Klimatska politika i zeleni plan

Put prema klimatskoj neutralnosti

Cilj je europskog zelenog plana učiniti Europu klimatski neutralnom do 2050. Kako bi taj cilj postao pravno obvezujuć, Komisija je predložila Europski zakon o klimi. Njime se postavlja novi, ambiciozniji cilj smanjenja neto emisija stakleničkih plinova za najmanje 55 % do 2030. u odnosu na razine iz 1990.

Za postizanje ciljeva dekarbonizacije moraju se smanjiti emisije u svim sektorima, od industrije i energetike do prometa i poljoprivrede. Klimatske promjene globalna su kriza koja iziskuje globalni odgovor. Stoga EU u području klimatske politike aktivno surađuje sa svojim međunarodnim partnerima i podupire ih, osobito u sklopu Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (UNFCCC) i Pariškog sporazuma. Usporedno s mjerama ublažavanja EU poduzima mjere za prilagodbu klimatskim promjenama.

Komisija je u veljači 2024. predstavila prijelazni klimatski cilj EU-a za 2040. Smanjenjem neto emisija stakleničkih plinova za 90 % do 2040. u odnosu na razine iz 1990. EU bi mogao ispuniti svoju obvezu da do 2050. bude klimatski neutralan. Europski parlament i države članice sada raspravljaju o tom cilju. Sljedeća Komisija će na temelju toga iznijeti zakonodavne prijedloge.

Više informacija o klimatskoj politici EU-a

I Komisija se uključila u europski klimatski pakt i obvezala da će svoj rad učiniti klimatski neutralnim do 2030. U Komunikaciji i akcijskom planu za ozelenjivanje Komisije donesenima u travnju 2022. Komisija se obvezala da će postupno smanjiti svoje emisije stakleničkih plinova za barem 60 % u odnosu na razine iz 2005. i kompenzirati sve preostale emisije 2030. visokokvalitetnim certificiranim rješenjima za uklanjanje ugljika.

Five young children smiling while holding flowers — RJ.RJ. Wave / Adobe Stock

Stupanje na snagu novih pravila za postupni prestanak korištenja fluoriranih stakleničkih plinova

11. ožujka – Zahvaljujući Uredbi o fluoriranim stakleničkim plinovima Europska unija smanjit će njihove štetne emisije za 310 milijuna tona ekvivalenta CO₂. Glavni je cilj te uredbe da se do 2050. postupno prestanu koristiti najčešći fluorirani staklenički plinovi, flourougljikovodici, koji se među ostalim koriste u rashladnim i klimatizacijskim uređajima i dizalicama topline. Nastoje se i pokrenuti inovacije za daljnji razvoj tehnologija prihvatljivih za okoliš i potaknuti zemlje izvan EU-a da poduzmu slične mjere kako bi se naš planet očuvao za iduće generacije.

Više informacija