Kontekst
Europa je danas jedna od najkonkurentnijih, najdinamičnijih i najinovativnijih regija u svijetu. Međutim, posljednjih se godina susrela s povijesnim izazovima, kao što je pandemija bolesti COVID-19 i agresivni rat Rusije protiv Ukrajine.
Iako je Europska unija uspješno prebrodila te krize, one su negativno utjecale na našu opću konkurentnost.
Posljednje četiri godine pokazale su koliko je važno da ojačamo konkurentnost i jedinstveno tržište. [...] To je neophodno za našu sposobnost razvoja i široko uvođenje tehnologija koje su nam potrebne za usporednu tranziciju, ali i ako želimo imati vrhunske aktere u području digitalnih tehnologija, a ne biti samo potrošači digitalnih proizvoda ili usluga proizvedenih drugdje.
Sve veći izazovi kao što su klimatske promjene, umjetna inteligencija i geopolitičke napetosti mijenjaju svijet u kojem živimo. Kako bismo napredovali u tom novom okruženju, moramo se pobrinuti da Europa bude i dalje mjesto poticanja rasta i inovacija.
Konkurentniji EU omogućit će europskim poduzećima da se uspješno natječu na globalnom tržištu. Kako bi se to ostvarilo, potrebno im je osigurati okruženje u kojem mogu razvijati proizvode, usluge ili rješenja bolje, učinkovitije i inovativnije nego što to čine međunarodni konkurenti.
Vraćanje naše konkurentske prednosti
Jačamo svoju industrijsku bazu i Europu činimo pogodnijom za ulaganja
- provedbom plana REPowerEU kojim osiguravamo opskrbu energijom i smanjujemo ovisnost o Rusiji
- izradom industrijskog plana u okviru zelenog plana kojim povećavamo konkurentnost europske industrije s nultom neto stopom emisija
- izgradnjom europske zdravstvene unije u kojoj su medicinske potrepštine dostupne, cjenovno pristupačne i inovativne.
Plan u pet točaka za konkurentniju Europu
Kako bismo mogli i dalje jamčiti blagostanje svima u EU-u, konkurentnost je u središtu našeg gospodarskog programa za 2024. i nakon toga.
Nakon izvješća Enrica Lette o jedinstvenom tržištu EU-a predsjednica von der Leyen detaljno je opisala pet glavnih mjera za jačanje europske konkurentnosti:
- oslobađanje više kapitala za europska poduzeća
- osiguravanje energetske neovisnosti i jeftinije energije
- rješavanje problema manjka vještina
- poticanje digitalnih inovacija
- iskorištavanje punog potencijala trgovine.
Javna su ulaganja neophodna, ali nisu dovoljna da ostanemo konkurentni u današnjem svijetu.
Kako bismo poduzećima omogućili da iskoriste golem privatni kapital Europe, moramo dovršiti uniju tržišta kapitala, pokrenutu prije gotovo 10 godina.
Svake se godine zbog rascjepkanosti našeg tržišta kapitala u inozemstvo preusmjeri 300 milijardi eura europske ušteđevine. Ako dovršimo uniju tržišta kapitala, poduzeća u EU-u mogla bi svake godine prikupiti dodatnih 470 milijardi eura. Taj bi se kapital mogao iskoristiti za poticanje inovacija, rasta i otvaranje radnih mjesta na cijelom kontinentu.
Za dovršenje unije tržišta kapitala moramo
- uskladiti nacionalna pravila o nesolventnosti
- ponuditi prekogranične štedne proizvode za male ulagače
- poboljšati nadzor najvažnijih sudionika na tržištu na europskoj razini.
Osiguravanje energetske neovisnosti i jeftinije energije
Mjere EU-a nakon ruske invazije na Ukrajinu omogućile su nam povratak na predratne razine troškova energije. Međutim, cijene energije i dalje utječu na europsku konkurentnost. Kako bismo vratili konkurentsku prednost, moramo nastaviti smanjivati troškove energije.
Stvari se sada mijenjaju nabolje jer s manjka prelazimo na moguće obilje plina. Niz novih projekata izvoza ukapljenog prirodnog plina (UPP) 2025. povećat će globalnu opskrbu UPP-om za 50 % te znatno smanjiti cijene plina.
