Potreba za procjenama učinka
Procjene učinka provode se za inicijative od kojih se očekuju znatni gospodarski, socijalni ili ekološki učinci. To mogu biti:
- zakonodavni prijedlozi
- nezakonodavne inicijative (npr. financijski programi, preporuke za vođenje pregovora o međunarodnim sporazumima)
- provedbeni i delegirani akti.
Nalazi postupka procjene učinka sažeti su u izvješću o procjeni učinka. Kvalitetu svakog izvješća provjerava neovisno tijelo, Odbor za nadzor regulative, koji daje mišljenja.
U izvješću o procjeni učinka mora se opisati:
- ekološke, socijalne i gospodarske učinke, među ostalim na mala i srednja poduzeća i konkurentnost. Ako se neki od tih učinaka ne smatraju bitnima, to se mora izričito navesti u izvješću
- subjekte i kako su oni obuhvaćeni inicijativom
- strategiju o savjetovanju i njezine rezultate.
Izvješća o procjeni učinka objavljuju se s prijedlozima akata koje donosi Komisija. Osim toga, dostavljaju se na razmatranje zakonodavcima EU-a, Parlamentu i Vijeću, dok odlučuju o donošenju predloženog zakonodavstva.
Bolje donošenje zakonodavstva
Procjene učinka ključan su dio Komisijina plana za bolju regulativu, čiji je cilj osmišljavati i vrednovati politike i zakonodavstvo EU-a tako da se njihovi ciljevi ostvare na najučinkovitiji način.
U smjernicama za bolju regulativu navodi se kako bi Komisija trebala provoditi procjene učinka. Popraćene su paketom instrumenata koji pružaju dodatne savjete.
Kako doprinijeti
Komisijina početna analiza problema, ciljevi politike te različita rješenja i njihovi vjerojatni učinci navedeni su u početnim procjenama učinka o kojima dionici mogu dostaviti povratne informacije.
Pošaljite nam povratne informacije o početnim procjenama učinka
Potom slijedi procjena učinka, pri čemu se u okviru otvorenih javnih savjetovanja traži mišljenje dionika o svim ključnim aspektima.
Nakon što se tekst zakonodavnog prijedloga popraćenog izvješćem o procjeni učinka dovrši i nakon što ga objavi Komisija, građani i dionici imaju još jednu priliku za slanje povratnih informacija prije nego što se prijedlog uputi zakonodavcima EU-a.
Pošaljite nam povratne informacije o zakonodavnim prijedlozima i povezanim procjenama učinka
Suradnja među institucijama EU-a
U novom međuinstitucijskom sporazumu o boljem donošenju zakonodavstva usuglašenom u travnju 2016. navedeno je da se procjenama učinka doprinosi kvaliteti zakonodavstva EU-a.
U skladu s tim sporazumom Europski parlament i Vijeće pri odlučivanju o zakonodavnim prijedlozima u potpunosti uzimaju u obzir Komisijine procjene učinka. Osim toga, suzakonodavci mogu tijekom zakonodavnog postupka provesti procjene učinka u vezi s bitnim izmjenama i dopunama.
Međuinstitucijski sporazum o boljem donošenju zakonodavstva
Supsidijarnost i proporcionalnost
U procjenama učinka procjenjuje se ispravna primjena načela supsidijarnosti (bez intervencije EU-a ako pitanje mogu učinkovito riješiti države EU-a) i proporcionalnosti (djelovanje EU-a ne nadilazi ono što je potrebno za ostvarenje ciljeva) pri razvoju politika.