomi(378.68 KB - HTML)
- Preuzimanjesvenska(321.85 KB - HTML)