Brže globalno djelovanje u području klime
COP29, odnosno 29. konferencija UN-a o klimatskim promjenama, održana je od 11. do 22. studenog 2024. u Bakuu. Sastanak na vrhu COP29 održan je pod azerbajdžanskim predsjedanjem, a cilj mu je bio ubrzati rad na postizanju cilja Pariškog sporazuma od 1,5 °C i ciljeva Okvirne konvencije UN-a o promjeni klime. Glavna tema bila je osiguravanje znatnih ulaganja potrebnih za smanjenje emisija i zaštitu ranjivog stanovništva.
Glavni rezultati
Europska komisija i države članice EU-a predvodile su pregovore u postizanju dogovora o usklađivanju globalnih financijskih tokova s ciljevima Pariškog sporazuma. Zahvaljujući novom zajedničkom kvantificiranom cilju financiranja borbe protiv klimatskih promjena EU je proširio globalnu bazu doprinositelja za financiranje klimatskih projekata. Do 2035. dosegnut će najmanje 1,3 bilijuna američkih dolara godišnje kombinirajući javna i privatna ulaganja te jačajući ulogu multilateralnih razvojnih banaka.
Osim toga, tijekom konferencije COP29 EU je
- finalizirao dogovor o pravilima za tržište ugljika koja će povećati okolišni integritet, transparentnost i odgovornost
- najavio da 2025. namjerava predstaviti nacionalno utvrđen doprinos usklađen s ciljem od 1,5 °C
- najavio partnerstvo za napuštanje fosilnih goriva u suradnji sa Savezom za ukidanje upotrebe nafte i plina
- pokrenuo novi plan partnerstva za smanjenje emisija metana kako bi se dodatno ubrzalo smanjenje emisija metana povezanih s proizvodnjom i potrošnjom fosilne energije
- objavio prvo dvogodišnje izvješće o transparentnosti, ključni korak u provedbi Pariškog sporazuma.
Djelovanje u području klime u EU-u
Europski zeleni plan je EU-ova strategija rasta. Nastavit ćemo raditi na postizanju njegovih ciljeva i provedbi cjelokupnog zakonodavstva. Nastojimo preobraziti EU u pravedno i prosperitetno društvo s modernim i konkurentnim gospodarstvom s nultom neto stopom emisija stakleničkih plinova do 2050. Novi plan za čistu industriju za Europu pomoći će industrijama u dekarbonizaciji i omogućiti otvaranje novih zelenih radnih mjesta u cijeloj Uniji.
Zahvaljujući zakonodavstvu EU-a u području klime i energetike koje je trenutačno na snazi EU je na dobrom putu da smanji svoje neto emisije stakleničkih plinova za najmanje 55 % do 2030. i postigne klimatsku neutralnost do 2050. Komisija će kao sljedeći prijelazni korak predložiti cilj smanjenja neto emisija za 90 % do 2040. i primjereno izmijeniti Europski zakon o klimi. Europa ispunjava obećanja da će oblikovati zelenu tranziciju u korist građana, industrije i prirode.
Doprinos Tima Europa globalnom financiranju borbe protiv klimatskih promjena
Za prevladavanje klimatske krize emisije se moraju smanjiti svugdje u svijetu. EU sklapa partnerstva sa zemljama u razvoju, kojima pruža potrebnu potporu za prilagodbu na klimatske promjene i njihovo ublažavanje.
EU, njegove države članice i Europska investicijska banka zajedno za gospodarstva u razvoju izdvajaju najviše javnih financijskih sredstava za borbu protiv klimatskih promjena. U tu su svrhu 2023. izdvojili 28,6 milijardi eura iz javnih izvora i mobilizirali dodatne 7,2 milijarde eura privatnih financijskih sredstava.
EU podupire i razvijena gospodarstva da zajednički mobiliziraju 100 milijardi američkih dolara godišnje do 2025. za potporu našim partnerima.
Osim toga, strategijom EU-a Global Gateway potiču se javna i privatna ulaganja u infrastrukturu, zelenu energiju, obrazovanje i istraživanje kao način postizanja UN-ovih ciljeva održivog razvoja i ispunjavanja obveza iz Pariškog sporazuma.
