Ozelenjivanje Europske komisije

Klimatska neutralnost do 2030.

Kolegij je 16. prosinca 2025. donio Pregled napretka u ozelenjivanju Komisije, koji pokazuje da je Komisija na dobrom putu da ostvari ciljeve za 2030.  Komisija je u svojoj Izjavi o okolišu u okviru EMAS-a iz 2024. navela da je svoj ukupni ugljični otisak smanjila za 31 % u odnosu na 2019. odnosno 56 % od 2005.  To izvješće pokazuje da su smanjene emisije iz zgrada, putovanja na posao i s posla i putovanja stručnjaka pa bi taj tempo trebalo zadržati, a ako je izvedivo, i pojačati. Napredak je sporiji u smanjivanju emisija povezanih sa službenim putovanjima osoblja pa Komisija i nakon 2024. nastavlja poduzimati sve što je u njezinoj moći kako bi se što prije, a najkasnije do 2030., ostvario cilj smanjenja za 50 % u odnosu na 2019. 

Kako bi ostvarila cilj klimatske neutralnosti do 2030., Komisija će istražiti mogućnosti za kompenzaciju preostalih emisija do 2030., uključujući kupnju jedinica na platformi za zajedničku kupnju i zajednički pristup s drugim institucijama EU-a.  

Osim toga, nastavit će provoditi mjere utvrđene u Akcijskom planu za ozelenjivanje iz 2022. kako bi se do 2030. postigla klimatska neutralnost. 

Zelenije zgrade, zeleniji načini rada

Povećanjem učinkovitosti, održivosti i otpornosti zgrada na klimatske promjene ostvaruje se trećina smanjenja ugljičnog otiska Komisije do 2030. na sljedeće načine: 

• prelaskom na energetski učinkovitije i ekološkije zgrade
• prelaskom na dinamične suradničke radne prostore
• smanjenjem broja ili površine ureda i zgrada. 

Naše odluke temelje se i na vrijednostima novog europskog Bauhausa – održivosti, estetici i uključivosti. Komisija, na primjer, s partnerima u Briselskoj regiji osmišljava novu Europsku četvrt i nove planove mobilnosti. 

Zelenija i pametnija mobilnost

Emisije iz putovanja povezanih s poslom mogu se smanjiti za 50 % (2019. – 2030.), na sljedeće načine: 

• racionalizacijom putovanja osoblja koja su povezana s poslom
• davanjem prednosti zelenijim vrstama prijevoza
• kombinacijom virtualnih i hibridnih sastanaka te sastanaka uživo s vanjskim stručnjacima. 

Emisije povezane s mobilnosti mogu se smanjiti za otprilike 45 % (2019. – 2030.), na sljedeće načine: 

• poticanjem osoblja da se za putovanje na posao i s posla koristi zelenijim prijevoznim sredstvima
• povećanjem udjela rada na daljinu
• organiziranjem informativnih kampanja i događanja. 

Ozelenjivanje IT infrastrukture i opreme

IT emisije mogu se smanjiti za trećinu, i to na sljedeće načine: 

• bržim prelaskom na energetski učinkovitije uređaje koji se mogu popraviti
• racionalizacijom IT-a i stavljanjem zastarjelih sustava izvan pogona
• postupnim smanjenjem broja lokalnih podatkovnih soba
• većom upotrebom radnih postupaka bez papira i digitalizacijom arhiva. 

Komisija kao uzor drugim institucijama 

Komisija vlastitim djelovanjem odlučno promiče provedbu europskog zelenog plana, i to na sljedeće načine:  

• ekološkijim uslugama pripreme i posluživanja hrane
• postizanjem većeg stupnja kružnosti zahvaljujući primjeni načela zelene javne nabave
• očuvanjem i obnovom ekosustava i bioraznolikosti na lokacijama Komisije. 

Osoblje kao uzor drugim građanima EU-a  

Da bi Komisija do 2030. postigla klimatsku neutralnost, od presudne je važnosti da osoblje sudjeluje u provedbi mjera.  

To se odnosi i na održive načine rada i ponašanja. Komisija prepoznaje i potiče inovativnost svojeg osoblja i prihvaćanje novih načina rada radi davanja primjera za provedbu novih inovativnih zelenih rješenja.

Komunikacija s vanjskim dionicima  

Komisija smatra da treba iskoristiti sve mogućnosti. Suradnja s partnerima i redoviti sastanci s brojnim dionicima – uključujući lokalne, regionalne i nacionalne javne uprave, institucije EU-a i međunarodne organizacije – doprinose vidljivosti Komisijinih mjera za ostvarivanje cilja klimatske neutralnosti, ali i Komisiji omogućuju da se upozna s drugim praksama i potiče globalno djelovanje za održivo društvo.