Statistički podaci o migracijama u Europu

Tko živi u EU-u

Prema najnovijim statističkim podacima* EU ima

^{*Detaljnije podatke potražite u Eurostatovoj bazi podataka o migracijama i azilu.}

^{**Ne uključuje osobe rođene u drugoj državi članici.}

Rezidenti rođeni u inozemstvu po zemljama

^{Izvor: Eurostat (2022.), OECD (2021.)
Napomena: osobe koje nisu rođene u EU-u kad je riječ o EU-u (tj. ne uključuje osobe rođene u drugoj državi članici); ako se uključe osobe mobilne unutar EU-a, udio iznosi 12,4 %.}

Boravišne dozvole po razlozima izdavanja na kraju 2022.

^{Izvor: Eurostat; „ostalo” uključuje dozvole koje su isključivo boravišne, dozvole izdane žrtvama trgovanja ljudima i maloljetnicima bez pratnje te dozvole izdane zbog drugih razloga zbog kojih se mogu izdavati boravišne dozvole, a nisu obuhvaćeni drugim kategorijama.}

U 2022. je na EU-ovu tržištu rada od ukupno 193,5 milijuna osoba u dobi od 20 do 64 godine bilo zaposleno 9,93 milijuna državljana zemalja izvan EU-a (5,1 % od ukupnog broja). Ukupan broj zaposlenih u dobnoj skupini od 20 do 64 godine iznosi 197,458 milijuna, od čega su 9,927 milijuna državljani trećih zemalja.

Izvor: Eurostat

Stopa zaposlenosti radno sposobnog stanovništva bila je 2022. viša među građanima EU-a (77,1 %) nego među državljanima zemalja izvan EU-a (61,9 %).

Prekomjerno zastupljeni sektori

Državljani zemalja izvan EU-a bili su 2022. prekomjerno zastupljeni u određenim gospodarskim sektorima:

Prekomjerna zastupljenost po zanimanjima

Državljani zemalja izvan EU-a bili su prekomjerno zastupljeni u sljedećim zanimanjima:

Relativno manje zastupljeni sektori

S druge strane, državljana zemalja izvan EU-a bilo je relativno manje u drugim gospodarskim sektorima, primjerice:

Relativno manja zastupljenost po zanimanjima

Državljana zemalja izvan EU-a bilo je, s druge strane, relativno manje u sljedećim zanimanjima:

^{Izvor: Eurostat}

Izbjeglice iz Ukrajine

Od ruske vojne agresije na Ukrajinu u veljači 2022. Europa je primila najveći broj ljudi koji bježe od oružanog sukoba od Drugog svjetskog rata. Najnoviji podaci o mjerama za prihvat osoba koje bježe od rata u Ukrajini i privremenu zaštitu mogu se pronaći na posebnoj stranici Upravljanje migracijama: prihvat izbjeglica iz Ukrajine.

Opće stanje

Prema podacima UNHCR-a u svijetu je živjelo:

• 36,4 milijuna izbjeglica sredinom 2023. i
• 62,5 milijuna interno raseljenih osoba (zbog sukoba i nasilja) krajem 2022.

Udio izbjeglica u stanovništvu EU-a iznosio je 1,5 %.

Broj izbjeglica u odnosu na ukupan broj stanovnika

U svijetu se u nekoliko zemalja nalazi velik broj izbjeglica:

^{Izvor: UNHCR
Napomena: Na grafikonu je prikazan EU i 10 zemalja s najvećim brojem izbjeglica.}

Na temelju najnovijih godišnjih podataka

^{Napomena: podaci za 2021.}

Iako su nezakonite migracije često u središtu pozornosti, činjenica je da nezakoniti ulasci čine mali dio migracija u EU.

