Proračun EU-a
U proračunu EU-a udružuju se sredstva na razini Europe. Njime se financiraju prioriteti EU-a, ali i veliki infrastrukturni i istraživački projekti. Usto pridonosi financiranju odgovora na probleme koji nadilaze granice EU-a, kao što su pandemija bolesti COVID-19, klimatske promjene i prijetnja terorizma.
Proračun EU-a nadopunjava nacionalne proračune zemalja EU-a: sprečava udvostručavanje nastojanja i aktivira se kad je djelotvornije trošiti novac na razini EU-a nego na lokalnoj, regionalnoj ili nacionalnoj razini.
Proračun EU-a temelji se i na solidarnosti jer omogućava EU-u da pridonese gospodarskom razvoju država članica slabijeg gospodarskog stanja. Zahvaljujući tome, EU može pomoći državama članicama u slučaju prirodnih katastrofa.
Solidarnost podrazumijeva i potporu susjedima ili drugim trećim zemljama i pomoć u poboljšanju života njihovih građana. Proračun EU-a omogućava EU-u da zadrži, pa čak i ojača svoju ulogu globalnog aktera te da pritom zajedno s državama članicama ostane vodeći svjetski donator razvojne i humanitarne pomoći.
Suočavanje s krizom uzrokovanom bolešću COVID-19
Europska komisija raznim mjerama odgovara na krizu koju je izazvao COVID-19:
- odobrava zajmove do 100 milijardi EUR za programe kratkoročnog zapošljavanja u okviru programa SURE
- pokrenula je CRII i CRII+ (investicijske inicijative kao odgovor na koronavirus) kako bi države članice EU-a mogle iskoristiti sredstva kohezijske politike za potporu sektorima koje je pandemija najviše ugrozila
- potpisala je ugovore sa šest farmaceutskih poduzeća kako bi stanovništvu osigurala cjepivo protiv bolesti COVID-19
- mobilizirala je 2,7 milijardi EUR u okviru Instrumenta za hitnu potporu kako bi državama članicama EU-a pomogla u ublažavanju neposrednih financijskih troškova pandemije
- osigurala je 806,9 milijardi EUR u tekućim cijenama u okviru fonda za oporavak NextGenerationEU radi ostvarivanja zelenijeg, digitalnijeg i održivijeg oporavka.
Odgovor EU-a na pandemiju koronavirusa
Svi ostvaruju koristi od proračuna EU-a
Proračun EU-a ne temelji se i nikad se nije temeljio na uzimanju i davanju. Oduvijek je bio usmjeren na udruživanje sredstava, ujedinjeno djelovanje protiv zajedničkih problema i stvaranje dodane vrijednosti EU-a. Njime se oduvijek nastojao poboljšati život europskih građana.
Argument prema kojem neke zemlje EU-a više pridonose u proračun nego što iz njega dobivaju stoga nije opravdan. Tim se argumentom ne uzimaju u obzir koristi država članica od jedinstvenog tržišta. Osim toga, njime se ne mjere ni poslovne prilike koje poduzećima iz cijele Unije pruža kohezijska politika, glavna investicijska politika EU-a. EU znatno pridonosi gospodarstvima svojih država članica, što se u tim izračunima potpuno zanemaruje.
Nedavni podaci prikupljeni 2019. pokazuju da koristi država članica od jedinstvenog tržišta šesterostruko nadmašuju njihov doprinos. To je povrat ulaganja od jedan prema šest. Omjer između koristi i doprinosa razlikuje se ovisno o zemlji EU-a, pri čemu neke države članice ostvaruju veće koristi. To je zato što na jedinstvenom tržištu može sudjelovati 450 milijuna kupaca i njime se stvaraju mogućnosti koje nijedna zemlja EU-a ne može samostalno pružiti.
Vidjeti u nastavku još primjera o rezultatima koji su dosad postignuti zahvaljujući proračunu EU-a i o planiranom daljnjem napretku u razdoblju 2021. – 2027.
Jačanje istraživanja i inovacija
Istraživanje i inovacije imaju ključnu ulogu u poticanju budućeg rasta. Istraživački program Obzor Europa i dalje će pružati važnu potporu vodećim istraživačima i inovatorima kako bi se osigurala zelena, zdrava i otporna Europa.
Na primjer, ciljevi europskih misija do 2030. uključuju spašavanje tri milijuna života od karcinoma, 100 klimatski neutralnih gradova, zdrave oceane, mora i unutarnje vode, zdrava tla i hranu te regije otporne na klimatske promjene.
Plan ulaganja za Europu
Od 2015. Europski fond za strateška ulaganja:
- podupro je više od 8,5 milijuna radnih mjesta
- pomogao je u osiguranju energije iz obnovljivih izvora za deset milijuna kućanstava
- pomogao je u osiguranju brzog interneta za 15 milijuna kućanstava.
InvestEU zamijenit će Plan ulaganja za Europu i nastavit će podupirati ulaganja u Europi u razdoblju 2021. – 2027.
Regionalni razvoj
Europski fond za regionalni razvoj (EFRR):
- financirat će bolje zdravstvene usluge u EU-u
- poduprijet će ulaganja u mala poduzeća
- pomoći će u smanjenju nejednakosti među europskim regijama
- poticat će održivi razvoj
- poboljšat će pristup novim tržištima za robu, usluge i ulaganja
- osigurat će mogućnosti javne nabave za infrastrukturu, informacijsku tehnologiju, istraživanje i razvoj.
EU regional and urban development
Poljoprivreda i okoliš
U razdoblju 2021. – 2027.:
- zajednička poljoprivredna politika (ZPP) nastojat će osigurati pristup sigurnim, visokokvalitetnim, povoljnim, hranjivim i raznolikim namirnicama te podupirati prelazak na potpuno održivu poljoprivredu i ruralni razvoj
- iz programa LIFE financirat će se projekti usmjereni na poboljšanje kvalitete zraka i očuvanje ugroženih biljnih i životinjskih vrsta
- novi Fond za pravednu tranziciju podupirat će prelazak na klimatsku neutralnost tako što će ublažiti učinak tog prelaska u najpogođenijim regijama.
Zajednička poljoprivredna politika
Borba protiv terorizma
Fond za unutarnju sigurnost ojačat će se u okviru proračuna EU-a kako bi se poboljšala sposobnost EU-a da odgovori na sigurnosne prijetnje, i to na sljedeće načine:
- razmjenom informacija
- provedbom zajedničkih procjena rizika i istraga
- upotrebom zajedničkih tehnologija i udruživanjem snaga radi suočavanja sa zajedničkim prijetnjama.
Europski fond za obranu usto će i dalje promicati obrambenu suradnju među sektorima svih veličina.
Suočavanje s izazovom migracija
Neke zemlje EU-a izloženije su određenim migracijskim pritiscima u odnosu na druge. U razdoblju 2021. – 2027. povećava se potpora za jačanje vanjskih granica EU-a kako bi se zaštitio sustav azila u EU-u. Zemlje će ujedno dobivati više sredstava EU-a kako bi mogle bolje upravljati migracijama u EU, primjerice u okviru Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu (Frontex).