Glavni sadržaj

Europska industrijska strategija

alt=""

Europa je na putu prema klimatskoj neutralnosti i digitalnom vodstvu. Cilj je europske industrijske strategije osigurati vodeću ulogu europske industrije pri ulasku u to novo doba.

Komisija je 10. ožujka 2020. postavila temelje za industrijsku strategiju kojom bi se podržao dvostruki prijelaz na zeleno i digitalno gospodarstvo, povećala globalna konkurentnost industrije EU-a i ojačala otvorena strateška autonomija Europe. Dan nakon predstavljanja nove industrijske strategije, Svjetska zdravstvena organizacija proglasila je pandemiju bolesti COVID-19.

Komisija je 11. svibnja 2021. ažurirala industrijsku strategiju EU-a kako bi osigurala da se pri razvoju europske industrije vodi računa o novim okolnostima koje su proizišle iz krize uzrokovane pandemijom COVID-a 19 i pomogla u transformaciji na održivije, otpornije, digitalno i konkurentno gospodarstvo. Ovo ažuriranje ne zamjenjuje industrijsku strategiju iz 2020. niti se zaključuju procesi koji su njome pokrenuti – na njima se većinom i dalje radi te su nužni ciljani napori. Riječ je o ciljanom dokumentu koji je usmjeren na ono što je još potrebno učiniti i na pouke koje je potrebno izvući.

Mala i srednja poduzeća (MSP-ove), kao glavne pokretače inovacija u različitim ekosustavima, potrebno je uzeti u obzir u svim aktivnostima u okviru strategije. To se horizontalno odražava tako da se veća pozornost posvećuje regulatornim opterećenjima za MSP-ove. Nove mjere bit će od velike koristi MSP-ovima i novoosnovanim poduzećima, bez obzira na to je li riječ o ojačanom jedinstvenom tržištu, smanjenoj ovisnosti o opskrbi ili ubrzanoj zelenoj i digitalnoj tranziciji. Strategija uključuje i neke mjere namijenjene MSP-ovima, kao što su povećana otpornost, borba protiv kašnjenja u plaćanju i potpora solventnosti.

Iskustva stečena tijekom pandemije bolesti COVID-19

Pandemija bolesti COVID-19 snažno je utjecala na gospodarstvo EU-a. Njezin se učinak razlikuje ovisno o ekosustavima i veličini poduzeća. Kriza je razotkrila međuovisnost globalnih lanaca vrijednosti i pokazala ključnu ulogu globalno integriranog i funkcionalnog jedinstvenog tržišta.

6,3 %
pad gospodarstva EU-a
60 %
postotak MSP-ova koji su zabilježili pad prometa 2020.
24 %
pad trgovine unutar EU-a u drugom i trećem tromjesečju 2020.
1,7 %
smanjenje zaposlenosti u MSP-ovima 2020. – 1,4 milijuna radnih mjesta
45 %
postotak poduzeća za koja se očekuje da će smanjiti ulaganja 2021.

Premda se učinak krize razlikuje ovisno o ekosustavima i poduzećima, najistaknutiji problemi su: 

  • ograničeno slobodno kretanje robe i usluga zbog zatvorenih granica
  • ograničena dostupnost osnovnih proizvoda zbog prekinutih globalnih lanaca opskrbe 
  • poremećaj potražnje.

Kako bi se riješili ti problemi, u ažuriranoj industrijskoj strategiji predlažu su nove mjere kako bi se u obzir uzela iskustva stečena tijekom krize i održala razina ulaganja. U središtu je strategije:

  • worker in a steel factory

    Jačanje otpornosti jedinstvenog tržišta

  • Foam ball with a European flag

    Potpora otvorenoj strateškoj autonomiji Europe rješavanjem pitanja ovisnosti

  • A woman using a tablet for effective farm management

    Promicanje poslovnih argumenata u korist dvostruke tranzicije

Otpornost jedinstvenog tržišta

Jedinstveno tržište najvažniji je EU-ov adut jer nudi sigurnost, razne mogućnosti i odskočnu dasku za europska poduzeća u svijetu. No, pandemija bolesti COVID-19 utjecala je na mogućnosti koje nudi jedinstveno tržište. Zatvaranja granica, poremećaji opskrbe i nedostatak predvidljivosti negativno su utjecali na poduzeća i građane.     

Kako bi riješila te probleme, Komisija je predložila: 

  • alt=""

    Hitni instrument za jedinstveno tržište: pružiti strukturno rješenje kako bi se osigurala dostupnost i slobodno kretanje osoba, robe i usluga u kontekstu mogućih budućih kriza.

  • alt=""

    Produbljivanje jedinstvenog tržišta: istražiti mogućnost usklađivanja standarda za ključne poslovne usluge; te ojačati digitalizaciju nadzora tržišta i drugih ciljanih mjera za MSP-ove.

  • alt=""

    Praćenje jedinstvenog tržišta: godišnja analiza stanja na jedinstvenom tržištu koja uključuje 14 industrijskih ekosustava.

Industrial ecosystems

14 industrijskih ekosustava su: zrakoplovna, svemirska i obrambena industrija, poljoprivredno-prehrambeni sektor, građevinarstvo, kulturni i kreativni sektor, digitalni sektor, elektronika, energetski intenzivne industrije, obnovljivi izvori energije, zdravstvo, mobilnost / promet / automobilska industrija, lokalna ekonomija, socijalno poduzetništvo i civilna sigurnost, maloprodaja, tekstilna industrija i turizam.

