Što je bolja regulativa?
Jednostavnija, lakša i brža regulativa EU-a jedan je od ključnih pokretača konkurentnosti Europe. Stoga su pojednostavnjenje i provedba visoki prioriteti Komisije, a temelje se na posebnim strukturama i mehanizmima. Komisija nastoji pojednostavniti i smanjiti administrativno opterećenje koje proizlazi iz propisa EU-a kako bi osigurala da su proporcionalni, stabilni, dosljedni i tehnološki neutralni.
U tom kontekstu agenda za bolju regulativu pomaže EU-u da razvije politike i zakonodavstvo utemeljene na dokazima koji su učinkoviti u postizanju ciljeva, a istodobno prilagođeni potrebama građana, poduzeća i civilnog društva EU-a. Smjernice i paket instrumenata za bolju regulativu poslužit će službama Europske komisije pri pripremi novih inicijativa i prijedloga te pri upravljanju postojećim zakonodavstvom i njegovoj evaluaciji.
Boljom regulativom postiže se sljedeće:
- Mjere EU-a temelje se na najboljim dostupnim dokazima i osmišljene su kako bi se postigao željeni učinak i ostvarile koristi za društvo, gospodarstvo i okoliš EU-a te kako bi se Komisiji pomoglo u ostvarivanju strateških prioriteta.
- Jednostavno, djelotvorno, učinkovito, usklađeno i ispravno provedeno regulatorno okruženje kako bi se poslovanje u Europi pojednostavnilo i ubrzalo.
- Manje je birokracije i izvješćivanja u Europi kako bi se potaknula ulaganja i konkurentnost.
- Donošenje odluka otvoreno je i transparentno za građane, poduzeća i druge dionike.
- Građani i dionici mogu doprinositi procesu donošenja politika i zakonodavstva sudjelovanjem u savjetovanjima s dionicima, javnim savjetovanjima na internetu, dijalozima o provedbi, provjerama stvarnog stanja i slanjem povratnih informacija o Komisijinim pozivima na očitovanje i aktima.
- Inicijative EU-a ostvaruju očekivane rezultate i prikladne su za rješavanje sadašnjih i budućih problema, među ostalim zahvaljujući radu Komisije na strateškom predviđanju.
- Poštuju se načela supsidijarnosti i proporcionalnosti.
- Vrijednosti EU-a i djelotvorni regulatorni modeli promiču se u cijelom svijetu podupiranjem dobre prakse u donošenju međunarodnih politika, npr. stvaranjem globalnih standarda.
Koji su ključni instrumenti bolje regulative?
Evaluacije, provjere primjerenosti i procjene učinka
Komisija je odgovorna za planiranje, pripremu i predlaganje novih propisa i politika EU-a. Njezin se rad temelji na godišnjem programu rada Komisije. U pripremnom postupku Komisija poštuje niz pravila i smjernica.
U skladu s načelom „prethodne evaluacije” evaluacija prethodi reviziji postojeće politike ili propisa i osigurava elemente za definiciju problema.
U Komisijinim evaluacijama i provjerama primjerenosti analizira se uspješnost postojećih politika, programa i zakonodavstva. Evaluacijama se na temelju dokaza procjenjuje djelotvornost, relevantnost, dosljednost i dodana vrijednost EU-a postojeće politike ili zakonodavstva. Na njima se zatim temelji priprema preispitivanja ili novih inicijativa.
U procjenama učinka ispituje se postoji li potreba za djelovanjem EU-a, analiziraju se mogući učinci dostupnih rješenja i usmjerava odabir Komisije i priprema prijedloga. Ta se analiza provodi u pripremnoj fazi, prije nego što Komisija dovrši prijedlog novog ili revidiranog zakona.
Strateško predviđanje važan je instrument za izradu koherentnih politika otpornih na buduće promjene u svim sektorima. U njemu se razmatraju različiti mogući scenariji te s njima povezane prilike i izazovi. Na taj način pomaže tvorcima politika da djeluju već sada kako bi oblikovali budućnost.