U EU-u je 2022. izdano gotovo 3,4 milijuna prvih boravišnih dozvola, u usporedbi s 2,9 milijuna izdanih 2021., što premašuje broj dozvola izdanih prije početka pandemije bolesti COVID-19 (3,0 milijuna 2019.). Broj prvih dozvola koje su izdale Njemačka (+ 190 %), Malta (+ 164 %) i Irska (+ 146 %) više se nego udvostručio u odnosu na 2021. U 2022. zabilježeno je izrazito povećanje broja dozvola povezanih s azilom (+ 60 %), no broj dozvola izdanih radi obrazovanja (+ 29 %), obiteljskih (+ 28 %) i drugih razloga (+ 47 %) također je rastao u odnosu na prethodnu godinu. Nasuprot tome, broj dozvola izdanih u svrhu zapošljavanja smanjio se u odnosu na 2021. (-6 %). U EU-u su 2022. razlozi za izdavanje prvih boravišnih dozvola bili:

^{Izvor: Eurostat; „ostalo” uključuje dozvole koje su isključivo boravišne, dozvole izdane žrtvama trgovanja ljudima i maloljetnicima bez pratnje te dozvole izdane zbog drugih razloga zbog kojih se mogu izdavati boravišne dozvole, a nisu obuhvaćeni drugim kategorijama.}

Deset zemalja čijim je državljanima u državama članicama EU-a 2022. izdano najviše prvih boravišnih dozvola:

^{Izvor: Eurostat}

Osobe koje su prvi put zatražile azil po kontinentu podrijetla (2022.)

^{Izvor: Eurostat}

Najčešćih 15 državljanstava osoba koje su prvi put zatražile azil (2022.)

^{Izvor: Eurostat}

Tražitelji azila došli su 2022. iz oko 140 zemalja.

U EU-u je 2022. podneseno 958 800 zahtjeva za azil, od čega prvi put 877 800 zahtjeva, što je 52 % više nego 2021., odnosno 37 % više nego 2019., prije pandemije bolesti COVID-19.

Znatan je broj podnositelja zahtjeva iz zemalja kojima nije potrebna viza pa stoga u EU ulaze zakonito (22 % osoba koje su prvi put podnijele zahtjev 2022., dok ih je 2021. bilo 15 % jer je bilo manje podnositelja zahtjeva iz Latinske Amerike), uglavnom iz:

• Venezuele (5,7 % zahtjeva podnesenih prvi put)
• Kolumbije (4,8 %)
• Gruzije (3,0 %)
• Ukrajine (2,8 %)
• Albanije (1,4 %)

Prvi put podneseni zahtjevi za azil na 100 000 stanovnika 2022.:

^{Izvor: Eurostat}

U 2022. je 237 600 tražitelja azila bilo mlađe od 18 godina, a otprilike svaki šesti (39 500) bio je u kategoriji djeca bez pratnje. Većina djece bez pratnje bila je iz Afganistana, Sirije i Somalije.

U prvih sedam mjeseci 2023. u EU-u je podneseno 601 600 zahtjeva za azil (od kojih je 556 200 podneseno prvi put). To je 25 % više nego u istom razdoblju 2022. i 52 % više u usporedbi s razdobljem prije pandemije bolesti COVID-19 (isto razdoblje 2019.).

Priznavanje izbjeglica

Zemlje EU-a donijele su 2022. 632 400 prvostupanjskih odluka o azilu. Od toga ih je pozitivno riješeno 49 %:

• 143,000 osoba dobilo je status izbjeglice
• 101 700 osoba dobilo je status supsidijarne zaštite
• 65 900 osoba dobilo je humanitarni status.

Nakon žalbe doneseno je 217,500 konačnih odluka, među ostalim:

• 27 000 odluka o odobravanju statusa izbjeglice
• 17 500 odluka o odobravanju statusa supsidijarne zaštite
• 28 600 odluka o odobravanju humanitarnog statusa.

Zemlje EU-a odobrile su 2022. zaštitu za približno 383,700 osoba.

U prvoj polovini 2023. stopa priznavanja povećala se: od 342 400 prvostupanjskih odluka o azilu njih 53 % pozitivno je riješeno, uključujući:

• 69,500 odluka o odobravanju statusa izbjeglice
• 63,300 odluka o odobravanju statusa supsidijarne zaštite
• 48,900 odluka o odobravanju humanitarnog statusa.

