Europa nastoji omogućiti poduzećima i građanima da iskoriste održiviju i prosperitetniju digitalnu budućnost u kojoj je na prvom mjestu čovjek.
Program politike za digitalno desetljeće, s konkretnim ciljevima za 2030., usmjerava digitalnu transformaciju Europe:
- Vještine
Stručnjaci za IKT: 20 milijuna + podjednaki udio žena i muškaraca
Osnovne digitalne vještine: najmanje 80 % stanovništva - Digitalna transformacija poduzeća
Prihvaćanje tehnologije: računalstvo u oblaku, umjetna inteligencija ili velika količina podataka u 75 % poduzeća u EU-u
Inovatori: povećanje širenja i financijskih sredstava za udvostručenje broja poduzeća „jednoroga” u EU-u
Kasnije prihvaćanje: više od 90 % MSP-ova dosegnulo je barem osnovnu razinu digitalnog intenziteta - Sigurna i održiva digitalna infrastruktura
Povezivost: gigabit za svakoga
Najsuvremeniji poluvodiči: udvostručenje udjela Unije u svjetskoj proizvodnji
Podaci – računalstvo na rubu mreže i računalstvo u oblaku: 10 000 vrlo sigurnih i klimatski neutralnih rubnih čvorova
Računalstvo: prvo računalo s kvantnim ubrzanjem - Digitalizacija javnih usluga
Ključne javne usluge: potpuno dostupne na internetu
E-zdravstvo: 100 % građana ima pristup medicinskoj dokumentaciji na internetu
Digitalni identitet: 100 % građana ima pristup digitalnim identifikacijskim sredstvima
Put u digitalno desetljeće
Programom politike za digitalno desetljeće do 2030. uspostavlja se godišnji ciklus suradnje radi ostvarenja zajedničkih ciljeva. Taj okvir upravljanja temelji se na godišnjem mehanizmu suradnje koji uključuje Komisiju i države članice.
Mehanizam suradnje sastoji se od sljedećeg:
- strukturiranog, transparentnog i zajedničkog sustava praćenja u kojem se napredak u ostvarenju pojedinog cilja do 2030. mjeri Indeksom gospodarske i društvene digitalizacije (DESI)
- godišnjeg izvješća u kojem Komisija ocjenjuje napredak i daje preporuke za djelovanje. Drugo izvješće o stanju digitalnog desetljeća objavljeno je u srpnju 2024.
- svake dvije godine, prilagođenih strateških planova za digitalno desetljeće u kojima države članice ukratko izlažu donesene ili planirane mjere za ostvarenje ciljeva do 2030.
- mehanizma za potporu provedbi višedržavnih projekata, konzorcija za europsku digitalnu infrastrukturu.
Komisija je osmislila smjerove djelovanja na razini EU-a. Osnovni smjerovi djelovanja pokazuju kako će EU napredovati s obzirom na trenutačne trendove, a zacrtani smjerovi djelovanja pokazuju u kojem se smjeru godišnji napredak treba kretati da bi se ostvarili ciljevi do 2030. Komisija će na temelju razlike između procijenjenih trendova i idealnog smjera djelovanja moći prati u kojim je područjima potreban dodatni trud.
Komisija će do lipnja 2026. preispitati ciljeve s obzirom na tehnološke, gospodarske i društvene promjene.
Višedržavni projekti
Kako bi se ostvarili digitalni ciljevi, Europska komisija ubrzat će i olakšati pokretanje višedržavnih projekata, velikih projekata koje nijedna država članica ne bi mogla samostalno razvijati.
Ti bi projekti mogli uključivati:
- kombiniranje ulaganja iz proračuna EU-a, među ostalim iz Mehanizma za oporavak i otpornost, iz država članica i privatnog sektora
- uklanjanje nedostataka u utvrđenim ključnim kapacitetima EU-a
- potporu međusobno povezanom, interoperabilnom i sigurnom jedinstvenom digitalnom tržištu.
Komisija je utvrdila početni popis višedržavnih projekata. Taj popis uključuje područja za ulaganje kao što su podatkovna infrastruktura, procesori male snage, 5G komunikacija, računalstvo visokih performansi, sigurna kvantna komunikacija, javna uprava, lanac blokova, digitalnoinovacijski centri, digitalne vještine i kibernetička sigurnost.
Drugo izvješće o stanju višedržavnih projekata objavljeno je u srpnju 2024.
Digitalna prava i načela
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen potpisala je 15 prosinca 2022. Europsku deklaraciju o digitalnim pravima i načelima zajedno s predsjednicom Europskog parlamenta Robertom Metsolom i češkim premijerom Petrom Fialom, u ime rotirajućeg predsjedništva Vijeća.
Deklaracija, koju je Komisija predložila u siječnju 2022., izraz je predanosti Unije ostvarenju zaštićene, sigurne i održive digitalne transformacije u službi čovjeka, u skladu s njezinim temeljnim vrijednostima i temeljnim pravima.
- U službi čovjeka
Digitalne tehnologije trebale bi štititi prava ljudi, podupirati demokraciju i jamčiti odgovorno i sigurno djelovanje svih digitalnih aktera. Unija te vrijednosti promiče u cijelom svijetu.
- Sloboda izbora
Svatko bi trebao imati koristi od poštenog internetskog okruženja, biti zaštićen od nezakonitog i štetnog sadržaja i biti sposoban upotrebljavati nove i perspektivne tehnologije, kao što je umjetna inteligencija.
- Sigurnost i zaštita
Digitalno okruženje trebalo bi biti sigurno i zaštićeno. Svim bi se korisnicima, od djece do starijih osoba, trebala pružiti sigurnost i zaštita.
- Solidarnost i uključenost
Tehnologija bi trebala ujediniti, a ne dijeliti ljude. Svatko bi trebao imati pristup internetu, digitalnim vještinama, digitalnim javnim uslugama i poštenim radnim uvjetima.
- Sudjelovanje
Građani trebaju imati mogućnost sudjelovanja u demokratskom procesu na svim razinama i kontrolu nad vlastitim podacima.
- Održivost
Digitalni uređaji trebali bi podupirati održivost i zelenu tranziciju. Ljudi moraju znati kako njihovi uređaji utječu na okoliš i kolika im je potrošnja energije.
Digitalna prava i načela navedena u izjavi dopunit će postojeća prava, kao što su ona koja proizlaze iz Povelje EU-a o temeljnim pravima te iz propisa o zaštiti podataka i privatnosti. Građanima će se osigurati referentni okvir za njihova digitalna prava, a za države članice EU-a i poduzeća smjernice za rad s novim tehnologijama. Cilj je pomoći svima u EU-u da najbolje iskoriste digitalnu transformaciju.
Druga ocjena provedbe digitalnih načela dostupna je u izvješću o stanju digitalnog desetljeća 2024.
Komisija provodi i godišnje istraživanje Eurobarometra kako bi pratila daljnje mjere u državama članicama. Drugo takvo istraživanje Eurobarometra objavljeno je u srpnju 2024.