Jaka socijalna Europa temelj je blagostanja
Ljudi i poduzeća u EU-u mogu napredovati samo uz potporu gospodarstva. Jaka socijalna Europa temelj je blagostanja i dobrobiti te konkurentnog i pravednog gospodarstva. Za to su neophodni kvalificirani radnici koji znaju kako iskoristiti inovacije i prilagoditi se čistoj i digitalnoj tranziciji.
U posljednje četiri godine Europska unija suočava se s dosad nezabilježenim izazovima koji uvelike utječu na naša radna mjesta, obrazovanje, gospodarstvo, sustave socijalne skrbi i društveni život te povećavaju prepreke i nejednakosti. EU je unatoč uzastopnim socioekonomskim šokovima ostao otporan, uz rekordno niske stope nezaposlenosti i povećanje zaposlenosti zahvaljujući odlučnom djelovanju EU-a i njegovih država članica.
Europska unija gradi pravedno i uključivo gospodarstvo koje pruža prilike i odgovara na potrebe svih građana EU-a.
Dok savladavamo pandemiju, pripremamo potrebne reforme i ubrzavamo usporednu zelenu i digitalnu tranziciju, pravi je trenutak i da prilagodimo socijalna pravila. Da stvorimo pravila koja jamče međugeneracijsku solidarnost, kojima se nagrađuju poduzetnici koji se brinu o svojim zaposlenicima, pravila usmjerena na radna mjesta i otvaranje novih prilika, kojima se uspostavlja ravnopravnost vještina, inovacija i socijalne zaštite.
Izgradnja pravednije Europe
Europski stup socijalnih prava temelji se na 20 ključnih načela i prava koja su neophodna za pravednija i funkcionalnija tržišta rada i sustave socijalne skrbi. Akcijski plan za provedbu europskog stupa socijalnih prava, predstavljen 2021., naš je vodič za pretvaranje tih načela u konkretne mjere koje će služiti građanima. Plan je usredotočen na:
- stvaranje novih i kvalitetnijih radnih mjesta
- omogućivanje razvoja vještina potrebnih za uspjeh
- osiguravanje jednakog pristupa mogućnostima
- borbu protiv siromaštva i izgradnju uključivijeg društva.
Kako bi i dalje ostvarivala konkretne i trajne rezultate koji će koristiti svima u EU-u, Komisija je utvrdila tri glavna cilja za 2030.:
Izvor: Akcijski plan za provedbu europskog stupa socijalnih prava
Na socijalnom samitu u Portu 2021. čelnici zemalja i vlada EU-a obvezali su se na ostvarivanje ta tri cilja. Svaka država članica EU-a predstavila je svoje nacionalne ciljeve koji će doprinijeti njihovu ostvarivanju.
Ulaganje u vještine i obrazovanje
Čista i digitalna tranzicija povećavaju potražnju za novim vještinama u Europi. Na primjer, prelaskom na čistu energiju stvaraju se nova radna mjesta u EU-u u sektorima kao što su energija vjetra i solarna energija, električna vozila i dizalice topline.
Radna snaga s traženim vještinama važna je za dugoročan održivi rast i konkurentnost.
Izvor: Europska godina vještina – činjenice i brojke
Unatoč tome, nedostatak radne snage i vještina i dalje su razlog za zabrinutost. To je najizraženije u građevinarstvu, zdravstvenoj skrbi, znanosti, tehnologiji, inženjerstvu i matematici. Žene su nedovoljno zastupljene u zanimanjima i studijima povezanima s tehnologijom. Naime, tek je svaki peti stručnjak za IKT i svaka treća osoba s diplomom iz područja znanosti, tehnologije, inženjerstva i matematike (STEM) žena.
Kako bi se premostio taj nedostatak vještina i poduprla čista i digitalna tranzicija, 2023. proglašena je Europskom godinom vještina. Poduzimanjem mjera za rješavanje problema nedostatka vještina u Europskoj uniji i poticanjem programa vještina EU-a jača se položaj radne snage i osnažuje društvo. Osim toga, cilj je pomoći osobama da steknu odgovarajuće vještine za kvalitetna radna mjesta i poduprijeti poduzeća, posebno mala i srednja poduzeća (MSP-ovi), u rješavanju problema nedostatka vještina.
