Gradimo Uniju ravnopravnosti Neovisnost Europe znači zaštitu naših sloboda. Slobode odlučivanja. Slobode govora. Slobode kretanja cijelim kontinentom. Slobode glasanja. Slobode da volimo. Slobode da molimo. Slobode da živimo u Uniji ravnopravnosti. U istinski uključivom društvu potiče se i razvija potencijal svih. Zbog toga je ravnopravnost u samom središtu programa Komisije, čiji je cilj izgraditi Uniju ravnopravnosti u kojoj svaka osoba živi bez diskriminacije.U 2020. i 2021. Komisija je donijela pet strategija za stvaranje uvjeta u kojima svi mogu kvalitetno živjeti bez obzira na spol, rasno ili etničko podrijetlo, vjeroispovijest ili uvjerenje, invaliditet, dob ili seksualnu orijentaciju:Strategija o ravnopravnosti LGBTIQ osoba za razdoblje 2020. – 2025.Strategija za rodnu ravnopravnost 2020. – 2025.Strategija o pravima osoba s invaliditetom za razdoblje 2021. – 2030.Akcijski plan EU-a za antirasizam za razdoblje 2020. – 2025.Strateški okvir EU-a za jednakost, uključivanje i sudjelovanje Roma 2020. – 2030.Novom Strategijom o ravnopravnosti LGBTIQ+ osoba iz 2025. Komisija prvenstveno želi zaštititi LGBTIQ+ osobe od nasilja i omogućiti im život bez diskriminacije. U planu je i ažuriranje Strategije za rodnu ravnopravnost i Strategije za borbu protiv rasizma. Pravo da budeš što jesi U EU-u je zakonom zabranjena diskriminacija na bilo kojoj osnovi, kao što su spol, rasno ili etničko podrijetlo, vjera ili uvjerenje, invaliditet, dob ili seksualna orijentacija. No mnogi se ipak svakodnevno suočavaju s tim problemom.Kako bi osigurala poštovanje temeljnih prava na jednakost i nediskriminaciju, Komisija kontinuirano predlaže nove politike i inicijative koje se odnose na promicanje ravnopravnosti i uključivosti.Saznajte više o mjerama Komisije za suzbijanje diskriminacije Kontinent na kojem možete biti ambiciozni koliko god želite EU teži stvaranju društva u kojem svatko može odabrati životni put koji želi, bez rodno uvjetovanog nasilja i stereotipa. Rodna ravnopravnost 71 od 100 bodova za EU na indeksu rodne ravnopravnosti za 2024.33,4 % zastupnica u parlamentima država članica EU-a10 postotnih bodovaukupne razlike u zaposlenosti na temelju spola Izvori: Europski institut za ravnopravnost spolova, Eurostat Kad je riječ o rodnoj ravnopravnosti, države članice EU-a ostvarile su znatan napredak. Među ostalim je predloženo zajedničko zakonodavstvo, a perspektiva rodne ravnopravnosti integrirana je u razna područja politika.Međutim, još su daleko od ostvarenja potpune rodne ravnopravnosti i promjene su spore. Rodno uvjetovano nasilje i dalje je široko rasprostranjeno. Na tržištu rada žene su prekomjerno zastupljene u slabije plaćenim sektorima, a nedovoljno zastupljene na položajima na kojima se donose odluke. U prosjeku po satu i dalje zarađuju gotovo 13 % manje od muškaraca. Nedavna istraživanja pokazuju da žene općenito obavljaju više kućanskih poslova nego muškarci. Glavni su uzroci tih nejednakosti rodni stereotipi koji utječu i na žene i na muškarce.Radi suzbijanja i dalje prisutnih rodnih nejednakosti Komisija je 2020. pokrenula Strategiju EU-a za rodnu ravnopravnost.Saznajte više o radu Komisije na postizanju rodne ravnopravnosti Kontinent na kojem možete voljeti koga želite Europska unija predvodi rad na zaštiti prava lezbijki, homoseksualaca i biseksualnih, transrodnih, interseksualnih i queer (LGBTIQ+) osoba. 