Plan za konkurentnost i dekarbonizaciju EU-a
Europski industrijski sektori suočeni su s visokim troškovima energije i žestokom globalnom konkurencijom, zbog čega im je potrebna hitna potpora. U Planu za čistu industriju, predstavljenom 26. veljače 2025., navode se konkretne mjere kako bi dekarbonizacija postala snažan pokretač rasta europske industrije. Uključuju smanjenje cijena energije, otvaranje kvalitetnih radnih mjesta i odgovarajuće uvjete za uspješno poslovanje poduzeća.
U Planu su predstavljene mjere za poticanje svih faza proizvodnje, posebno:
- u energetski intenzivnim industrijama, kao što su sektori čelika, metala i kemikalija, koje hitno treba poduprijeti u dekarbonizaciji, prelasku na čistu energiju i rješavanju problema visokih troškova, nepoštenog globalnog tržišnog natjecanja i složenih propisa
- u sektoru čistih tehnologija, koji je u središtu buduće konkurentnosti i neophodan je za industrijsku transformaciju, kružnost i dekarbonizaciju.
Kružnost je još jedan element Plana, a svrha joj je smanjenje otpada i produljenje životnog vijeka materijala, i to promicanjem recikliranja, ponovne uporabe i održive proizvodnje. Maksimalno iskorištavanje ograničenih resursa EU-a i smanjenje prekomjernih ovisnosti o dobavljačima sirovina iz trećih zemalja neophodni su za konkurentno i otporno tržište.
Glavni elementi Plana za čistu industriju
Priuštiva energija
Priuštiva energija temelj je konkurentnosti. Da bi se smanjili računi za energiju za industrije, poduzeća i kućanstva te promicao prelazak na niskougljično gospodarstvo, Komisija je donijela Akcijski plan za priuštivu energiju kako bi se:
- ubrzalo uvođenje čiste energije i elektrifikacija
- dovršile fizičke interkonekcije za unutarnje energetsko tržište
- učinkovitije koristila energija i smanjila ovisnost o uvezenim fosilnim gorivima.
Povećanje potražnje za čistim proizvodima
Komisija je u ožujku 2026. predstavila Akt o ubrzavanju industrijske proizvodnje kako bi se povećala potražnja za niskougljičnim europskim tehnologijama i proizvodima.
Aktom se uvode zahtjevi za oznaku „proizvedeno u EU-u” i zahtjevi za smanjenje emisija ugljika za javnu nabavu i programe javne potpore u ključnim strateškim sektorima.
Navode se i uvjeti za ulaganja od najmanje 100 milijuna eura za poduzeća iz treće zemlje koja kontrolira više od 40 % globalnih proizvodnih kapaciteta u područjima kao što su električna vozila, baterije, solarna energija i kritične sirovine. Ulaganja ispunjavaju te uvjete ako stvaraju kvalitetna radna mjesta, potiču inovacije i rast, donose stvarnu vrijednost EU-u i poštuju zahtjeve lokalnog sadržaja.
Komisija će 2026. preispitati i okvir za javnu nabavu kako bi u javnu nabavu za strateške sektore uvela kriterije održivosti, otpornosti i davanja prednosti europskim proizvodima.
Financiranje prelaska na čistu energiju
U okviru Plana za čistu industriju mobilizirat će se više od 100 milijardi eura za potporu čistoj proizvodnji u EU-u. Komisija je već:
- objavila poziv u okviru programa Obzor Europa u iznosu od 450 milijuna eura za poticanje istraživanja i inovacija u tim područjima
- donijela novi okvir za državne potpore u sklopu Plana za čistu industriju radi bržeg odobravanja državnih potpora za uvođenje energije iz obnovljivih izvora, dekarbonizacije industrije i povećanja kapaciteta za proizvodnju čistih tehnologija
- izmijenila Uredbu o programu InvestEU radi povećanja iznosa financijskih jamstava koja InvestEU može pružiti za potporu ulaganjima. Time će se mobilizirati do 50 milijardi eura za uvođenje čistih tehnologija, čistu mobilnost i smanjenje otpada.