Glavni rezultat Europske godine vještina je akcijski plan za rješavanje problema nedostatka radne snage i vještina koji je Komisija predstavila u ožujku 2024. U planu se utvrđuju ključne mjere u pet područja djelovanja koje bi EU, države članice i socijalni partneri trebali poduzeti u kratkoročnom i srednjoročnom razdoblju.
Renata je u veljači 2019. odlučila u potpunosti promijeniti svoj život. Nakon 13 godina na poslu bez mogućnosti promaknuća, otišla je kako bi započela novu karijeru. „Željela sam postati zdravstveni radnik,ali s obzirom na to da dolazim iz ekonomskog sektora, mislila sam da je prekasno da promijenim svoju karijeru.”
Iako je u početku bila nesigurna, upisala se u program socijalne skrbi i skrbi u zajednici koji pruža osposobljavanje potrebno za posao. Završila je stručnu praksu u bolnici St. James u Dublinu nakon čega joj je zahvaljujući novim vještinama i znanju ponuđen posao iz snova.
Osposobljavanje i cjeloživotno učenje trebalo bi biti dostupno svima u Europi, bez obzira na to žive li u gradovima ili udaljenim i ruralnim područjima. Poduzećima su potrebni radnici s vještinama za uspješnu provedbu čiste i digitalne tranzicije, a građanima treba omogućiti odgovarajuće obrazovanje i osposobljavanje kako bi mogli napredovati.
Kako bi ispunila zahtjeve u pogledu vještina i obrazovanja, Komisija je donijela sljedeće mjere:
Pronalazak zaposlenja za mlade
Mladi često imaju poteškoća s pronalaženjem svog prvog posla. EU im pomaže da dobiju kvalitetan posao kroz financiranje i inicijative, uključujući pojačanu Garanciju za mlade u okviru paketa potpore za zapošljavanje mladih. Oko 50 milijuna mladih u okviru programa Garancija za mlade od 2013. dobilo je posao, naukovanje, pripravništvo te je nastavilo s obrazovanjem i osposobljavanjem.
Stvaranje novih i kvalitetnijih radnih mjesta
Potpora građanima i poduzećima tijekom pandemije
Globalna pandemija ostavila je velike posljedice na građane te naše društvo i gospodarstvo. Komisija je kroz hitne gospodarske mjere i inicijative za pomoć radnicima i poslodavcima tijekom krize uzrokovane bolešću COVID-19 djelovala bez oklijevanja i mobilizirala financijska sredstva EU-a. Uspostavila je Europski instrument za privremenu potporu radi smanjenja rizika od nezaposlenosti u izvanrednoj situaciji (SURE) kako bi pomogla državama članicama da sačuvaju radna mjesta i poduzeća i zaštitila građane od rizika od nezaposlenosti i gubitka prihoda.
Zahvaljujući instrumentu SURE:
Izvor: SURE
Inicijative kao što je instrument SURE bile su neophodne za smanjenje negativnih gospodarskih i socijalnih posljedica pandemije, učinkovitu zaštitu oko 1,5 milijuna ljudi od nezaposlenosti 2020. i jačanje otpornosti EU-a na dosad nezabilježene krize.
Kako građani i poduzeća imaju koristi od financijskih sredstava EU-a
NextGenerationEU i Mehanizam za oporavak i otpornost u središtu su proračuna EU-a i dokazuju kako potrošnja EU-a donosi korist cijeloj Europskoj uniji. Ti fondovi potiču pametan, održiv i uključiv rast tako što podupiru poduzetništvo, konkurentnost i industrijalizaciju.
Proračun EU-a pridonosi otvaranju radnih mjesta i podupire projekte u više područja, uključujući zdravstvo, obrazovanje, promet i energetsku infrastrukturu. Na primjer, očekuje se da će se kroz programe kohezijske politike EU-a do 2027. otvoriti dodatnih 1,3 milijuna radnih mjesta u EU-u. U okviru kohezijske politike Europski socijalni fond plus (ESF+) glavni je instrument EU-a za ulaganje u ljude, izgradnju socijalno pravednije i uključivije Europe i ostvarivanje europskog stupa socijalnih prava. Pomaže u oblikovanju politika povezanih sa zapošljavanjem, socijalnim pitanjima, obrazovanjem i vještinama u cijelom EU-u. Pridonosi i smanjenju socijalnih i ekonomskih razlika među državama članicama i regijama.