23 zemlje EU-adonijele su propise o jednakosti u području seksualne orijentacije, ne samo u zapošljavanjuViše od 100 inicijativa za potporu LGBTIQ+ osobama financira EU Izvori: Karta duginih boja, Izvješće o napretku Strategije o ravnopravnosti LGBTIQ osoba 2020. – 2025. Unatoč našim nastojanjima da svima omogućimo da budu tko jesu i vole koga žele, LGBTIQ+ osobe često doživljavaju diskriminaciju. Istraživanje koje je 2023. provela Agencija Europske unije za temeljna prava (FRA) pokazalo je da je diskriminacija na temelju seksualne orijentacije i dalje na visokoj razini, ali se polako smanjuje. Međutim, uznemiravanje, zlostavljanje i nasilje češći su nego prije. Istom je anketom utvrđeno da je 55 % LGBTIQ+ osoba doživjelo uznemiravanje samo zbog toga što su LGBTIQ+ osobe.Nadovezujući se na napredak ostvaren na temelju prve Strategije o ravnopravnosti LGBTIQ osoba, Komisija je objavila Strategiju o ravnopravnosti LGBTIQ+ osoba za razdoblje 2026. – 2030. kako bi nastavila promicati ravnopravnost i nediskriminaciju zaštitom i jačanjem položaja LGBTIQ+ osoba te uključivanjem društva.Saznajte više o mjerama Komisije za zaštitu prava i sigurnosti LGBTIQ+ osoba Kontinent na kojem možete biti tko jeste Borba protiv rasizma Mi smo „ujedinjeni u raznolikosti” na kontinentu mnogo različitih kultura, tradicija i jezika.Međutim, da bi EU utjelovio te riječi u njihovu punom smislu, moramo se neprekidno boriti protiv rasizma i ksenofobnih pokreta, što znači i borbu protiv antisemitizma i govora mržnje protiv muslimana.Agencija EU-a za temeljna prava provela je niz istraživanja koja upućuju na to da je razina diskriminacije u EU-u i dalje visoka. Zbog toga je Komisija 2020. donijela Akcijski plan za antirasizam. Među ostalim ciljevima, plan:uvodi mjere politike i programe financiranja u borbi protiv rasizma i diskriminacije u pristupu zapošljavanju, obrazovanju i osposobljavanju, zdravstvenoj i socijalnoj zaštiti i stanovanjupromiče niz mjera u suradnji s medijima, civilnim društvom i predstavnicima osoba manjinskog rasnog ili etničkog podrijetla u cilju suzbijanja rasnih i etničkih stereotipapotiče države članice da poduzmu mjere kako bi se spriječio ili kompenzirao nepovoljan položaj povezan s diskriminacijom na temelju rase ili etničkog podrijetla.Saznajte više o Akcijskom planu za antirasizam za razdoblje 2020. – 2025.Inkluzija osoba s invaliditetom 101 milijun ljudi u EU-u živi s invaliditetomviše od 50 %osoba s invalidetom osjeća se diskriminirano51 %osoba s invaliditetom je zaposleno Izvor: Strategija o pravima osoba s invaliditetom za razdoblje 2021. – 2030. (anketa provedena među osobama s invaliditetom) Unatoč dosad postignutom napretku, osobe s invaliditetom u našem se društvu i dalje suočavaju sa znatnim preprekama. Strategijom o pravima osoba s invaliditetom za razdoblje 2021. – 2030. nastoji se poboljšati život osoba s invaliditetom te im omogućiti ostvarivanje prava i punopravno sudjelovanje u društvu i gospodarstvu.U okviru strategije 2022. donesen je paket mjera za zapošljavanje osoba s invaliditetom. Budući da je u EU-u zaposleno samo pola od 42,8 milijuna osoba s