Digitalna rješenja tijekom pandemije

Nakon krize uzrokovane koronavirusom digitalna strategija Europske komisije dobila je na važnosti jer su se digitalni alati upotrebljavali za praćenje i obuzdavanje širenja virusa, potporu istraživanju i razvoju dijagnostičkih strategija, lijekova i cjepiva te općenito osiguravanje povezanosti i sigurnosti Europljana na internetu. 

Unatoč ograničenjima, društvene i gospodarske aktivnosti postajale su sve više digitalne, a građani i poduzeća oslanjali su se na internet i povezivost. Zahvaljujući širokopojasnim mrežama i digitalnoj infrastrukturi mogli smo nastaviti s učenjem, druženjem i radom. Uslugama povjerenja za poduzeća, e-upravu i e-zdravstvo osiguravali su se kontinuitet i dostupnost javnih usluga, dok su pouzdani sigurnosni sustavi štitili naše identitete na internetu. 

Nacionalne aplikacije za praćenje kontakata i upozoravanje stavljene su na raspolaganje svima koji su ih željeli instalirati i upotrebljavati. Upozoravale bi korisnike, čak i preko granica, ako su bili u blizini osobe za koju je prijavljeno da je pozitivna na koronavirus. U slučaju upozorenja aplikacija je korisniku pružila relevantne informacije nadležnih tijela, primjerice savjet da se testira, ostane u samoizolaciji te kome se treba obratiti. U borbi protiv koronavirusa većina država članica pokrenula je nacionalnu aplikaciju za praćenje kontakata i upozoravanje. 

U okviru Instrumenta za hitnu potporu stavljeno je na raspolaganje oko 10 milijuna eura za povezivanje tih nacionalnih aplikacija kako bi se prekinuo lanac zaraze koronavirusom i spasili životi, čak i kad bi ljudi prelazili granice. 

Usluga interoperabilnog pristupnika bila je europsko rješenje za sigurnu razmjenu informacija među nacionalnim aplikacijama koja se temeljila na decentraliziranoj strukturi i visokoj razini zaštite podataka. Nakon uspješne pilot-faze sustav je počeo s radom 19. listopada. 

Ukupno je 19 nacionalnih aplikacija, koje su preuzete 74 milijuna puta, povezano u okviru te usluge.  

Mobilne aplikacije za praćenje kontakata u državama članicama EU-a 

Analitička moć umjetne inteligencije i računalstva visokih performansi bila je važna za otkrivanje obrazaca širenja koronavirusa. Uz njihovu pomoć zdravstvene ustanove mogle su pratiti širenje koronavirusa i brzo osmisliti učinkovite strategije odgovora. 

Kad je riječ o zdravstvenoj industriji, umjetna inteligencija također igra ulogu u napajanju robota i drugih alata koji se koriste za dolazak u kontakt s bolesnicima, s obzirom na to da se ljudska interakcija treba svesti na najmanju moguću mjeru. 

Djelovanja kao odgovor EU-a na pandemiju koronavirusa: podaci, umjetna inteligencija i superračunala 

Tri snažna europska superračunalna centra bila su uključena u proučavanje i razvoj cjepiva protiv koronavirusa, postupaka liječenja i dijagnostičkih metoda. 

Usporedbom digitalnih modela proteina koronavirusa i pronalaženjem podudarnosti u bazi podataka o tisućama postojećih lijekova nastojalo se otkriti koje kombinacije aktivnih molekula reagiraju na virus. Superračunala su nadopunjavala klasičnu kliničku metodu pokušaja i pogreške. Jedno farmaceutsko poduzeće i nekoliko velikih bioloških i biokemijskih instituta omogućili su pristup svojim bazama podataka o lijekovima. U okviru projekta Exscalate4CoV, koji je EU podupro s 3 milijuna eura, provodila su se istraživanja s pomoću europske platforme za superračunalstvo za provjeru potencijalnih učinaka poznatih molekula na strukturu koronavirusa. U samo šezdeset sati to je superračunalo analiziralo više od 71 milijarde farmaceutskih molekula (5 milijuna simulacija u sekundi), što je dovelo do otkrivanja Raloxifena kao učinkovitog lijeka u borbi protiv širenja koronavirusa. 

U suradnji s Europskom svemirskom agencijom, Europska komisija pokrenula je 5. lipnja 2020. platformu RACE („Rapid Action Coronavirus Earth observation”). Alat za brzo djelovanje oslanjao se na satelitske podatke kako bi se ocijenile posljedice ograničavanja kretanja zbog pandemije koronavirusa i pratio oporavak nakon ukidanja tih mjera na lokalnoj, regionalnoj i globalnoj razini. 

