Kada se primjenjuje komitologija?
Komitologija se primjenjuje kad su Komisiji dodijeljene provedbene ovlasti u tekstu zakona. Istim zakonom utvrđuje se i da Komisiji treba pomagati odbor pri utvrđivanju mjera navedenih u konačnom provedbenom aktu.
Komitologija nije obvezna za sve provedbene akte. Neke od njih Komisija može donijeti bez savjetovanja s odborom (primjerice, kada dodjeljuje bespovratna sredstva u okviru određenog iznosa).
Kako funkcionira komitologija?
Kad Komisija donosi provedbene akte, primjenjuje se jedan od sljedećih postupaka:
- postupak ispitivanja – upotrebljava se osobito za (i) mjere opće primjene i (ii) mjere s mogućim znatnim učinkom (u područjima kao što su oporezivanje ili poljoprivredna politika)
- savjetodavni postupak – uglavnom se upotrebljava za sve ostale provedbene akte.
U oba postupka potrebno je da odbor sastavljen od predstavnika svih država članica dostavi službeno mišljenje o predloženim mjerama Komisije, obično u obliku glasovanja.
Ovisno o postupku, mišljenja odbora mogu biti više ili manje obvezujuća za Komisiju.
Postupak ispitivanja
- ako kvalificirana većina (55% država članica koje predstavljaju najmanje 65% ukupnog stanovništva EU-a) glasa za predloženi provedbeni akt, Komisija ga mora donijeti
- ako kvalificirana većina glasa protiv predloženog akta, Komisija ga ne smije donijeti
- ako nema kvalificirane većine za ili protiv predloženog akta, Komisija ga može donijeti ili podnijeti novu izmijenjenu verziju.
Savjetodavni postupak
- Komisija samostalno odlučuje hoće li donijeti predloženi akt ili ne, ali prije odluke mora „u najvećoj mogućoj mjeri” uzeti u obzir mišljenje odbora.
Kako funkcioniraju odbori?
Komitološke odbore osniva zakonodavac (Vijeće i Europski parlament ili samo Vijeće). Oni uključuju po jednog predstavnika iz svake države članice te im predsjeda dužnosnik Komisije.
Svaki odbor odlučuje o svojem načinu rada na temelju standardnog poslovnika za odbore.
Službe Komisije podnose nacrte provedbenih akata nadležnim odborima na mišljenje.
Većina odbora sastaje se više puta godišnje u prostorima Komisije (obično u Bruxellesu).
Prije svakog sastanka Komisija nacionalnim nadležnim tijelima šalje poziv, program i nacrt provedbenog akta. Nakon sastanka Komisija u registru komitologije objavljuje rezultate glasovanja i sažeti zapisnik sastanka.
Komisija objavljuje godišnje izvješće o radu komitoloških odbora, koje sadrži pojedinosti o njihovim aktivnostima u okviru svakog sektora politika.
Žalbeni odbor
Ako je Komisija spriječena u donošenju predloženog provedbenog akta (osobito ako je komitološki odbor glasovao protiv tog akta), predmet može uputiti žalbenom odboru.
Žalbeni odbor funkcionira na sličan način kao i ostali komitološki odbori: sastoji se od predstavnika država članica, ali na višoj razini. Njime predsjeda Komisija i poštuju se ista pravila glasovanja.
Državama članicama pruža priliku za drugu raspravu.
Ako žalbeni odbor presudi protiv predloženog provedbenog akta Komisije, Komisija mora poštovati tu odluku.
Kontrola koju vrše Vijeće EU-a i Parlament
Uz provjere koje vrše države članice putem komitoloških odbora, provedbene ovlasti Komisije dodatno provjeravaju Europski parlament i Vijeće EU-a, koji imaju:
- pravo na informiranje – sve predložene mjere Komisije o kojima se raspravlja u odborima istovremeno se priopćavaju Parlamentu i Vijeću.
- pravo na kontrolu – kada se aktivnosti Komisije odnose na zakonodavni akt koji je donesen u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom, Parlament i/ili Vijeće mogu uložiti prigovor na predloženi provedbeni akt ako se premašuju ovlasti Komisije utvrđene inicijalnim aktom. Komisija u tom slučaju mora preispitati svoj predloženi akt u odnosu na navedenu informaciju i odlučiti hoće li je zadržati, izmijeniti ili povući.
Registar komitologije
Registar komitologije sadržava popis svih komitoloških odbora te pozadinske informacije i dokumente povezane s radom svakog odbora.