invaliditetom među radno sposobnim stanovništvom, te inicijative pružaju smjernice poslodavcima i javnim tijelima, a istodobno pomažu da više ljudi s invaliditetom pristupi tržištu rada.Posljednjih je godina doneseno i nekoliko propisa na razini EU-a da se poboljša pristupačnost proizvoda i usluga za osobe s invaliditetom, uključujući:Europski akt o pristupačnosti, koji obuhvaća proizvode i uslugeDirektivu o pristupačnosti interneta.Ostale inicijative uključuju:uvođenje europske iskaznice za osobe s invaliditetom i europske parkirališne karte za osobe s invaliditetompreporuke o pristupačnom i subvencioniranom stanovanju za osobe s invaliditetompredstojeći okvir za izvrsne socijalne usluge za osobe s invaliditetomSaznajte više o Strategiji o pravima osoba s invaliditetom za razdoblje 2021. – 2030. Jednakost, uključivanje i sudjelovanje Roma Romi su najveća etnička manjina u Europi. Procjenjuje se da su od 10 – 12 milijuna Roma njih 6 milijuna građani EU-a ili osobe s boravištem u EU-u.Iako je u EU-u diskriminacija zabranjena, mnogi Romi i dalje su žrtve predrasuda i socijalne isključenosti.Komisija je 2020. pokrenula desetogodišnji plan za promicanje jednakosti, uključivanja i sudjelovanja romske zajednice u EU-u, u kojem je utvrdila ciljeve za 2030., uključujući: najmanje upola manje slučajeva diskriminacije Romanajmanje upola manja razlika u siromaštvu između Roma i opće populacijenajmanje upola manje romske djece u odvojenim osnovnim školama u državama članicama sa znatnim udjelom romskog stanovništvanajmanje upola manja razlika u očekivanom životnom vijeku.Saznajte više o mjerama Komisije za promicanje ravnopravnosti, uključivanja i sudjelovanja Roma u EU-u Radna skupina za ravnopravnost U svih pet strategija Unije ravnopravnosti kombiniraju se ciljane mjere (kao što su zakonodavstvo o ravnopravnosti ili posebne aktivnosti informiranja) i rad na uključivanju ravnopravnosti u druga područja politike.Komisija je u tu svrhu osnovala posebnu radnu skupinu.Saznajte više o Komisijinoj radnoj skupini za ravnopravnost Korisne poveznice Ravnopravnost i uključivostStatistički podaci o jednakostiEuropski institut za ravnopravnost spolova (EIGE)Agencija Europske unije za temeljna prava (FRA)
U istinski uključivom društvu potiče se i razvija potencijal svih. Zbog toga je ravnopravnost u samom središtu programa Komisije, čiji je cilj izgraditi Uniju ravnopravnosti u kojoj svaka osoba živi bez diskriminacije.U 2020. i 2021. Komisija je donijela pet strategija za stvaranje uvjeta u kojima svi mogu kvalitetno živjeti bez obzira na spol, rasno ili etničko podrijetlo, vjeroispovijest ili uvjerenje, invaliditet, dob ili seksualnu orijentaciju:Strategija o ravnopravnosti LGBTIQ osoba za razdoblje 2020. – 2025.Strategija za rodnu ravnopravnost 2020. – 2025.Strategija o pravima osoba s invaliditetom za razdoblje 2021. – 2030.Akcijski plan EU-a za antirasizam za razdoblje 2020. – 2025.Strateški okvir EU-a za jednakost, uključivanje i sudjelovanje Roma 2020. – 2030.Novom Strategijom o ravnopravnosti LGBTIQ+ osoba iz 2025. Komisija prvenstveno želi zaštititi LGBTIQ+ osobe od nasilja i omogućiti im život bez diskriminacije. U planu je i ažuriranje Strategije za rodnu ravnopravnost i Strategije za borbu protiv rasizma.