Svemirski program EU-a s više od 30 satelita, posebno putem komponente za promatranje Zemlje, Copernicusa i sustava satelitske navigacije Galileo, nudio je besplatne i otvorene podatke/informacije koje su pomogle u praćenju i ublažavanju posljedica pandemije koronavirusa.  

Sateliti EU-a od početka su krize pratili prometna zagušenja na graničnim prijelazima između država članica te mapirali zdravstvene objekte, bolnice i drugu kritičnu infrastrukturu. Podaci koje su prikupili, analizirani s pomoću umjetne inteligencije, javnim tijelima na razini EU-a i na nacionalnoj razini olakšali su razumijevanje i pronalazak učinkovitih rješenja za tu izvanrednu situaciju. 

Doprinos svemirskog programa EU-a borbi protiv koronavirusa 

Platforma RACE

Budući da su države članice EU-a uvele mjere ograničavanja socijalnih kontakata radi borbe protiv pandemije koronavirusa, poduzeća, institucije i građani prebacili su svoje aktivnosti na internet. Potražnja za internetskim kapacitetom drastično se povećala – bilo za rad na daljinu, e-učenje ili zabavu – opterećujući mreže. 

Kako bi se spriječilo zagušenje mreže i svima omogućilo uživanje u digitalnoj zabavi, Europska komisija pozvala je telekomunikacijske operatere i korisnike da poduzmu mjere i sastala se s glavnim direktorima platformi za streaming. Platforme za streaming poticalo se da ponude sadržaj standardne, a ne visoke razlučivosti, telekomunikacijski operatori trebali su poduzeti mjere ublažavanja kako bi omogućili nastavak prometa, a korisnici su trebali primjenjivati postavke kojima se smanjuje potrošnja podataka, uključujući uporabu bežičnog interneta. 

Komisija i Tijelo europskih regulatora za elektroničke komunikacije (BEREC) uspostavili su poseban mehanizam izvješćivanja i pratili stanje internetskog prometa u svakoj državi članici kako bi mogli odgovoriti na pitanja povezana s kapacitetom. 

Iskustvo s pandemijom bolesti COVID-19 i ograničavanje socijalnih kontakata promijenilo je način na koji se povezujemo, istražujemo i uvodimo inovacije na radnom mjestu. Kako bi se poslodavcima, službama za zapošljavanje i nastavnom osoblju pomoglo da Europljanima osiguraju stjecanje digitalnih vještina nakon krize izazvane pandemijom koronavirusa, Komisija je 13. srpnja 2020. donijela nove smjernice za digitalne kompetencije koje uključuju praktične korake, ključne mjere, savjete i internetske resurse za digitalne korisnike. Te smjernice građanima pomažu da na svojem „putu zapošljivosti” – od obrazovanja do održivog zaposlenja i poduzetništva – iskoriste svoje digitalne kompetencije na najbolji mogući način. Poboljšanje digitalnih vještina dio je i Programa vještina za Europu, petogodišnjeg plana za usavršavanje i prekvalifikaciju europskih zaposlenika, donesenog 1. srpnja 2020. 

Pandemija koronavirusa u Europi znatno je ograničila prilike za obrazovanje. Novi načini poučavanja i učenja zahtijevali su inovativna i kreativna rješenja koja osiguravaju da nitko neće biti zapostavljen. 

Europska komisija donijela je reviziju godišnjeg programa rada programa Erasmus+ za 2020. kojom se osiguravaju dodatna sredstva u iznosu od 200 milijuna EUR za projekte kojima se podupiru digitalno obrazovanje i osposobljavanje, digitalni rad s mladima te kreativne vještine i socijalna uključenost. 

Da bi se održao kontinuitet aktivnosti obrazovanja i osposobljavanja, na internetu su objavljeni brojni materijali za e-učenje: 

• Internetske platforme 
• Obrazovni materijali izrađeni u okviru projekata koje financira EU 
• Digitalni skup alata „Ostanite kod kuće” 
• SELFIE – besplatan alat za samoprocjenu koji školama pomaže da što bolje iskoriste digitalne tehnologije. Može se upotrijebiti kako bi se dobila slika jačih i slabijih strana škole anonimnim prikupljanjem stajališta učenika, nastavnika i rukovoditelja škole o upotrebi digitalnih tehnologija. SELFIE je dostupan na 31 jeziku. 
• Programiranje od kuće na platformi s obrazovnim resursima za razvoj digitalnih vještina 

^{Izjava o odricanju od odgovornosti: stranica je posljednji put ažurirana u rujnu 2023.}