Financijska sredstva EU-a dostupna su u okviru različitih programa financiranja, uključujući InvestEU, kroz koji se promiču održiva ulaganja, inovacije i otvaranje radnih mjesta. Mala poduzeća i projekti mogu pristupiti mogućnostima ulaganja putem portala InvestEU. Mnoga poduzeća širom Europske unije već su primila financijska sredstva.
Primjerene minimalne plaće u EU-u
Komisija se zalaže za pravednu plaću dostatnu za život za sve radnike u EU-u. U listopadu 2022. EU je donio direktivu kojom se uspostavlja okvir za osiguravanje primjerenih minimalnih plaća u cijelom EU-u i istodobno promiče kolektivno pregovaranje i socijalni dijalog. Primjerena plaća ključan je element pristojnih životnih i radnih uvjeta radnika i njihovih obitelji te pravednih i otpornih gospodarstava i uključivog rasta.
Poboljšanje radnih uvjeta za radnike koji rade putem platformi
Svi zaposleni u EU-u trebali bi uživati radnička prava i primati socijalne naknade na koje imaju pravo. Komisija je u prosincu 2021. predložila direktivu za poboljšanje radnih uvjeta osoba koje rade putem digitalnih platformi. Te će nove mjere pomoći da se ispravo utvrdi radni status osoba koje rade za platforme kako bi mogle ostvariti radnička prava koja zaslužuju. Osim toga, upotreba algoritama u upravljanju ljudskim resursima regulirat će se i postat će transparentnija kako bi radnici bili informirani o upotrebi automatiziranih sustava praćenja i donošenja odluka o njihovu zapošljavanju, radnim uvjetima i zaradi.
U tim su novim pravilima EU-a kao prioriteti određeni pravednost i odgovornost te zaštita prava radnika u digitalnom okruženju koje se stalno razvija.
Europska komisija, belgijsko predsjedništvo Vijeća EU-a i europski socijalni partneri 31. siječnja 2024. potpisali su izjavu na sastanku na vrhu socijalnih partnera u Val Duchesseu i obvezali se na jačanje socijalnog dijaloga u EU-u.
Zajedno nastoje prevladati najveće izazove u našim gospodarstvima i tržištima rada, s naglaskom na rješavanju problema nedostatka radne snage i vještina. Njihove obveze uključuju poboljšanje radnih uvjeta, ulazak većeg broja ljudi na tržište rada i pojednostavnjenje priznavanja kvalifikacija.
Osiguravanje jednakog pristupa mogućnostima
Jednaka plaća i ravnoteža između poslovnog i privatnog života
Jednaka plaća za jednak rad jedno je od temeljnih načela EU-a, a uklanjanje razlika u plaći na temelju spola u središtu je Strategije za rodnu ravnopravnost 2020. – 2025. Pravilima EU-a o transparentnosti plaća jača se načelo jednake plaće muškaraca i žena za jednak rad.
EU podupire i ravnotežu između poslovnog i privatnog života kroz Direktivu o ravnoteži između poslovnog i privatnog života, kojom se potiče jednaka podjela obveze skrbi i poslovnih obveza između žena i muškaraca te istodobno utvrđuju dodatna prava kao što su fleksibilni radni uvjeti.
Izvor: informativni članak o novim pravima o ravnoteži između poslovnog i privatnog života
Jačanje sigurnosti i zdravlja na radu
Zdravlje i sigurnost na radu jedno je od područja u kojima EU ima najveći utjecaj s obzirom da su dobri radni uvjeti neophodni za održivu i zdravu radnu snagu. Komisija je prvi put u svojem strateškom okviru za zdravlje i sigurnost na radu za razdoblje 2021. – 2027. donijela ambiciozan cilj „vizija nula” kako bi se u potpunosti iskorijenili smrtni slučajevi povezani s radom. U njemu se utvrđuje pet prijedloga za zaštitu radnika od raka povezanog s radom i drugih ozbiljnih bolesti tako što će se znatno smanjiti njihova izloženost štetnim tvarima, kao što su azbest i olovo, na radnom mjestu.
Na sastanku na vrhu o sigurnosti i zdravlju na radu u svibnju 2023. potvrđena je učinkovitost strateškog okvira EU-a za zdravlje i sigurnost. Utvrđeni su i problemi koji izazivaju sve veću zabrinutost i zahtijevaju daljnja razmatranja, kao što su psihosocijalni rizici i mentalno zdravlje na radnom mjestu te učinci klimatskih promjena.