Djelotvornost sustava azila

• Zahtjevi koji čekaju rješavanje
  Krajem srpnja 2023. na rješavanje je čekalo 955 200 zahtjeva za azil, 25 % više nego godinu dana ranije (764 100). Broj neriješenih zahtjeva u porastu je od sredine 2021.
• Razlike u vremenu obrade među državama članicama
  Omjer neriješenih predmeta i zahtjeva uvelike se razlikuje među državama članicama, što se vidi i u vremenu obrade. Prema podacima Agencije Europske unije za azil (EUAA) krajem srpnja 2023. 48 % predmeta u prvom stupnju bilo je u tijeku više od šest mjeseci.

Broj neriješenih u odnosu na ukupan broj zahtjeva u određenom mjesecu

^{Izvor: Eurostat}

• Razlike u stopama priznavanja među zemljama EU-a
  Funkcioniranje sustava azila EU-a nije optimalno zbog znatnih razlika u stopama priznavanja među zemljama EU-a. Na primjer, 2022. stopa priznavanja statusa afganistanskim građanima u prvostupanjskom postupku (isključujući humanitarni status) kretala se od 27 % u Njemačkoj do 100 % u Portugalu i Latviji (od država članica koje su afganistanskim građanima izdale najmanje 100 prvostupanjskih odluka).
• Dublinska pravila u praksi
  Države članice izvijestile su da su 2022. uputile 174 500 izlaznih zahtjeva u skladu s dublinskim pravilima drugim državama članicama i drugim zemljama sudionicama dublinskog sustava radi preuzimanja odgovornosti za razmatranje zahtjeva za međunarodnu zaštitu. O tim je zahtjevima doneseno 158 200 odluka. Prihvaćeno ih je bilo 97 700 (62 %), a u 13 300 slučajeva obavljen je transfer, što odgovara 14 % prihvaćenih zahtjeva.

Preseljenje

Oko 17 300 osoba koje trebaju međunarodnu zaštitu preseljeno je 2022. iz zemalja izvan EU-a u države članice EU-a, što je 6 % manje nego 2021., ali 97 % više nego 2020.

Daleko najviše je bilo sirijskih državljana (63 %).

U okviru zajedničkih EU-ovih programa preseljenja u EU-u je od 2015. zaštitu dobilo više od 117 000 osoba. Osim toga, od 2021. više od 46 000 osoba, uglavnom ugroženih Afganistanaca, stiglo je u EU u okviru humanitarnog prihvata. Države članice za ta preseljenja i humanitarni prihvat primaju potporu iz proračuna EU-a.

Opći podaci

Nezakoniti prelasci granice EU-a po državljanstvu za 2023. (siječanj – kolovoz)

^{Izvor: Frontex}

siječanj – rujan 2023.:

To obuhvaća:

Geografska raspodjela

2022.

• U usporedbi s 2021. povećao se broj prelazaka na srednjosredozemnoj ruti (+56 %, ukupno 105 600), istočnosredozemnoj (+113 %, ukupno 43 900) i zapadnobalkanskoj ruti (+134 %, ukupno 144 100).
• Broj prelazaka smanjio se na zapadnosredozemnoj ruti (uključujući atlantsku rutu od zapadne Afrike do Kanarskih otoka) (-25 %, 30 600) i istočnim granicama (-22 %, 6300) u odnosu na 2021.
• Smrtnih slučajeva na moru bilo je 18 % više: 2022. je na trima sredozemnim rutama nestalo ili život izgubilo 2411 osoba (2047 u 2021.).

siječanj – kolovoz 2023.

• Od siječnja do kolovoza 2023. povećao se broj prelazaka na srednjosredozemnoj (+97 %, ukupno 114 900) i zapadnosredozemnoj ruti (uključujući atlantsku rutu od zapadne Afrike do Kanarskih otoka) (+7 %, ukupno 20 200) u usporedbi s istim razdobljem 2022.
• Od siječnja do kolovoza 2023. smanjio se broj prelazaka na istočnosredozemnoj ruti (-9 %, ukupno 25 400) i istočnim granicama (-9 %, 3800) u usporedbi s istim razdobljem 2022.
• Smrtnih slučajeva na moru bilo je 31 % više: od siječnja do rujna 2023. na trima sredozemnim rutama nestalo je ili život izgubilo 2418 osoba (1841 u istom razdoblju 2022.).

