Mjere za rodnu ravnopravnost

Europska komisija u tu je svrhu iznijela niz inicijativa i prijedloga za stvaranje društva u kojem svi ljudi mogu istinski živjeti i napredovati uz jednake mogućnosti. 

Rodno uvjetovano nasilje

Više od 3000 žena u Europi svake godine ubije partner ili član obitelji, a teško je procijeniti broj žena koje se ozljeđuje ili uznemirava.

Nasilje nad ženama ima razne oblike, uključujući fizičko, seksualno ili psihološko nasilje, kao i ekonomsko zlostavljanje i iskorištavanje. Postalo je sve češće u različitim okruženjima, uključujući na poslu i na internetu, pogotovo kao posljedica pandemije, sukoba i klimatskih promjena.

^{Izvori: UN Women, Eurostat, Agencija Europske unije za temeljna prava (FRA)}

Vrste nasilja nad ženama uključuju: 

• nasilje koje vrše partneri u intimnim vezama 
• seksualno nasilje
• femicid  
• trgovinu ljudima 
• sakaćenje ženskih spolnih organa 
• nasilje na internetu ili potpomognuto tehnologijom 
• brak s djetetom, prisilni brakovi. 

Komisija je 2022. predložila novo zakonodavstvo kako bi se osigurala minimalna razina zaštite od tih oblika nasilja u EU-u, bez obzira na to jesu li se dogodili na internetu ili izvan njega. Europski parlament i zemlje članice postigli su politički dogovor o prijedlogu Komisije 6. veljače 2024.

Osim toga, Komisija je završila postupak ratifikacije Konvencije Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji (Istanbulska konvencija).

Istanbulska konvencija u odnosu na EU stupila je na snagu 1. listopada 2023. To znači da EU sada podliježe ambicioznim i sveobuhvatnim standardima za sprečavanje i borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji.

Što EU poduzima kako bi okončao rodno uvjetovano nasilje

Žene su i dalje prekomjerno zastupljene u slabo plaćenim sektorima i nedovoljno zastupljene na položajima na kojima se odlučuje. Osim toga, žene u EU-u i dalje zarađuju manje od muškaraca, a u starijoj dobi ta se razlika u plaćama među spolovima još više povećava. 

Statistički podaci pokazuju da određena radna mjesta uglavnom pokrivaju žene. 

• U EU-u 95 % čistača i pomagača u kućanstvu su žene.  

• Žene čine većinu nastavničkog osoblja (72 %) i radne snage u zdravstvu (78 %).  

^{Izvori: EIGE, Eurostat (statistički podaci o obrazovanju, podaci o zdravstvu)}

Rodni stereotipi ukorijenjeni su u našoj kulturi i temeljni su uzrok rodne neravnopravnosti.   

^{Izvori: Eurostat, Europski institut za ravnopravnost spolova (2023)}

Saznajte što EU poduzima kako bi se uklonila razlika u plaćama 

Promicanje jednakosti pri zapošljavanju 

Istraživanja pokazuju da žene kod kuće i dalje snose najveći teret skrbi i kućanskih obveza u usporedbi s muškarcima.

Nejednaka raspodjela obveza skrbi i kućanskih poslova može ženama smanjiti mogućnosti zapošljavanja ili ih primorati da traže poslove na nepuno radno vrijeme koji omogućuju veću vremensku fleksibilnost, ali nauštrb nižih plaća. Prema podacima Eurostata krajem 2022. 48 % žena u osnovnim zanimanjima bilo je zaposleno na nepuno radno vrijeme u usporedbi s 19 % muškaraca.

Kako bi se to riješilo, EU je donio niz direktiva kojima se uvode minimalna prava građana na usklađivanje poslovnog i privatnog života i promiče bolja raspodjela obveza skrbi između žena i muškaraca.

Zakonodavstvo EU-a o ravnoteži između poslovnog i privatnog života 

Djelovanja EU-a usmjerena na postizanje ravnoteže između poslovnog i privatnog života

EU još nije postigao potpunu rodnu ravnopravnost, ali ostvaren je napredak, kako je vidljivo iz indeksa rodne ravnopravnosti za 2023. EU je prvi put dosegnuo 70,2 boda (od 100), što je najveći godišnji rast od uvođenja indeksa 2013. Cilj je postići rezultat od 100 bodova, što bi prema indeksu značilo da je EU postigao potpunu ravnopravnost žena i muškaraca.

Indeks rodne ravnopravnosti za 2023.

Kako bi se ostvario znatan napredak prema rodno ravnopravnoj Europi, Komisija je 2020. donijela Strategiju za rodnu ravnopravnost.

Strategijom se nastoji:

• zaustaviti rodno uvjetovano nasilje
• srušiti rodne stereotipe
• ukinuti rodne razlike na tržištu rada
• postići jednako sudjelovanje u različitim sektorima gospodarstva
• postići rodnu ravnotežu u donošenju gospodarskih i političkih odluka.

Ovom se strategijom utvrđuju vizija, ciljevi politike i mjere za postizanje konkretnog napretka u području rodne ravnopravnosti u Europi. Komisija svake godine objavljuje izvješće o rodnoj ravnopravnosti u EU-u u kojem se preispituje položaj EU-a i njegovih država članica u pogledu rodne ravnopravnosti te se ističu postignuća EU-a u navedenim područjima.

U okviru strategije EU je:

• donio obvezujuće mjere za transparentnost plaća
• donio Direktivu o ženama u upravnim odborima
• pristupio Istanbulskoj konvenciji o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji
• predložio europsku strategiju za skrb i nove ciljeve u području ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja kako bi se povećalo sudjelovanje žena na tržištu rada.

Komisija je:

• iznijela prijedlog direktive o suzbijanju nasilja nad ženama i nasilja u obitelji
• uspostavila mrežu za sprečavanje rodno uvjetovanog nasilja i nasilja u obitelji
• provela kampanju za suzbijanje rodnih stereotipa.

Prema najnovijem izvješću o rodnoj ravnopravnosti 2023., ključni zadatak bit će osigurati da svi imaju jednake mogućnosti za ostvarivanje koristi od zelene i digitalne tranzicije. Žene i djevojčice trenutačno su većinom izostavljene iz mogućnosti koje pruža taj sektor, uglavnom zbog duboko ukorijenjenih rodnih stereotipa koji ih odvraćaju od karijere u znanosti i tehnologiji.

Kako bi se ostvario napredak, važno je uključiti pitanje rodne ravnopravnosti u sva područja politike, na svim razinama i u svim fazama donošenja politika kako bi se odgovorilo na posebne potrebe, izazove i prilike za muškarce i žene. Ključno je promicati i sudjelovanje žena na predstojećim izborima za Europski parlament 2024., jer je njihova prisutnost u zakonodavnim tijelima i vodstvu neophodna za bolje oblikovanje politika i stvarniju zastupljenost društva u demokraciji. 

Komisija ulaže i u rodno ravnopravnu budućnost. Projekti povezani s rodnom ravnopravnošću podupiru se i financiraju iz nekoliko programa EU-a, kao što su program Građani, jednakost, prava i vrijednosti (CERV) i programi EU-a za financiranje kohezije. 

Države članice EU-a obvezne su poštovati Povelju EU-a o temeljnim pravima pri provedbi prava EU-a. Vaša temeljna prava obično su zaštićena i ustavom vaše zemlje. Ako smatrate da se krše vaša prava na ravnopravnost, saznajte kako možete podnijeti pritužbu na nacionalnoj razini.