Glavni sadržaj

Drugo detaljno preispitivanje strateških područja za interese Europe

Europska komisija predstavila je 23. veljače 2022. drugu detaljnu analizu strateških ovisnosti Europe. U toj se analizi razmatra pet područja u kojima se povećava ovisnost Europe o trećim zemljama te se nastoji potaknuti bolje razumijevanje rizika i prilika za rješavanje pitanja tih ovisnosti.

Elementi rijetkih zemalja i magnezij

Ključna pitanja

  • EU je vrlo ovisan o Kini kad je riječ o pristupu magneziju i elementima rijetkih zemalja. Kina sudjeluje s 93 % u svjetskoj proizvodnji magneta od elemenata rijetkih zemalja i s 89 % u proizvodnji magnezija.
  • Potražnja EU-a za tim sirovinama raste. Do 2030. godišnje potrebe EU-a za trajnim magnetima izrađenim od elemenata rijetkih zemalja mogle bi se udvostručiti u odnosu na 2019., s 18 000 tona na 40,000 tona.

Kemikalije

1,1 milijuna
zaposlenih u europskoj kemijskoj industriji
543 milijarde eura
prometa
9,3 milijarde eura
ulaganja u istraživanje i inovacije

Ključna pitanja

  • Europa u određenoj mjeri ovisi o ograničenom broju trećih zemalja za pristup nekim kemikalijama. Među njima su i one od osobite strateške važnosti, kao što su jod, fluor, crveni fosfor, litijev oksid i hidroksid, molibden dioksid i volframat.
  • Eurazijske zemlje (npr. Kazahstan, Rusija i Kina) veliki su izvoznici tih strateških kemikalija u EU.
  • One imaju širok raspon krajnjih namjena kao dio lanaca opskrbe i vrijednosti za npr. pohranu energije, proizvodnju hrane, proizvodnju poluvodiča koji se upotrebljavaju za solarne ploče i proizvodnju baterija za električna vozila.

Solarne ploče

Ključna pitanja

Europski zeleni plan podrazumijeva golemu potražnju za proizvodnjom solarne energije: ona će se do 2050. udeseterostručiti.

Poduzeća iz EU-a globalni su predvodnici u nekoliko silaznih segmenata vrijednosnog lanca u području solarne fotonaponske energije. Međutim, EU je suočen s velikim strateškim ovisnostima u uzlaznim segmentima proizvodnje:

  • Kina drži 96 % svjetske proizvodnje solarnih pločica.
  • Poduzeća iz EU-a drže 1 % svjetske proizvodnje solarnih pločica, 0,4 % za solarne ćelije i 2 – 3 % za module.

Nedavni događaji širom svijeta ozbiljno su utjecali na uvoz i uporabu solarnih fotonaponskih ploča u EU-u: 2021. odgođeno je ili otkazano 20 – 25 % projekata solarne energije u EU-u.

Privatna europska inicijativa za solarnu energiju za cilj ima povećanje godišnje proizvodnje fotonaponske električne energije na 20 GW do 2025.

Kibersigurnost

Ključna pitanja

Unatoč tome što je predvodnik u globalnim istraživanjima u području kibersigurnosti, EU zaostaje s inovacijama i privatnim ulaganjima u tom području.

  • Samo 14 % od 500 najvećih poduzeća koja posluju u području kibersigurnosti u svijetu ima sjedište u EU-u.
  • Većina hardvera i softvera koji se trenutačno u EU-u koriste za kiberobranu razvijena je u SAD-u i proizvedena u Kini.
  • Većina poduzeća u EU-u koja posluju u području kibersigurnosti su mikropoduzeća ili mala poduzeća koja se oslanjaju na treće strane.

Informatički programi za računalstvo u oblaku i računalstvo na rubu mreže

Ključna pitanja

  • Tržište takvih tehnologija obuhvaća ograničen broj globalnih pružatelja usluga računalstva u oblaku sa sjedištem izvan EU-a. To bi moglo dovesti do potencijalnih rizika za EU koji proizlaze iz mogućih poremećaja u uslugama računalstva u oblaku stranih pružatelja, što bi dovelo do učinka ovisnosti za europske korisnike ili nezakonitog pristupa podacima u slučaju prekomjerne provedbe ili izmjene primjenjivog zakonodavstva trećih zemalja.
  • Vrijednost europskog tržišta za računalstvo u oblaku je 5,9 milijardi eura. Njegova se vrijednost utrostručila u razdoblju od 2017. do 2020. Međutim, tržišni udio pružatelja usluga računalstva u oblaku smanjio se s 26 % u 2017. na 16 % u 2020.