Savjetovanje i studije o digitalnim ugovorima

Savjetovanje

U skladu s minimalnim standardima Komisije u pogledu sudjelovanja dionika i otvorenosti prema njihovim stajalištima predstavljenima u Smjernicama za bolju regulativu, razvijena je opsežna strategija savjetovanja kako bi se osiguralo sudjelovanje u cijelom ciklusu politike ove inicijative.

Strategija se temeljila na kombinaciji javnih i ciljanih savjetovanja. Europska komisija tražila je širok i uravnotežen raspon stajališta o tom pitanju te je svim relevantnim stranama (poduzećima, potrošačima, nacionalnim tijelima, pravnicima i članovima akademske zajednice) omogućila da izraze svoje mišljenje.
Opsežni postupak savjetovanja uključivao je javno savjetovanje, posebna savjetovanja usmjerena na glavne dionike i zemlje EU-a te ankete provedene među potrošačima i poduzećima.

1. Javno savjetovanje 

2. Posebna savjetovanja usmjerena na glavne dionike

a. Skupina dionika s kojima je provedeno savjetovanje o pravilima za potrošače pri kupnji na internetu i digitalnoj kupnji („skupina dionika s kojima je provedeno savjetovanje”) osnovana je početkom 2015. i bila je sastavljena od 22 organizacije koje predstavljaju širok raspon interesa – od potrošača do malih i srednjih poduzeća, trgovaca na malo, operatora u e-trgovini, internetskih platformi, proizvođača, pravnih stručnjaka, marketinških stručnjaka te pružatelja i tvoraca sadržaja. Skupina dionika s kojima je provedeno savjetovanje zadužena je da pomogne Komisiji pri utvrđivanju problematičnih područja kako bi se uklonile prepreke u pogledu ugovornog prava povezane s kupnjom digitalnih sadržaja i materijalne robe na internetu te kako bi se raspravilo o mogućim rješenjima. Skupina se sastala sedam puta od siječnja do listopada 2015.

b. Radionice sa zemljama EU-a: organizirane su tri takve radionice. Na prvoj je radionici (5. lipnja 2015.) rasprava bila usmjerena na opći pristup koji bi Komisija trebala donijeti za tu novu inicijativu i ključna pitanja ugovornog prava u pogledu digitalnog sadržaja.

Druga je radionica (6. srpnja 2015.) bila posvećena raspravi o pitanjima povezanima s prodajom materijalne robe na internetu. Treća radionica (6. listopada 2015.) uključivala je detaljnije rasprave o nacrtu pravila koja službe Komisije razmatraju. Rasprave o relevantnim pitanjima provedene su i s nacionalnim tijelima zaduženima za provedbu na sastanku odbora za suradnju u zaštiti potrošača (28. travnja 2015.) te s nacionalnim tijelima odgovornima za politiku zaštite potrošača na sastanku Mreže za politiku zaštite potrošača (5. – 6. svibnja 2015.).

c. Održani su brojni bilateralni sastanci sa zemljama EU-a koje su započele pripreme za izradu zakonodavstva u području digitalnog sadržaja. Održani su i bilateralni tehnički sastanci s drugim zemljama EU-a.

d. Podskupina za jedinstveno digitalno tržište Europske savjetodavne skupine za pitanja potrošača (ECCG) sastavljena od 12 predstavnika nacionalnih organizacija za zaštitu potrošača izradila je preporuke o tome kako ukloniti prepreke u pogledu ugovornog prava povezane s kupnjama digitalnog sadržaja i materijalne robe na internetu. Skupina je posebno preporučila reviziju Direktive o prodaji robe široke potrošnje i jamstvima kao i Direktive o nepoštenim uvjetima, ustrajala je na boljoj provedbi zakonodavstva te je zauzela stajalište da za transakcije putem interneta i fizičke transakcije ne bi trebala postojati dva različita sustava.

e. Od lipnja do kolovoza 2015. provedeni su detaljni razgovori s poduzećima iz različitih zemalja EU-a koja su aktivna u prekograničnoj e-trgovini ili zainteresirana za nju.

3. Ankete provedene među potrošačima i poduzećima

Izravno savjetovanje s potrošačima izvršeno je putem anketa koje je provela Komisija. U okviru Strategije jedinstvenog digitalnog tržišta 2015. provedene su dvije ankete radi utvrđivanja glavnih prekograničnih prepreka jedinstvenom digitalnom tržištu.

• Anketa među potrošačima provedena u svih 28 zemalja EU-a. Više od 23 000 ispitanika odgovaralo je na pitanja o svojoj kupnji materijalne robe i digitalnog sadržaja na internetu u svakoj zemlji EU-a te izvan zemlje, kao i u Norveškoj i Islandu. Potrošačima su postavljena i pitanja o njihovim predodžbama i motivacijama kojima se potiče ili otežava aktivnost kupnje na internetu na domaćem tržištu i na prekograničnoj razini.
• Anketa među poduzećima provedena u 26 zemalja EU-a. Pitanja na koja je odgovaralo 8705 ispitanika odnosila su se na njihovu djelatnost prodaje i kupnje na internetu, na domaćem tržištu i na prekograničnoj razini, njihova iskustva s prekograničnom prodajom i kupnjom, probleme s kojima se susreću i glavne razloge za neobavljanje prekogranične prodaje na internetu.

U okviru ekonomske studije o potrošačkim proizvodima s digitalnim sadržajem postavljeno je pitanje 1000 potrošača u svakoj od 15 zemalja EU-a o vrsti problema na koje su naišli pri kupnji digitalnog sadržaja. Uz to, izravno savjetovanje s poduzećima provedeno je s pomoću niza od 20 – 30 razgovora u svakoj od 15 odabranih zemalja EU-a. Od pojedinačnih poduzeća, uključujući i MSP-ove, tražilo se da navedu glavne probleme s kojima se suočavaju pri prodaji/pružanju digitalnog sadržaja potrošačima, na domaćem tržištu i na prekograničnoj razini.

Studije