Poboljšanje pristupa mogućnostima za osobe s invaliditetom
Oko 87 milijuna osoba u EU-u živi s nekim oblikom invaliditeta. Osobe s invaliditetom susreću se s velikim preprekama u obrazovanju, osposobljavanju, zapošljavanju, socijalnoj zaštiti, stanovanju i zdravstvu. EU je znatno pridonio poboljšanju pristupačnosti, ali potreban je daljnji napredak. Kako bi se povećale jednake mogućnosti u EU-u, Komisija je donijela novu Strategiju o pravima osoba s invaliditetom za razdoblje 2021. – 2030. Ta strategija uzima u obzir raznolikost invaliditeta i nastoji potaknuti osobe s invaliditetom da u potpunosti sudjeluju u društvu i gospodarstvu.
U okviru strategije 2022. donesen je paket mjera za zapošljavanje osoba s invaliditetom. Budući da je u EU-u zaposlena samo polovina od 42,8 milijuna radno sposobnih osoba s invaliditetom, te inicijative pružaju smjernice poslodavcima i javnim tijelima te istodobno pomažu većem broju osoba s invaliditetom da pristupe tržištu rada.
Nakon prijedloga Komisije iz rujna 2023. Parlament i Vijeće postigli su dogovor o uvođenju standardizirane europske iskaznice za osobe s invaliditetom, kao i o poboljšanju europske parkirne karte za osobe s invaliditetom.
Borba protiv siromaštva i izgradnja uključivijeg društva
Primjereni minimalni dohodak koji omogućuje aktivno uključivanje
Svatko zaslužuje dostojanstven život u svim njegovim fazama. Siromaštvo i socijalna isključenost to onemogućuju i mi kao društvo moramo pronaći načine da prevladamo te prepreke. To znači da je potrebno izgraditi čvrste mreže socijalne sigurnosti koje pružaju odgovarajuću potporu dohotku za osobe kojima je ona prijeko potrebna, osigurati učinkovit pristup potpornim i osnovnim uslugama te pomoći onima koji mogu raditi da pronađu posao. EU je u siječnju 2023. donio preporuku kojom će poduprijeti države članice u postizanju tih ciljeva.
Iskorjenjivanje beskućništva
Pristup cjenovno pristupačnom stanovanju sve je veći problem u cijelom EU-u. Na konferenciji na visokoj razini održanoj 21. lipnja 2021. u Lisabonu europski čelnici pokrenuli su Europsku platformu za borbu protiv beskućništva i potpisali Lisabonsku deklaraciju o borbi protiv beskućništva s ciljem prikupljanja podataka i olakšanja razmjene najboljih praksi za drastično smanjenje beskućništva.
Prekidanje ciklusa siromaštva djece
Nijedno dijete u Europi ne bi smjelo živjeti u siromaštvu. Kako bi djeca izložena riziku od siromaštva i socijalne isključenosti imala učinkovit pristup ključnim uslugama kao što su zdravstvena skrb i obrazovanje, EU je donio strategiju o pravima djeteta i europsko jamstvo za djecu.
Cilj je jamstva za djecu prekinuti ciklus siromaštva i socijalne isključenosti u svim generacijama. Na taj će način države članice djeci kojoj je potrebna pomoć zajamčiti slobodan i učinkovit pristup:
- ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju
- obrazovanju i školskim aktivnostima
- najmanje jednom zdravom obroku u školskom danu
- zdravstvenoj skrbi.
Fond europske pomoći za najpotrebitije (FEAD) pruža potporu ranjivim obiteljima u Irskoj putem inicijative „Školski pribor”.
Dosad je djeci primatelja pomoći u hrani u okviru FEAD-a, tražitelja azila (u okviru Međunarodnog programa za zaštitu izbjeglica) i beskućnika u smještajima za hitne situacije podijeljeno više od 120 000 kompleta školskog pribora. Opseg inicijative proširen je 2020. kako bi se pružila potpora obiteljima Roma i Putnika, kao i školama s najpotrebitijom djecom u Dublinu.
Sljedeći koraci
Iako je proteklih godina ostvaren znatan napredak u izgradnji Europe s istaknutijom socijalnom komponentom, naš rad još nije dovršen.
Komisija će 2025. preispitati Akcijski plan za provedbu europskog stupa socijalnih prava radi daljnjeg praćenja. To će nam omogućiti da razradimo sljedeće korake kako bismo ostvarili naše ciljeve za 2030. i u potpunosti proveli načela europskog stupa socijalnih prava.