Pojednostavnjenje u središtu bolje regulative
Nadovezivanjem na Program za primjerenost i učinkovitost propisa (REFIT) Komisija ubrzava pojednostavnjenje propisa EU-a i smanjenje nepotrebnih regulatornih troškova ne dovodeći u pitanje ostvarivanje ciljeva. Testiranjem otpornosti pravne stečevine EU-a evaluacijama i provjerama primjerenosti Komisijini prijedlozi pojednostavnjenja u konačnici će pojednostavniti zakonodavstvo EU-a i smanjiti regulatorno opterećenje. Komisiji će to pomoći da smanji postojeće administrativno opterećenje za najmanje 25 %, odnosno za 35 % za MSP-ove. Prema pristupu „jedan za jedan” uzimaju se u obzir sva opterećenja uvedena inicijativama Komisije i kompenzira se administrativno opterećenje uklanjanjem jednakovrijednog opterećenja u istom području politike.
Konkurentnost je najvažnija: nova provjera utjecaja propisa na MSP-ove i konkurentnost pridonijet će boljem uključivanju tih dviju dimenzija u procjene učinka. Komisija predstavlja godišnji pregled rada na pojednostavnjenju i smanjenju opterećenja kako bi pokazala napredak u ostvarivanju tih ciljeva.
Kontrola kvalitete
Odbor za nadzor regulative, neovisno tijelo službenika Komisije i stručnjaka izvan Komisije, preispituje procjene učinka i odabrane evaluacije. Odbor objavljuje godišnja izvješća o napretku koji je postigao u ostvarenju svojih zadaća.
Supsidijarnost i proporcionalnost
U skladu s načelom supsidijarnosti, Komisija bi trebala djelovati samo ako je to potrebno i ako to djelovanje donosi jasne prednosti u odnosu na mjere poduzete na nacionalnoj, regionalnoj ili lokalnoj razini. Tablica proporcionalnosti prilaže se svim politički osjetljivim i važnim inicijativama popraćenima procjenom učinka.
Načelo proporcionalnosti usmjereno je na financijski i administrativni učinak predloženog zakonodavstva kako bi se osiguralo da regulatorne mjere ne prelaze ono što je potrebno za postizanje zakonodavnih ciljeva i ciljeva politike. Svaki takav učinak mora biti sveden na najmanju mjeru i razmjeran ciljevima politike. To znači da se sve politike provode na najjednostavniji i najjeftiniji način, izbjegavajući nepotrebnu birokraciju.
Suradnja s dionicima
Savjetovanje s dionicima okosnica je agende za bolju regulativu. Komisija građanima i dionicima nudi priliku da na internetu daju povratne informacije o cijelom životnom ciklusu politike kako bi prikupila dokaze za potporu oblikovanju politika i osigurala transparentnost.
Portal Iznesite svoje mišljenje: Javna savjetovanja i povratne informacije
Kako funkcionira portal?
- dionici mogu podijeliti svoja stajališta i dokaze o prijedlozima novih politika, pravnim aktima i postojećim zakonima EU-a (evaluacije i provjere primjerenosti)
- višejezičan je, centraliziran, transparentan i vrlo jednostavan za upotrebu
- doprinosi se uzimaju u obzir u postupku donošenja odluka.
Komisijin pristup uključivanju dionika vrlo je cijenjen: OECD je 2018. i 2021. proglasio EU najboljim među svojim članovima.
Poziv na očitovanje i javno savjetovanje
Stajališta, praktično iskustvo, dokazi i podaci koje dostave dionici i građani pomažu u provedbi kvalitetnijih i pouzdanijih političkih inicijativa i evaluacija:
- povratne informacije o dokumentima poziva na očitovanje (za procjene učinka, evaluacije i provjere primjerenosti), koji je otvoren u razdoblju od četiri tjedna
- javno savjetovanje (za zakonodavne akte), otvoreno 12 tjedana.
U načelu je oboje dostupno na svim službenim jezicima EU-a. Europljani mogu dati svoj doprinos na bilo kojem od 24 službena jezika EU-a i dobiti neslužben e-prijevod svih komentara i dokumenata o stajalištu na svoj jezik.
