EU na konferenciji COP 30

Konferencija o klimatskim promjenama

COP 30, 30. konferencija UN-a o klimatskim promjenama, održana je od 10. do 21. studenog 2025. u brazilskom gradu Belému.

Na desetu obljetnicu Pariškog sporazuma, na konferenciji COP 30 okupile su se zemlje i regionalne organizacije koje su stranke UN-ove konvencije o klimi kako bi raspravljale o dodatnim mjerama koje su potrebne da bi se ograničio globalni porast temperature.

Konferencija je bila i prilika da stranke predstave nove ili ažurirane klimatske planove, poznate kao nacionalno utvrđeni doprinosi, koji sadrže nacionalne mjere za borbu protiv klimatskih promjena i da procijene napredak u ispunjavanju financijskih obveza preuzetih na konferenciji COP 29.

Glavni rezultati

Na konferenciji COP 30 EU je pozvao međunarodnu zajednicu da poduzme odlučnije mjere za smanjenje emisija i prilagodbu posljedicama klimatske krize.

S ciljem ambicioznijeg djelovanja EU je

postigao dogovor o poduzimanju mjera na globalnoj razini kako bi cilj od 1,5°C ostao ostvariv
predstavio ambiciozan nacionalno utvrđeni doprinos kako bi se do 2035. neto emisije stakleničkih plinova smanjile za 66,25 % do 72,5 % u odnosu na razine iz 1990.
pozvao da se do 2035. utrostruče financijska sredstva za prilagodbu klimatskim promjenama u okviru novog zajedničkog kvantificiranog cilja (NCQG) za financiranje borbe protiv klimatskih promjena dogovorenog na konferenciji COP 29
podržao izjavu kojom se promiče priznavanje određivanja cijena ugljika i tržišnih mehanizama kao važnih instrumenata za unapređenje djelovanja u području klime na globalnoj razini
podržao globalni inovativni mehanizam financiranja kojim se podupire očuvanje tropskih šuma
ponovno potvrdio svoju predanost ispunjenju globalnih obveza u pogledu napuštanja fosilnih goriva, utrostručenja instaliranih kapaciteta za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora i udvostručenja globalne stope povećanja energetske učinkovitosti do 2030., kako je dogovoreno na konferenciji COP 28.

Djelovanje u području klime u EU-u

EU je i dalje predan postizanju svojih klimatskih ciljeva.

Komisija je predložila izmjenu Europskog zakona o klimi u kojoj se zadaje novi klimatski cilj za 2040.: da se neto emisije stakleničkih plinova smanje za 90 % u odnosu na razine iz 1990. (cilj za EU od 85 % i do 5 % međunarodnih jedinica emisija ugljika).

Kako bi se ostvario cilj za 2040., EU je postigao dogovor o nacionalno utvrđenom doprinosu i podnio ga Okvirnoj konvenciji UN-a o promjeni klime (UNFCCC). Tim doprinosom predviđeno je da se do 2035. emisije stakleničkih plinova smanje za 66,25 % do 72,5 % u odnosu na razine iz 1990.

Oba cilja temelje se na postojećem cilju smanjenja neto emisija za najmanje 55 % do 2030. i prijelazan su korak prema postizanju klimatske neutralnosti u EU-u do 2050.

–55 % neto emisija stakleničkih plinova

do 2030.

–90 % neto emisija stakleničkih plinova

do 2040.

Klimatska neutralnost

do 2050.

Komisija je predstavila Plan za čistu industriju za Europu, u kojem se navode konkretne mjere koje će omogućiti da dekarbonizacija postane glavni pokretač rasta europskih industrija.

Osim toga, novi dugoročni proračun EU-a za razdoblje 2028. – 2034. trebao bi potaknuti ulaganja kako bi se poduprla inovativna poduzeća i zadržala vodeća uloga Europe u sektorima čistih tehnologija i kružnosti.

Doprinos EU-a globalnom financiranju borbe protiv klimatskih promjena

Three workers install brackets for solar panels on the roof of a house in Cape Town, South Africa. — A team of workers install brackets for solar panels on the roof of a house in Cape Town, South Africa.

EU nastavlja podupirati zemlje u razvoju financiranjem borbe protiv klimatskih promjena, u okviru partnerstava i kroz trgovinu i ulaganja koji se temelje na pravilima kako bi se potaknuo prelazak na čistu energiju u kojem nitko nije zapostavljen.

EU je i najveći svjetski donator financijskih sredstava za borbu protiv klimatskih promjena. Europska unija i njezinih 27 država članica su 2024. izdvojile 31,7 milijardi eura iz javnih izvora za borbu protiv klimatskih promjena i mobilizirale dodatnih 11 milijardi eura privatnih sredstava kako bi se zemljama u razvoju pružila potpora u smanjenju emisija stakleničkih plinova i prilagodbi posljedicama klimatskih promjena.

U siječnju 2025. EU je pokrenuo Globalni forum za energetsku tranziciju, koji okuplja partnere iz cijelog svijeta kako bi se postigli ambiciozni klimatski ciljevi i pružila potpora zemljama koje se suočavaju s poteškoćama u prelasku na čistu energiju.

Pristup EU-a trgovini i održivom razvoju dodatno doprinosi održivom razvoj u trećim zemljama tako što ih se u novim trgovinskim sporazumima dodatno obvezuje na poštovanje Pariškog sporazuma.