Zaštita demokracije

Paket mjera za obranu demokracije, predstavljen 12. prosinca 2023., uključuje

• komunikaciju o preispitivanju rada na provedbi akcijskog plana za europsku demokraciju
• zakonodavni prijedlog za uspostavu zajedničkih standarda transparentnosti i odgovornosti za aktivnosti zastupanja interesa kojima se nastoji utjecati na postupak donošenja odluka u Uniji i koje se provode u ime trećih zemalja
• preporuku za promicanje slobodnog, pravednog i otpornog izbornog procesa
• preporuku za promicanje sudjelovanja građana i organizacija civilnog društva u oblikovanju politika.

Cilj je zajedničkih standarda transparentnosti:

• zaštita demokratske sfere EU-a
• promicanje povjerenja u institucije
• zaštita otvorene javne rasprave od prikrivenog uplitanja.

Nastoji se ostvariti sve navedeno i istodobno osigurati potpuno poštovanje temeljnih prava i demokratskih vrijednosti proporcionalnom intervencijom politike. Kao potporu paketu Komisija je objavila i rezultate komplementarnog istraživanja Eurobarometra o demokraciji.

Komisija je 2020. donijela akcijski plan za europsku demokraciju radi izgradnje otpornijih demokracija u EU-u:

• promicanjem slobodnih i poštenih izbora
• jačanjem slobode medija
• suzbijanjem dezinformacija.

Utjecajan i aktivan angažman građana i aktivno civilno društvo međusektorski su prioriteti plana. Uoči sljedećih europskih izbora 2023. Komisija je preispitala provedbu akcijskog plana i utvrdila niz područja u kojima se EU može proaktivno suočiti s postojećim i budućim izazovima.

Pročitajte više o obnovi akcijskog plana za demokraciju u Prilogu

Da bi se sačuvala europska demokracija, potrebne su odlučne mjere za zaštitu izbornih procesa. To znači održavanje slobodnih i poštenih izbora i otvorene demokratske rasprave te osuvremenjivanje digitalnih zaštitnih mjera.

Glavne mjere u tom području uključuju:

• zakonodavstvo kojim bi se osigurala veća transparentnost u području sponzoriranog političkog sadržaja (tj. političkog oglašavanja) te popratne mjere i smjernice za političke stranke i države članice
• reviziju Uredbe o financiranju europskih političkih stranaka
• novi zajednički operativni mehanizam za otpornost izbora u okviru Europske mreže za suradnju u području izbora. Time bi se u bliskoj suradnji sa Skupinom za suradnju u području sigurnosti informacijskih sustava (NIS) izgradili kapaciteti u državama članicama za uklanjanje prijetnji izborima, posebno kad je riječ o dezinformacijama i kibernetičkim prijetnjama.

Sloboda i pluralizam medija, priznati Poveljom Europske unije o temeljnim pravima, bitni su za naše demokracije. Slobodni i pluralistički mediji neophodni su kako bi se osobe na vlasti pozivale na odgovornost, a građanima pomoglo u donošenju odluka na temelju pouzdanih informacija. Ako su neovisni mediji u stanju javnosti pružati pouzdane i provjerene informacije, imaju osobito važnu ulogu u borbi protiv dezinformiranja i manipulacije u demokratskoj raspravi. Poboljšanje sigurnosti novinara, njihova zaštita od zlouporabe sudskih postupaka i unaprjeđenje cjelokupnog okruženja medijskog pluralizma glavni su prioriteti djelovanja EU-a u tom području:

• Europski akt o slobodi medija, novi skup pravila za zaštitu medijskog pluralizma i neovisnosti u EU-u, stupio je na snagu u svibnju 2024. Zahvaljujući tome javni i privatni mediji lakše će djelovati preko granica na unutarnjem tržištu Unije, i to bez nepotrebnog pritiska i vodeći računa o digitalnoj transformaciji medijskog prostora. Aktom se omogućuje i bolja suradnja medijskih tijela uspostavom novog Europskog odbora za medijske usluge. Novi skup pravila primjenjivat će se u potpunosti od 8. kolovoza 2025.
• Komisija je 2022. predložila nove inicijative za povećanje zaštite novinara i boraca za ljudska prava od zlonamjernih sudskih postupaka (strateške tužbe protiv javnog sudjelovanja). Direktiva, koja je stupila na snagu u svibnju 2024., obuhvaća strateške tužbe protiv javnog sudjelovanja u građanskim stvarima s prekograničnim implikacijama. Ona sucima omogućuje brzo odbacivanje očito neutemeljenih tužbi protiv novinara i boraca za ljudska prava. Direktivom se ujedno uspostavlja nekoliko postupovnih zaštitnih mjera i pravnih lijekova, kao što su naknada štete i odvraćajuće kazne za pokretanje zlonamjernih tužbi. Komisija je istovremeno donijela i dopunsku Preporuku kojom potiče države članice da svoja pravila usklade s predloženim pravom EU-a i za domaće predmete i to u svim postupcima, a ne samo u građanskim stvarima. U Preporuci se države članice pozivaju i da poduzmu niz drugih mjera, kao što su osposobljavanje i informiranje, u cilju suzbijanja strateških tužbi protiv javnog sudjelovanja. 
• Komisija je 2021. izdala Preporuku o povećanju sigurnosti novinara i drugih medijskih djelatnika. U Preporuci se, među ostalim, poziva na osnivanje neovisnih nacionalnih službi za podršku u okviru kojih će biti dostupne telefonske linije za pomoć, pravni savjeti, psihološka potpora te skloništa za novinare i medijske djelatnike suočene s prijetnjama. Ujedno se poziva na bolju zaštitu novinara tijekom demonstracija, veću sigurnost na internetu i posebnu potporu novinarkama. 

Zaštita europske demokracije od prijetnji i štetnih učinaka dezinformacija te manipulacije informacijama i uplitanja, posebno onih koje provode strani akteri, prioritet je EU-a u posljednjih nekoliko godina. Demokracije svijeta suočavaju se sa širenjem dezinformacija i operacijama vanjskog uplitanja, što može destabilizirati demokratske institucije i pogoršati društvene podjele te tako narušiti povjerenje građana. Te probleme dodatno pogoršava digitalizacija koja omogućuje da se dezinformacije šire nevjerojatno brzo i učinkovito.

U okviru akcijskog plana za europsku demokraciju EU je pojačao svoj odgovor na te rastuće prijetnje, unutar EU-a i na međunarodnoj razini, koji se temelji na dosadašnjim postignućima EU-a i čvrsto je ukorijenjen u europskim vrijednostima i načelima te štiti slobodu izražavanja i pravo građana na pristup legalnom sadržaju.

Glavne mjere u tom području uključuju:

• pojačanu suradnju na temelju postojećih mreža za koordinaciju djelovanja EU-a radi odgovora na sve veći val kampanja dezinformiranja
• pojačani paket instrumenata EU-a za borbu protiv inozemne manipulacije informacijama i uplitanja
• osiguravanje veće odgovornosti internetskih platformi za sprečavanje širenja dezinformacija s pomoću ojačanog Kodeksa dobre prakse u suzbijanju dezinformacija, kojim se uspostavlja koregulatorni okvir, u skladu s Aktom o digitalnim uslugama.

Osiguravanje veće odgovornosti internetskih platformi

Na temelju smjernica koje je Komisija donijela 2021. o tome kako ojačati postojeći Kodeks dobre prakse EU-a u suzbijanju dezinformacija, u lipnju 2022. potpisan je novi kodeks koji okuplja velike i specijalizirane internetske platforme, industriju internetskog oglašavanja, istraživanje i civilno društvo te provjeravatelje činjenica. Kodeksom se utvrđuje širok raspon obveza, od demonetizacije do transparentnosti i pristupa podacima. Važno je napomenuti da Kodeks sadržava čvrst okvir za praćenje i obvezu osnivanja centra za transparentnost kako bi se osigurala veća transparentnost i odgovornost.

Njime se uspostavlja i koregulatorni okvir u skladu s Aktom o digitalnim uslugama, kojim se vrlo velike internetske platforme i tražilice obvezuju na redovitu procjenu sistemskih rizika koje njihove usluge mogu predstavljati za društvo, uključujući rizik od zlouporabe njihovih usluga kao alata za kampanje dezinformiranja.

Jačanje veza između građana i demokratskih institucija koje ih predstavljaju temelj je demokratske otpornosti. Stvaranje prostora za građanski angažman i sudjelovanje građana i organizacija civilnog društva u postupcima donošenja politika ključno je jamstvo za otpornost naših demokracija, u vrijeme izbora ili nakon njih.

U okviru akcijskog plana za europsku demokraciju to je bio međusektorski prioritet. Konferencija o budućnosti Europe pružila je dragocjeno iskustvo o tome kako ojačati angažman građana, što je dovelo do nove faze sudjelovanja građana jer su europski paneli građana sada uključeni u postupak donošenja politika Europske komisije.

Komisija i dalje mobilizira namjenska sredstva iz niza dostupnih programa EU-a za potporu mjerama i ciljevima akcijskog plana za europsku demokraciju.

Neki primjeri financiranja uključuju: 

• promicanje integriteta izbora te poticanje sudjelovanja građana, građanskog angažmana i povjerenja u demokraciju financiranjem iz programa Građani, jednakost, prava i vrijednosti, Kreativna Europa, Erasmus+ i Obzor Europa te kohezijskih fondova
• dodatna sredstva za informativne medijske organizacije u EU-u i šire financiranjem iz programa Kreativna Europa, Digitalna Europa, Globalna Europa za ljudska prava i demokraciju
• borba protiv dezinformacija u cilju promicanja medijske pismenosti i pomaganja građanima u otkrivanju dezinformacija financiranjem iz programa Erasmus+ i Europske snage solidarnosti.

Kako bi se olakšalo snalaženje u raznim programima, Komisija je uspostavila pristupačan portal koji služi kao jedinstvena platforma za sredstva Unije i omogućuje pronalaženje mogućnosti financiranja, među ostalim za djelovanje u području demokracije.

Slične inicijative