Povratne informacije
Građani mogu Komisiji davati povratne informacije i komentiranjem prijedloga pravnih akata ili delegiranih i provedbenih akata. Komisija analizira i sažima povratne informacije i doprinose. Tako Europljani mogu vidjeti kako njihove povratne informacije doprinose pripremi inicijativa. Povratne informacije o nacrtima zakonodavnih akata šalju se suzakonodavcima (Europski parlament i Vijeće).
- 7 000 000 posjeta na portalu Iznesite svoje mišljenje
- 93 zakonodavna prijedloga
- 400 000 povratnih informacija
- 81 javno savjetovanje
- 45 500 doprinosa
- 139 dokumenata u okviru poziva na očitovanje
- 70 000 komentara uz povratne informacije
- 144 nacrta provedbenih i delegiranih akata
- 7 500 objavljenih povratnih informacija
Dijalozi o provedbi i provjere stvarnog stanja
Svaki član Europske komisije svake će godine organizirati najmanje dva dijaloga o provedbi s dionicima kako bi se provedba prava EU-a uskladila sa stvarnim stanjem na terenu. Ti će dijalozi biti platforma za otvorenu i transparentnu raspravu među dionicima. Na taj će način Komisija surađivati s dionicima kako bi utvrdila prepreke pravilnoj provedbi.
Komisija će provjerama stvarnog stanja doprijeti do stručnjaka u poduzećima kako bi dobila uvid u njihovo iskustvo na terenu i učinak prava EU-a na njihove aktivnosti. Te razmjene na tehničkoj razini pomoći će u utvrđivanju i rješavanju praktičnih problema, uklanjanju prepreka ili razmjeni pozitivnih iskustava te utvrđivanju načina na koji su povezani s pravilima EU-a, provedbom i prenošenjem u nacionalno zakonodavstvo.
Rezultati provjera stvarnog stanja uzimaju se u obzir pri testiranju otpornosti postojećeg zakonodavstva (uključujući evaluacije i provjere primjerenosti) i izradi budućih prijedloga za pojednostavnjenje.
Partnerstvo i suradnja
Suradnja institucija EU-a
Poboljšanje oblikovanja zakonodavstva EU-a zajednički je cilj i odgovornost svih institucija i država članica EU-a. Donošenje i rezultati zakonodavstva EU-a poboljšat će se užom suradnjom Europskog parlamenta, Vijeća Europske unije i Europske komisije.
Komisija može utvrditi učinak, troškove i uštede povezane samo sa svojim zakonodavnim prijedlozima. Izmjene koje se uvedu u pregovorima s Europskim parlamentom i Vijećem mogu znatno promijeniti utjecaj zakonodavstva na građane i poduzeća.
Komisija će ponovno pokrenuti politički dijalog s Europskim parlamentom i Vijećem radi rasprave o idejama kako bi sve strane mogle zajednički procijeniti učinke svojih izmjena i ispuniti svoje obveze iz Međuinstitucijskog sporazuma o boljoj izradi zakonodavstva.
Provedba u državama članicama
EU se temelji na zajednički dogovorenim pravilima. Kako bi se osiguralo sigurno pravno okruženje za građane i poduzeća u cijelom EU-u, države članice moraju u potpunosti i pravodobno provesti ta pravila. Moraju osigurati njihovu pravilnu primjenu i izvršavanje kako bi se ostvarile predviđene koristi. Loša provedba donosi troškove i pravnu nesigurnost za ljude i poduzeća.
Međunarodna suradnja
Međunarodna regulatorna suradnja ključan je dio regulatorne politike EU-a. Politika Komisije za bolju regulativu razvijala se tijekom godina, a oslanjala se i na međunarodna kretanja, kao što su razne političke preporuke koje je izradio OECD.
U Komisijinim smjernicama i paketu instrumenata za bolju regulativu navodi se kako bi se međunarodni kontekst trebao uzeti u obzir pri procjeni i izradi politike EU-a te kako se savjetujemo s međunarodnim partnerima i dionicima. To obuhvaća, na primjer, zahtjev da se u izradi politika uzmu u obzir međunarodni ugovori i sporazumi, da se obuhvate geopolitički učinci, da se o zakonodavnim nacrtima obavijesti Svjetska trgovinska organizacija, da se ciljevi održivog razvoja Ujedinjenih naroda uključe u evaluacije i procjene učinka itd.