S druge strane, ulaganja u čistu energiju omogućila su nam da 2023. prvi put proizvodimo više električne energije iz vjetra nego iz plina. Ta lokalno proizvedena energija iz obnovljivih izvora dobra je za industriju, okoliš i povoljna za potrošače.
No još je mnogo posla pred nama. Moramo dograditi energetsku infrastrukturu
- udvostručenjem kapaciteta prekograničnog prijenosa električne energije
- postavljanjem pametnih mreža i infrastrukture za punjenje.
Danas je više ljudi zaposleno nego ikada prije u europskoj povijesti. Međutim, i dalje imamo problem manjka radne snage koji EU može pomoći riješiti
- osposobljavanjem što većeg broja ljudi i mjerama za smanjenje nezaposlenosti mladih
- stvaranjem uvjeta za povećanje stope zaposlenosti žena
- ponudom fleksibilnijih rješenja za starije osobe
- privlačenjem talenata iz inozemstva.
Da bi ostao konkurentan u zelenom i digitalnom gospodarstvu, EU mora poraditi na usavršavanju i prekvalifikaciji svoje radne snage. Zato u okviru instrumenta NextGenerationEU i Europskog socijalnog fonda plus ulažemo 65 milijardi eura kako bismo osigurali da građani steknu vještine koje su im potrebne da uspiju u karijeri i doprinose europskim inovacijama.
Prema istraživanju EU-a poduzeća se suočavaju s ozbiljnim poteškoćama pri zapošljavanju osoblja s vještinama u području kibersigurnosti. 2022. je u cijelom EU-u nedostajalo od 260 000 do 500 000 stručnjaka u području kibersigurnosti.
Kako bi riješila taj problem, Komisija je pokrenula Akademiju za vještine u području kibersigurnosti, koja bi trebala biti jedinstvena ulazna točka za osposobljavanje i inicijative za stjecanje vještina u području kibersigurnosti u cijeloj Europi.
Poticanje inovacija i konkurentnosti u području digitalnih tehnologija iznimno je važno za očuvanje konkurentnosti u današnjem svijetu.
Zato EU ulaže 150 milijardi eura iz instrumenta NextGenerationEU u kibersigurnost, superračunala i vještine koje su nam potrebne za digitalno desetljeće Europe.
Radi lakše digitalne tranzicije EU je također:
- izradio Akt o umjetnoj inteligenciji, prvi regulatorni okvir za umjetnu inteligenciju i primjene umjetne inteligencije u svijetu
- donio Akt o upravljanju podacima, koji omogućuje stvaranje zajedničkih europskih podatkovnih prostora za objedinjavanje i dijeljenje podataka
- predložio Akt o podacima kako bi se poduzećima, pojedincima i javnom sektoru olakšalo dijeljenje podataka.
Kako bi digitalna tranzicija bila sigurna, pravedna i transparentna, Komisija je:
- pripremila Akt o digitalnim tržištima, koji poduzećima i platformama jamči veću pravnu sigurnost te jača položaj MSP-ova i start-up poduzeća
- uvela Akt o digitalnim uslugama za sprečavanje širenja lažnih informacija na internetu.
Europa je kontinent usmjeren na trgovinu, koja je uvelike doprinijela današnjem blagostanju Europske unije. Trgovina je ključna za EU jer nam omogućuje da
- izvozimo svoje proizvode na globalno tržište
- pristupimo kritičnim sirovinama koje su presudne za zelenu i digitalnu tranziciju
- iskoristimo potencijal rasta drugih regija.
Zbog toga će se EU nastaviti zalagati za otvorenu i poštenu trgovinu koja pruža prilike našim poduzećima. To ćemo postići kroz pregovore o većem broju trgovinskih sporazuma za sigurna i otvorena tržišta te reformu Svjetske trgovinske organizacije radi uspješnijeg rješavanja pitanja digitalne trgovine i klimatskih promjena.
EU će nastaviti štititi svoje tržište i podržavati postizanje jednakih uvjeta na globalnoj razini. To će ostvariti kroz suradnju s partnerima (kao što je skupina G-7) na rješavanju strukturnog viška kapaciteta i zahvaljujući više od 170 mjera trgovinske zaštite, koje su dosad zaštitile više od 500 000 radnih mjesta u EU-u od posljedica nepoštenih trgovinskih uvjeta.