Kad je riječ o rodnoj ravnopravnosti, države članice EU-a ostvarile su znatan napredak. Među ostalim je predloženo zajedničko zakonodavstvo, a perspektiva rodne ravnopravnosti integrirana je u razna područja politika.Međutim, još su daleko od ostvarenja potpune rodne ravnopravnosti i promjene su spore. Rodno uvjetovano nasilje i dalje je široko rasprostranjeno. Na tržištu rada žene su prekomjerno zastupljene u slabije plaćenim sektorima, a nedovoljno zastupljene na položajima na kojima se donose odluke. U prosjeku po satu i dalje zarađuju gotovo 13 % manje od muškaraca. Nedavna istraživanja pokazuju da žene općenito obavljaju više kućanskih poslova nego muškarci. Glavni su uzroci tih nejednakosti rodni stereotipi koji utječu i na žene i na muškarce.Radi suzbijanja i dalje prisutnih rodnih nejednakosti Komisija je 2020. pokrenula Strategiju EU-a za rodnu ravnopravnost.Saznajte više o radu Komisije na postizanju rodne ravnopravnosti
Unatoč našim nastojanjima da svima omogućimo da budu tko jesu i vole koga žele, LGBTIQ+ osobe često doživljavaju diskriminaciju. Istraživanje koje je 2023. provela Agencija Europske unije za temeljna prava (FRA) pokazalo je da je diskriminacija na temelju seksualne orijentacije i dalje na visokoj razini, ali se polako smanjuje. Međutim, uznemiravanje, zlostavljanje i nasilje češći su nego prije. Istom je anketom utvrđeno da je 55 % LGBTIQ+ osoba doživjelo uznemiravanje samo zbog toga što su LGBTIQ+ osobe.Nadovezujući se na napredak ostvaren na temelju prve Strategije o ravnopravnosti LGBTIQ osoba, Komisija je objavila Strategiju o ravnopravnosti LGBTIQ+ osoba za razdoblje 2026. – 2030. kako bi nastavila promicati ravnopravnost i nediskriminaciju zaštitom i jačanjem položaja LGBTIQ+ osoba te uključivanjem društva.Saznajte više o mjerama Komisije za zaštitu prava i sigurnosti LGBTIQ+ osoba
Mi smo „ujedinjeni u raznolikosti” na kontinentu mnogo različitih kultura, tradicija i jezika.Međutim, da bi EU utjelovio te riječi u njihovu punom smislu, moramo se neprekidno boriti protiv rasizma i ksenofobnih pokreta, što znači i borbu protiv antisemitizma i govora mržnje protiv muslimana.Agencija EU-a za temeljna prava provela je niz istraživanja koja upućuju na to da je razina diskriminacije u EU-u i dalje visoka.
Unatoč dosad postignutom napretku, osobe s invaliditetom u našem se društvu i dalje suočavaju sa znatnim preprekama. Strategijom o pravima osoba s invaliditetom za razdoblje 2021. – 2030. nastoji se poboljšati život osoba s invaliditetom te im omogućiti ostvarivanje prava i punopravno sudjelovanje u društvu i gospodarstvu.U okviru strategije 2022. donesen je paket mjera za zapošljavanje osoba s invaliditetom. Budući da je u EU-u zaposleno samo pola od 42,8 milijuna osoba s invaliditetom među radno sposobnim stanovništvom, te inicijative pružaju smjernice poslodavcima i javnim tijelima, a istodobno pomažu da više ljudi s invaliditetom pristupi tržištu rada.Posljednjih je godina doneseno i nekoliko propisa na razini EU-a da se poboljša pristupačnost proizvoda i usluga za osobe s invaliditetom, uključujući:Europski akt o pristupačnosti, koji obuhvaća proizvode i uslugeDirektivu o pristupačnosti interneta.Ostale inicijative uključuju:uvođenje europske iskaznice za osobe s invaliditetom i europske parkirališne karte za osobe s invaliditetompreporuke o pristupačnom i subvencioniranom stanovanju za osobe s invaliditetompredstojeći okvir za izvrsne socijalne usluge za osobe s invaliditetomSaznajte više o Strategiji o pravima osoba s invaliditetom za razdoblje 2021. – 2030.
Romi su najveća etnička manjina u Europi. Procjenjuje se da su od 10 – 12 milijuna Roma njih 6 milijuna građani EU-a ili osobe s boravištem u EU-u.Iako je u EU-u diskriminacija zabranjena, mnogi Romi i dalje su žrtve predrasuda i socijalne isključenosti.Komisija je 2020. pokrenula desetogodišnji plan za promicanje jednakosti, uključivanja i sudjelovanja romske zajednice u EU-u, u kojem je utvrdila ciljeve za 2030., uključujući:
