Glavni sadržaj

Statistički podaci o migracijama u Europu

Tko živi u EU-u

Prema najnovijim statističkim podacima* EU ima

inhabitants image 1

446,7 milijuna stanovnika

inhibitants image icon
23,8 milijuna su državljani trećih zemalja

(5,3 % ukupnog stanovništva EU-a)

inhibitants image icon
38 milijuna osoba rođeno je izvan EU-a**

(8,5 % svih stanovnika EU-a)

*Detaljnije podatke potražite u Eurostatovoj bazi podataka o migracijama i azilu.

**Ne uključuje osobe rođene u drugoj državi članici.

Rezidenti rođeni u inozemstvu po zemljama

Izvor: Eurostat (2022.), OECD (2021.)
Napomena: osobe koje nisu rođene u EU-u kad je riječ o EU-u (tj. ne uključuje osobe rođene u drugoj državi članici); ako se uključe osobe mobilne unutar EU-a, udio iznosi 12,4 %.

Razlozi za ostanak u Europi

Boravišne dozvole po razlozima izdavanja na kraju 2022.

Izvor: Eurostat; „ostalo” uključuje dozvole koje su isključivo boravišne, dozvole izdane žrtvama trgovanja ljudima i maloljetnicima bez pratnje te dozvole izdane zbog drugih razloga zbog kojih se mogu izdavati boravišne dozvole, a nisu obuhvaćeni drugim kategorijama.

Zapošljavanje imigranata

U 2022. je na EU-ovu tržištu rada od ukupno 193,5 milijuna osoba u dobi od 20 do 64 godine bilo zaposleno 9,93 milijuna državljana zemalja izvan EU-a (5,1 % od ukupnog broja). Ukupan broj zaposlenih u dobnoj skupini od 20 do 64 godine iznosi 197,458 milijuna, od čega su 9,927 milijuna državljani trećih zemalja.

Izvor: Eurostat

Stopa zaposlenosti radno sposobnog stanovništva bila je 2022. viša među građanima EU-a (77,1 %) nego među državljanima zemalja izvan EU-a (61,9 %).

Treba uzeti u obzir to da su mnogi državljani zemalja izvan EU-a „ključni radnici”.

Prekomjerno zastupljeni sektori

Državljani zemalja izvan EU-a bili su 2022. prekomjerno zastupljeni u određenim gospodarskim sektorima:

Sektor Zaposleni koji nisu građani EU-a Zaposleni koji su građani EU-a
Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i posluživanja hrane 11,3 % 4,2 %
Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti 7,6 % 3,9 %
Kućanski poslovi 5,9 % 0,7 %
Građevinarstvo 9,1 % 6,6 %

Prekomjerna zastupljenost po zanimanjima

Državljani zemalja izvan EU-a bili su prekomjerno zastupljeni u sljedećim zanimanjima:

Skupina zanimanja Zaposleni koji nisu građani EU-a Zaposleni koji su građani EU-a
Čistači i pomagači 11,4 % 2,9 %
Radnici u području pružanja osobnih usluga 7,3 % 4,1 %
Njegovatelji 5,5 % 3,0 %
Radnici u građevinarstvu, osim električara 6,1 % 3,7 %
Radnici u rudarstvu, građevinarstvu, proizvodnji i prijevozu 6,0 % 2,5 %
Pomoćni radnici u pripremi hrane 2,6 % 0,6 %
Radnici u poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu 2,4 % 0,7 %

Relativno manje zastupljeni sektori

S druge strane, državljana zemalja izvan EU-a bilo je relativno manje u drugim gospodarskim sektorima, primjerice:

Sektor Zaposleni koji nisu građani EU-a Zaposleni koji su građani EU-a
Javna uprava i obrana, obvezno socijalno osiguranje 1,1 % 7,4 %
Obrazovanje 3,9 % 7,6 %
Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi 8,5 % 11,2 %
Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti 3,8 % 6,0 %

Relativno manja zastupljenost po zanimanjima

Državljana zemalja izvan EU-a bilo je, s druge strane, relativno manje u sljedećim zanimanjima:

Skupina zanimanja Zaposleni koji nisu građani EU-a Zaposleni koji su građani EU-a
Nastavnici 2,4 % 5,5 %
Radnici u poslovnim i administrativnim zanimanjima 2,6 % 6,8 %
Uredski i administrativni radnici 1,5 % 4,4 %
Tehničari tehničko-tehnoloških zanimanja 1,7 % 3,5 %
Radnici u poslovnim i administrativnim zanimanjima 2,3 % 4,5 %
Zanimanja u području zdravstva 1,5 % 3,1 %

Izvor: Eurostat

Izbjeglice u Europi

Izbjeglice iz Ukrajine

Od ruske vojne agresije na Ukrajinu u veljači 2022. Europa je primila najveći broj ljudi koji bježe od oružanog sukoba od Drugog svjetskog rata. Najnoviji podaci o mjerama za prihvat osoba koje bježe od rata u Ukrajini i privremenu zaštitu mogu se pronaći na posebnoj stranici Upravljanje migracijama: prihvat izbjeglica iz Ukrajine.

Opće stanje

Prema podacima UNHCR-a u svijetu je živjelo:

  • 36,4 milijuna izbjeglica sredinom 2023. i
  • 62,5 milijuna interno raseljenih osoba (zbog sukoba i nasilja) krajem 2022.

Treba uzeti u obzir to da je krajem 2021. u EU-u, uz mali dio interno raseljenih osoba, živjelo manje od desetine svih izbjeglica u svijetu. Zbog rata u Ukrajini do kraja 2022. udio izbjeglica koji žive u EU-u povećao se na više od 20 %.

Udio izbjeglica u stanovništvu EU-a iznosio je 1,5 %.

Broj izbjeglica u odnosu na ukupan broj stanovnika

U svijetu se u nekoliko zemalja nalazi velik broj izbjeglica:

 

Izvor: UNHCR
Napomena: Na grafikonu je prikazan EU i 10 zemalja s najvećim brojem izbjeglica.

Treba uzeti u obzir to da većina izbjeglica iz Afrike i Azije ne dolazi u Europu, nego u susjedne zemlje.

Migracije u EU i iz EU-a

Na temelju najnovijih godišnjih podataka

2,25 milijuna osoba
imigriralo je u EU
1,12 milijuna osoba
emigriralo je iz EU-a
1,14 milijuna osoba
je ukupna neto imigracija u EU

Napomena: podaci za 2021.

Iako su nezakonite migracije često u središtu pozornosti, činjenica je da nezakoniti ulasci čine mali dio migracija u EU.

U EU-u je 2022. izdano gotovo 3,4 milijuna prvih boravišnih dozvola, u usporedbi s 2,9 milijuna izdanih 2021., što premašuje broj dozvola izdanih prije početka pandemije bolesti COVID-19 (3,0 milijuna 2019.). Broj prvih dozvola koje su izdale Njemačka (+ 190 %), Malta (+ 164 %) i Irska (+ 146 %) više se nego udvostručio u odnosu na 2021. U 2022. zabilježeno je izrazito povećanje broja dozvola povezanih s azilom (+ 60 %), no broj dozvola izdanih radi obrazovanja (+ 29 %), obiteljskih (+ 28 %) i drugih razloga (+ 47 %) također je rastao u odnosu na prethodnu godinu. Nasuprot tome, broj dozvola izdanih u svrhu zapošljavanja smanjio se u odnosu na 2021. (-6 %). U EU-u su 2022. razlozi za izdavanje prvih boravišnih dozvola bili:

Izvor: Eurostat; „ostalo” uključuje dozvole koje su isključivo boravišne, dozvole izdane žrtvama trgovanja ljudima i maloljetnicima bez pratnje te dozvole izdane zbog drugih razloga zbog kojih se mogu izdavati boravišne dozvole, a nisu obuhvaćeni drugim kategorijama.

Deset zemalja čijim je državljanima u državama članicama EU-a 2022. izdano najviše prvih boravišnih dozvola:

Izvor: Eurostat

Traženje azila u Europi

Osobe koje su prvi put zatražile azil po kontinentu podrijetla (2022.)

Izvor: Eurostat

Najčešćih 15 državljanstava osoba koje su prvi put zatražile azil (2022.)

Izvor: Eurostat

Tražitelji azila došli su 2022. iz oko 140 zemalja.

U EU-u je 2022. podneseno 958 800 zahtjeva za azil, od čega prvi put 877 800 zahtjeva, što je 52 % više nego 2021., odnosno 37 % više nego 2019., prije pandemije bolesti COVID-19.

Znatan je broj podnositelja zahtjeva iz zemalja kojima nije potrebna viza pa stoga u EU ulaze zakonito (22 % osoba koje su prvi put podnijele zahtjev 2022., dok ih je 2021. bilo 15 % jer je bilo manje podnositelja zahtjeva iz Latinske Amerike), uglavnom iz:

  • Venezuele (5,7 % zahtjeva podnesenih prvi put)
  • Kolumbije (4,8 %)
  • Gruzije (3,0 %)
  • Ukrajine (2,8 %)
  • Albanije (1,4 %)
asylum application icon
Većina prvih zahtjeva podnesena je u:
  • Njemačkoj (217 700)
  • Francuskoj (137 500)
  • Španjolskoj (116 100)
  • Austriji (109 800)
  • Italiji (77 200).
asylum application icon
U odnosu na broj stanovnika, 2022. je najveći broj prvih zahtjeva za azil podnesen u:
  • Cipru (2386 na 100 000 stanovnika)
  • Austriji (1223)
  • Luksemburgu (373)

Prvi put podneseni zahtjevi za azil na 100 000 stanovnika 2022.:

Izvor: Eurostat

U 2022. je 237 600 tražitelja azila bilo mlađe od 18 godina, a otprilike svaki šesti (39 500) bio je u kategoriji djeca bez pratnje. Većina djece bez pratnje bila je iz Afganistana, Sirije i Somalije.

U prvih sedam mjeseci 2023. u EU-u je podneseno 601 600 zahtjeva za azil (od kojih je 556 200 podneseno prvi put). To je 25 % više nego u istom razdoblju 2022. i 52 % više u usporedbi s razdobljem prije pandemije bolesti COVID-19 (isto razdoblje 2019.).

Priznavanje izbjeglica

Zemlje EU-a donijele su 2022. 632 400 prvostupanjskih odluka o azilu. Od toga ih je pozitivno riješeno 49 %:

  • 143,000 osoba dobilo je status izbjeglice
  • 101 700 osoba dobilo je status supsidijarne zaštite
  • 65 900 osoba dobilo je humanitarni status.

Nakon žalbe doneseno je 217,500 konačnih odluka, među ostalim:

  • 27 000 odluka o odobravanju statusa izbjeglice
  • 17 500 odluka o odobravanju statusa supsidijarne zaštite
  • 28 600 odluka o odobravanju humanitarnog statusa.

Zemlje EU-a odobrile su 2022. zaštitu za približno 383,700 osoba.

U prvoj polovini 2023. stopa priznavanja povećala se: od 342 400 prvostupanjskih odluka o azilu njih 53 % pozitivno je riješeno, uključujući:

  • 69,500 odluka o odobravanju statusa izbjeglice
  • 63,300 odluka o odobravanju statusa supsidijarne zaštite
  • 48,900 odluka o odobravanju humanitarnog statusa.

Djelotvornost sustava azila

  • Zahtjevi koji čekaju rješavanje
    Krajem srpnja 2023. na rješavanje je čekalo 955 200 zahtjeva za azil, 25 % više nego godinu dana ranije (764 100). Broj neriješenih zahtjeva u porastu je od sredine 2021.
  • Razlike u vremenu obrade među državama članicama
    Omjer neriješenih predmeta i zahtjeva uvelike se razlikuje među državama članicama, što se vidi i u vremenu obrade. Prema podacima Agencije Europske unije za azil (EUAA) krajem srpnja 2023. 48 % predmeta u prvom stupnju bilo je u tijeku više od šest mjeseci.

Broj neriješenih u odnosu na ukupan broj zahtjeva u određenom mjesecu

Izvor: Eurostat

  • Razlike u stopama priznavanja među zemljama EU-a
    Funkcioniranje sustava azila EU-a nije optimalno zbog znatnih razlika u stopama priznavanja među zemljama EU-a. Na primjer, 2022. stopa priznavanja statusa afganistanskim građanima u prvostupanjskom postupku (isključujući humanitarni status) kretala se od 27 % u Njemačkoj do 100 % u Portugalu i Latviji (od država članica koje su afganistanskim građanima izdale najmanje 100 prvostupanjskih odluka).
  • Dublinska pravila u praksi
    Države članice izvijestile su da su 2022. uputile 174 500 izlaznih zahtjeva u skladu s dublinskim pravilima drugim državama članicama i drugim zemljama sudionicama dublinskog sustava radi preuzimanja odgovornosti za razmatranje zahtjeva za međunarodnu zaštitu. O tim je zahtjevima doneseno 158 200 odluka. Prihvaćeno ih je bilo 97 700 (62 %), a u 13 300 slučajeva obavljen je transfer, što odgovara 14 % prihvaćenih zahtjeva.

Preseljenje

Oko 17 300 osoba koje trebaju međunarodnu zaštitu preseljeno je 2022. iz zemalja izvan EU-a u države članice EU-a, što je 6 % manje nego 2021., ali 97 % više nego 2020.

Daleko najviše je bilo sirijskih državljana (63 %).

U okviru zajedničkih EU-ovih programa preseljenja u EU-u je od 2015. zaštitu dobilo više od 117 000 osoba. Osim toga, od 2021. više od 46 000 osoba, uglavnom ugroženih Afganistanaca, stiglo je u EU u okviru humanitarnog prihvata. Države članice za ta preseljenja i humanitarni prihvat primaju potporu iz proračuna EU-a.

Nezakoniti prelasci granice

Opći podaci

Nezakoniti prelasci granice EU-a po državljanstvu za 2023. (siječanj – kolovoz)

 

Izvor: Frontex

siječanj – rujan 2023.:
localisation
281 872 nezakonita prelaska granice

Povećanje za 18 % u odnosu na isto razdoblje 2022.

To obuhvaća:

crossing boat
184 614 prelazaka morem u razdoblju siječanj – rujan 2023.

Povećanje za 83 % u odnosu na isto razdoblje 2022.

crossing map
97 258 prelazaka preko kopnenih granica u razdoblju siječanj – kolovoz 2023.

Smanjenje za 30 % u odnosu na isto razdoblje 2022.

Geografska raspodjela

2022.
  • U usporedbi s 2021. povećao se broj prelazaka na srednjosredozemnoj ruti (+56 %, ukupno 105 600), istočnosredozemnoj (+113 %, ukupno 43 900) i zapadnobalkanskoj ruti (+134 %, ukupno 144 100).
  • Broj prelazaka smanjio se na zapadnosredozemnoj ruti (uključujući atlantsku rutu od zapadne Afrike do Kanarskih otoka) (-25 %, 30 600) i istočnim granicama (-22 %, 6300) u odnosu na 2021.
  • Smrtnih slučajeva na moru bilo je 18 % više: 2022. je na trima sredozemnim rutama nestalo ili život izgubilo 2411 osoba (2047 u 2021.).
siječanj – kolovoz 2023.
  • Od siječnja do kolovoza 2023. povećao se broj prelazaka na srednjosredozemnoj (+97 %, ukupno 114 900) i zapadnosredozemnoj ruti (uključujući atlantsku rutu od zapadne Afrike do Kanarskih otoka) (+7 %, ukupno 20 200) u usporedbi s istim razdobljem 2022.
  • Od siječnja do kolovoza 2023. smanjio se broj prelazaka na istočnosredozemnoj ruti (-9 %, ukupno 25 400) i istočnim granicama (-9 %, 3800) u usporedbi s istim razdobljem 2022.
  • Smrtnih slučajeva na moru bilo je 31 % više: od siječnja do rujna 2023. na trima sredozemnim rutama nestalo je ili život izgubilo 2418 osoba (1841 u istom razdoblju 2022.).

Vraćanja

Opći podaci

2022.
431,200 državljana zemalja izvan EU-a naloženo je da napuste EU
Povećanje od 27 % u odnosu na 2021.
2021.
340 500 državljana zemalja izvan EU-a naloženo je da napuste EU
Smanjenje od 14 % u odnosu na 2020.

Osobe kojima je naloženo da napuste EU bile su većinom državljani:

  • Alžira (7,9 %)
  • Maroka (7,1 %)
  • Pakistana (5,9 %)
  • Afganistana (5,8 %)
  • Albanije (5,5 %)

Djelotvornost sustava vraćanja

U 2022. iz EU-a je u treće zemlje vraćeno 73 600 osoba koje nisu državljani zemalja EU-a. To odgovara udjelu od 17 % svih odluka o vraćanju izdanih tijekom godine, što je manje nego 2021. (18 %).

Osobe vraćene iz EU-a 2022. bile su većinom državljani:

  • Albanije (12,9 %)
  • Gruzije (10,2 %)
  • Turske (5,4 %)
  • Srbije (4,2 %)
  • Moldove (3,5 %).

Stopa vraćanja bila je posebno niska za državljane sljedećih zemalja za koje je izdano najmanje 5000 naloga za vraćanje:

  • Afganistana (1,1 %)
  • Sirije (1,7 %)
  • Obale bjelokosti (2,7 %)
  • Gvineje (4,3 %)
  • Bangladeša (5,7 %)

Udio dobrovoljnih i prisilnih vraćanja 2022. bio je 54 % – 46 %. Ukupno 75 % vraćanja bilo je potpomognuto vraćanje, što znači da su vraćene osobe primile logističku, financijsku i/ili drugu materijalnu pomoć.

U prvoj polovini 2023. ukupno 217 100 državljana trećih zemalja naloženo je da napuste državu članicu EU-a, a njih ukupno 38 900 vraćeno je u zemlju izvan EU-a nakon naloga za odlazak. U usporedbi s istim razdobljem 2021. broj naloga za vraćanje povećao se za 16 %, a vraćanja za 21 %.

Vize za kratkotrajni boravak

U 2022. je gotovo 1700 konzulata država članica zaprimilo 7,6 milijuna zahtjeva državljana zemalja izvan EU-a za izdavanje vize za kratkotrajni boravak, što je porast u odnosu na 2021. (2,9 milijuna), ali 55 % manje nego 2019.

Ukupno je izdano 5,9 milijuna viza za kratkotrajni boravak, a odbijeno 1,3 milijuna zahtjeva (stopa odbijanja zahtjeva na razini EU-u od 17,9 %, dok je 2021. iznosila 13,4 %).

Većina zahtjeva podnesena je u:

  • Turskoj (778 400)
  • Rusiji (687 200)
  • Indiji (671 900)
  • Maroku (423 200)
  • Alžiru (392,100)

Većina zahtjeva za vizu obrađena je u:

  • Francuskoj (1 918 500)
  • Španjolskoj (1 197 500)
  • Njemačkoj (1 043 300)
  • Italiji (727 500)
  • Grčkoj (459 100)

Udio viza za višekratni ulazak bio je 58 %. Vize za kratkotrajni boravak omogućuju putovanje kroz 26 zemalja schengenskog prostora u trajanju do 90 dana u bilo kojem razdoblju od 180 dana.

Atlas migracija

Centar znanja Europske komisije o migracijama i demografiji objavio je Atlas migracija – interaktivni izvor usklađenih, ažuriranih i potvrđenih podataka o stanju migracija i demografije u 27 država članica EU-a i 171 zemlji i teritoriju izvan EU-a.

Europski statistički podaci o migracijama i azilu

Ažurirani europski statistički podaci o sljedećem:

te povezane informacije dostupne su na stranicama Eurostata.

Eurostat prikuplja podatke od nacionalnih statističkih tijela država članica EU-a i zemalja EFTA-e na temelju statističkih propisa koje donesu Europski parlament i Vijeće. Podaci i povezani metapodaci redovito se ažuriraju ovisno o njihovu prikupljanju, a kvaliteta im se provjerava u skladu s Kodeksom prakse europske statistike. Statistički rezultati objavljuju se u člancima na stranicama Statistics Explained i u drugim publikacijama.

Izjava o odricanju od odgovornosti: Navedeni podaci temelje se na najnovijim dostupnim informacijama i ažuriraju svakog tromjesečja, zadnji puta u listopadu 2023.