Jačanje otvorene strateške autonomije EU-a

  • A factory employee transporting boxes

    Za EU, jednog od glavnih uvoznika i izvoznika, otvorenost trgovini i ulaganjima izvor je snage, rasta i otpornosti. No, COVID-19 izazvao je poremećaje u globalnom lancu opskrbe i nestašice određenih ključnih proizvoda u Europi. Zato moramo nastaviti poboljšavati svoju otvorenu stratešku autonomiju u ključnim područjima, kako je već predviđeno u industrijskoj strategiji EU-a iz 2020.

    Komisija predlaže:

  • alt=""

    Različita međunarodna partnerstava: kako bi se osiguralo da trgovina i ulaganja i dalje imaju ključnu ulogu u izgradnji naše gospodarske otpornosti.

  • alt=""

    Industrijski savezi mogu biti prikladan alat ako ubrzavaju aktivnosti koje se inače ne bi razvile, ako pomažu privući privatne ulagače kako bi se razmotrila nova poslovna partnerstva i modeli na otvoren i transparentan način u potpunosti u skladu s pravilima tržišnog natjecanja i ako imaju potencijal za stvaranje radnih mjesta velike vrijednosti. Takvi savezi funkcioniraju kao široka i u načelu otvorena platforma te će posebno biti usmjereni na novoosnovana te mala i srednja poduzeća. Komisija priprema osnivanje saveza za procesore i poluvodičke tehnologije i saveza za industrijske podatke, tehnologiju EDGE i računalstvo u oblaku te razmatra osnivanje saveza za svemirske lansere i saveza za zrakoplovstvo bez emisija.

  • alt=""

    Praćenje strateških ovisnosti: objava prvog izvješća u kojem se analiziraju strateške ovisnosti EU-a. U izvješću je za 137 proizvoda u osjetljivim ekosustavima utvrđeno da EU uvelike ovisi o stranim izvorima.

Analiza strateških ovisnosti

  • Od ukupno 5200 analiziranih proizvoda za 137 proizvoda u osjetljivim ekosustavima EU uvelike ovisi o stranim dobavljačima.
  • Ti proizvodi predstavljaju 6 % vrijednosti svih uvezenih proizvoda u Europi.
  • Više od polovine tih ovisnosti odnosi se na proizvode iz Kine, a zatim Vijetnama i Brazila.
  • Za 34 proizvoda postoji niski potencijal za diversifikaciju i zamjenu proizvodom iz EU-a. To su razne sirovine i kemikalije koje se upotrebljavaju u energetski intenzivnim industrijama i zdravstvu.
  • Ti proizvodi predstavljaju 0,6 % vrijednosti svih uvezenih proizvoda u Europi.

Izvješće sadržava i detaljnu analizu šest strateških područja u kojima u EU-u postoje ovisnosti: sirovine, baterije, aktivni farmaceutski sastojci, vodik, poluvodiči, tehnologije u oblaku i na rubu mreže:

  • sirovine
  • baterije
  • aktivni farmaceutski sastojci
  • vodik
  • poluvodiči
  • tehnologija EDGE i računalstvo u oblaku.

Ubrzavanje dvostruke tranzicije

Industrijska strategija iz 2020. sadržavala je popis mjera za potporu zelenoj i digitalnoj tranziciji industrije EU-a, od kojih su mnoge već donesene ili poduzete. Međutim, pandemija je drastično utjecala na brzinu i opseg te tranzicije. Poduzeća usmjerena na održivost i digitalizaciju imaju veće vjerojatnosti da budu među vođama sutrašnjice. 

U cilju ubrzavanja dvostruke tranzicije, među prijedlozima Komisije su:

  • alt=""
    Načini tranzicije

    Osmisliti zajedno sa sektorom i dionicima načine tranzicije kako bi se odredilo koje su mjere nužne za ostvarenje dvostruke tranzicije te bolje razumjeli razmjeri, pogodnosti i propisani uvjeti.

  • alt=""
    Višedržavni projekti

    Kako bi se podržao oporavak i izgradili digitalni i zeleni kapaciteti, Komisija će podržati države članice u zajedničkim projektima kojima je cilj maksimalno povećati ulaganja u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost.

  • alt=""
    Analiza sektora čelika

    Kako bi industrija čelika postala čista i konkurentna, Komisija analizira i odgovara na izazove u tom sektoru.

  • alt=""
    Partnerstva u okviru Obzora Europa

    Prikupiti privatna i javna sredstva radi financiranja istraživanja i inovacija u području niskougljičnih tehnologija i procesa. 

  • alt=""
    Obilna, pristupačna i povoljna dekarbonizirana energija

    Komisija će surađivati s državama članicama u cilju ubrzavanja ulaganja u obnovljive izvore energije i mreže te uklanjati prepreke.

Dokumenti

 

5. SVIBNJA 2021.
Communication "Updating the 2020 New Industrial Strategy: Building a stronger Single Market for Europe’s recovery "

 

5. SVIBNJA 2021.
Staff working document - Annual Single Market Report 2021

 

5. SVIBNJA 2021.
Staff working document - Strategic dependencies and capacities

 

5. SVIBNJA 2021.
Staff working document - Towards competitive and clean European steel

 

10. OŽUJKA 2020.
Komunikacija Komisije: Nova industrijska strategija za Europu

 

10. OŽUJKA 2020.
Komunikacija Komisije: Strategija za MSP-ove i održivu i digitalnu Europu

 

10. OŽUJKA 2020.
Commission Communication: Long-term action plan for better implementation and enforcement of single market rules

 

10. OŽUJKA 2020.
Komunikacija Komisije: Dugoročni akcijski plan za bolju provedbu i osiguravanje primjene pravila jedinstvenog tržišta

 

10. OŽUJKA 2020.
Staff Working Document - Identifying and addressing barriers to the Single Market