U svakodnevnom se životu oslanjamo na kritičnu infrastrukturu, na internetu i izvan njega, kako bismo putovali, radili ili koristili osnovne javne usluge. Napadi na takvu infrastrukturu mogu uzrokovati velike poremećaje.
Kako se naše gospodarstvo i društvo u sve većoj mjeri oslanjaju na internet, kibersigurnost postaje pitanje od strateške važnosti. Poremećaji u jednoj kritičnoj infrastrukturi mogu odmah utjecati na aktivnosti u drugima. Kibernapadi mogu nanijeti veliku štetu pojedincima, poduzećima, bankama i pružateljima financijskih usluga.
Intenzivna uporaba tehnologija tijekom pandemije bolesti COVID-19 stvorila je prostor za nagli porast zlonamjernih napada, kojima je cilj bio iskoristiti masovni prelazak na rad od kuće. Zbog toga je u doba najintenzivnijeg pritiska došlo do poremećaja u pružanju osnovnih zdravstvenih usluga. EU mora osigurati da njegovi kapaciteti idu ukorak sa stvarnošću.
Nedavni teroristički napadi bili su usmjereni na javne prostore, uključujući mjesta bogoslužja i prometna čvorišta, pri čemu se iskorištavala njihova otvorenost i pristupačnost. Stoga je potrebno poboljšati fizičku zaštitu takvih mjesta i uspostaviti odgovarajuće sustave za otkrivanje, a da se pritom ne ugrožavaju slobode građana.
Cilj je Zajedničke jedinice za kibersigurnost, koju je predložila Komisija, objediniti resurse i stručno znanje dostupne EU-u i njegovim državama članicama radi djelotvornog sprečavanja, odvraćanja i odgovora na masovne kiberincidente i kiberkrize. Djelovanja aktera u području kibersigurnosti, uključujući civilne aktere, tijela za izvršavanje zakonodavstva, diplomatsku zajednicu i sektor kiberobrane, te partnera iz privatnog sektora često su fragmentirana. Zajednička jedinica za kibersigurnost pružit će im virtualnu i fizičku platformu za suradnju: relevantne institucije, tijela i agencije EU-a zajedno s državama članicama postupno će izgraditi europsku platformu za solidarnost, sigurnu i brzu operativnu i tehničku suradnju i pomoć u borbi protiv kibernapada velikih razmjera.
Komisija predlaže postupnu i transparentnu izgradnju zajedničke jedinice za kibersigurnost u četiri koraka te u suradnji s državama članicama i raznim subjektima koji djeluju u tom području. Cilj je da zajednička jedinica za kibersigurnost postane operativna do 30. lipnja 2022. te da se njezina uspostava u potpunosti dovrši godinu dana kasnije, do 30. lipnja 2023.
ENISA pomaže u uvođenju konkretnih mjera za provedbu novih politika o kibersigurnosti. Osnovat će se lokalni ured u Bruxellesu koji će poticati suradnju s drugim institucijama, agencijama i tijelima EU-a.