Komisija će ojačati Inovacijski fond i predložiti osnivanje banke za dekarbonizaciju industrije s ciljem dodjele do 100 milijardi eura na temelju dostupnih sredstava iz Inovacijskog fonda, dodatnih prihoda koji proizlaze iz dijelova ETS-a i revizije programa InvestEU.
Kružnost i pristup materijalima
Kritične sirovine ključne su za našu industriju. EU mora osigurati pristup takvim materijalima i smanjiti ovisnost o nepouzdanim dobavljačima. Kružnost kao dio naše strategije dekarbonizacije ključna je za maksimalno iskorištavanje ograničenih resursa EU-a. Komisija namjerava:
- uspostaviti mehanizam kojim se europskim poduzećima omogućuje da se udruže i objedine svoju potražnju za kritičnim sirovinama
- uspostaviti centar EU-a za kritične sirovine radi zajedničke kupnje sirovina u ime zainteresiranih društava, čime će se uspostaviti ekonomija razmjera i jača pozicija za pregovaranje o boljim cijenama i uvjetima
- donijeti akt o kružnom gospodarstvu 2026. radi bržeg uvođenja kružnosti i osiguravanja da se rijetki materijali učinkovito i ponovno koriste, smanjenja naše globalne ovisnosti i otvaranja visokokvalitetnih radnih mjesta. Cilj je da 24 % materijala bude kružno do 2030.
Djelovanje na globalnoj razini
EU-u nikad nisu bili potrebniji pouzdani globalni partneri. Uz postojeće i nove trgovinske sporazume, Komisija je:
- ojačala mehanizam za ugljičnu prilagodbu na granicama, alat EU-a za određivanje pravedne cijene ugljika koji se ispušta pri proizvodnji robe s visokim emisijama ugljika
- predstavila novu globalnu klimatsku i energetsku viziju EU-a za oblikovanje čiste i otporne globalne tranzicije
- pokrenula partnerstva za čistu trgovinu i ulaganja radi diversifikacije lanaca opskrbe i sklapanja sporazuma na obostranu korist, a prvo takvo partnerstvo sklopljeno je s Južnom Afrikom.
Komisija namjerava zajamčiti gospodarsku sigurnost i otpornost industrije EU-a u kontekstu globalne konkurencije i geopolitičkih nesigurnosti, i to nizom instrumenata, uključujući instrumente trgovinske zaštite.
Vještine i kvalitetna radna mjesta
Radna snaga EU-a mora imati vještine potrebne za prelazak na niskougljično gospodarstvo, uključujući vještine u području čistih tehnologija, digitalizacije i poduzetništva.
Komisija je uspostavila Uniju vještina koja ulaže u radnike, razvija vještine i otvara kvalitetna radna mjesta.
Erasmus+ ojačat će programe obrazovanja i osposobljavanja kako bi se razvila kvalificirana i prilagodljiva radna snaga te riješio problem nedostatka vještina u ključnim sektorima, uz financiranje u iznosu do 90 milijuna eura.
Plan za čistu industriju bit će usmjeren i na horizontalne čimbenike potrebne za konkurentno gospodarstvo:
- smanjenje birokracije
- potpuno iskorištavanje veličine jedinstvenog tržišta
- promicanje kvalitetnih radnih mjesta
- bolju koordinaciju politika na razini EU-a i na nacionalnoj razini.
Tekstualna verzija
- više od 100 milijardi eura mobilizirat će se u okviru Plana za čistu industriju radi potpore čistoj proizvodnji u EU-u
- 100 milijardi eura je predviđena vrijednost europskog tržišta ponovne proizvodnje do 2030.
- 500 000 novih radnih mjesta bit će otvoreno
Kontekst
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen obvezala se u svojim političkim smjernicama da će u prvih 100 dana Komisije izraditi Plan za čistu industriju u kojem su prioriteti konkurentnost i blagostanje EU-a.
Ova se inicijativa temelji na doprinosu čelnika industrije, socijalnih partnera i civilnog društva nakon Deklaracije iz Antwerpena o europskom industrijskom planu i dijaloga o čistoj tranziciji.
Zadnje ažuriranje stranice: 5 ožujka 2026