Opći podaci

Osobe kojima je naloženo da napuste EU bile su većinom državljani:

• Alžira (7,9 %)
• Maroka (7,1 %)
• Pakistana (5,9 %)
• Afganistana (5,8 %)
• Albanije (5,5 %)

Djelotvornost sustava vraćanja

U 2022. iz EU-a je u treće zemlje vraćeno 73 600 osoba koje nisu državljani zemalja EU-a. To odgovara udjelu od 17 % svih odluka o vraćanju izdanih tijekom godine, što je manje nego 2021. (18 %).

Osobe vraćene iz EU-a 2022. bile su većinom državljani:

• Albanije (12,9 %)
• Gruzije (10,2 %)
• Turske (5,4 %)
• Srbije (4,2 %)
• Moldove (3,5 %).

Stopa vraćanja bila je posebno niska za državljane sljedećih zemalja za koje je izdano najmanje 5000 naloga za vraćanje:

• Afganistana (1,1 %)
• Sirije (1,7 %)
• Obale bjelokosti (2,7 %)
• Gvineje (4,3 %)
• Bangladeša (5,7 %)

Udio dobrovoljnih i prisilnih vraćanja 2022. bio je 54 % – 46 %. Ukupno 75 % vraćanja bilo je potpomognuto vraćanje, što znači da su vraćene osobe primile logističku, financijsku i/ili drugu materijalnu pomoć.

U prvoj polovini 2023. ukupno 217 100 državljana trećih zemalja naloženo je da napuste državu članicu EU-a, a njih ukupno 38 900 vraćeno je u zemlju izvan EU-a nakon naloga za odlazak. U usporedbi s istim razdobljem 2021. broj naloga za vraćanje povećao se za 16 %, a vraćanja za 21 %.

U 2022. je gotovo 1700 konzulata država članica zaprimilo 7,6 milijuna zahtjeva državljana zemalja izvan EU-a za izdavanje vize za kratkotrajni boravak, što je porast u odnosu na 2021. (2,9 milijuna), ali 55 % manje nego 2019.

Ukupno je izdano 5,9 milijuna viza za kratkotrajni boravak, a odbijeno 1,3 milijuna zahtjeva (stopa odbijanja zahtjeva na razini EU-u od 17,9 %, dok je 2021. iznosila 13,4 %).

Većina zahtjeva podnesena je u:

• Turskoj (778 400)
• Rusiji (687 200)
• Indiji (671 900)
• Maroku (423 200)
• Alžiru (392,100)

Većina zahtjeva za vizu obrađena je u:

• Francuskoj (1 918 500)
• Španjolskoj (1 197 500)
• Njemačkoj (1 043 300)
• Italiji (727 500)
• Grčkoj (459 100)

Udio viza za višekratni ulazak bio je 58 %. Vize za kratkotrajni boravak omogućuju putovanje kroz 26 zemalja schengenskog prostora u trajanju do 90 dana u bilo kojem razdoblju od 180 dana.

Centar znanja Europske komisije o migracijama i demografiji objavio je Atlas migracija – interaktivni izvor usklađenih, ažuriranih i potvrđenih podataka o stanju migracija i demografije u 27 država članica EU-a i 171 zemlji i teritoriju izvan EU-a.

Ažurirani europski statistički podaci o sljedećem:

• međunarodnim migracijama
• azilu
• upravljanju migracijama
• djeci migrantima
• integraciji migranata

te povezane informacije dostupne su na stranicama Eurostata.

Eurostat prikuplja podatke od nacionalnih statističkih tijela država članica EU-a i zemalja EFTA-e na temelju statističkih propisa koje donesu Europski parlament i Vijeće. Podaci i povezani metapodaci redovito se ažuriraju ovisno o njihovu prikupljanju, a kvaliteta im se provjerava u skladu s Kodeksom prakse europske statistike. Statistički rezultati objavljuju se u člancima na stranicama Statistics Explained i u drugim publikacijama.

_{Izjava o odricanju od odgovornosti: Navedeni podaci temelje se na najnovijim dostupnim informacijama i ažuriraju svakog tromjesečja, zadnji puta u listopadu 2023.}