Naša vizija za poljoprivredu i hranu u EU-u
Europska komisija predstavila je viziju budućnosti poljoprivrede i proizvodnje hrane u EU-u. Njezin je cilj stvoriti pravedan i konkurentan prehrambeni sustav s cjenovno pristupačnom i održivom hranom za sve. EU želi pomoći poljoprivrednicima da prevladaju probleme kao što su rastući troškovi, klimatske promjene i poremećaji u lancu opskrbe i osigurati da Europa ostane predvodnik u proizvodnji hrane.
Prehrambeni sustav trebao bi biti snažniji i inovativniji, u korist poljoprivrednika i potrošača, i pomoći da se svjetskom stanovništvu osigura održiva prehrana.
Plan vizije temelji se na izvješću o strateškom dijalogu o budućnosti poljoprivrede u EU-a, u kojem su predložene važne etape za budućnost poljoprivredno-prehrambene politike do 2040.
EU će intenzivno surađivati s poljoprivrednicima, proizvođačima hrane, ruralnim zajednicama i civilnim društvom kako bi osmislili bolju budućnost za poljoprivredu i hranu u Europi. Gradit će povjerenje i jačati dijalog kako bi se uspostavio uključiv i suradnički pristup u skladu s europskim tradicijama i vrijednostima.
Uspješan poljoprivredno-prehrambeni sektor
Vizija se temelji na četiri glavna područja.
Privlačan sektor
EU će raditi na tome da karijera u poljoprivredi postane održiva i privlačna budućima generacijama. To podrazumijeva pravedne prihode, bolju potporu i pouzdaniji lanac opskrbe hranom. Uvest će strategiju za generacijsku obnovu u 2025. kako bi se mladim poljoprivrednicima pomoglo u inovacijama i ulaganjima u poljoprivredna gospodarstva.
Konkurentan i otporan sektor
EU će pomoći poljoprivredno-prehrambenom sustavu da postane raznolikiji, prilagodljiviji i inovativniji kako bi mogao prevladati krize i iskoristiti prilike. Prednost će imati sigurnost opskrbe hranom, diversifikacija lanaca opskrbe i rad na pravednijem tržišnom natjecanju.
Sektor otporan na promjene u budućnosti
Poljoprivreda će biti važna u prelasku na niskougljično gospodarstvo. EU će promicati održivu poljoprivrednu praksu koja doprinosi smanjenju emisija, zaštiti prirodnih resursa i poboljšanju kvalitete tla. Razvit će i dobrovoljni sustav ocjenjivanja prema referentnim vrijednostima kako bi se poljoprivrednicima pomoglo da mjere i poboljšaju svoje rezultate.
Sektor koji uzima u obzir važnost hrane i interese ljudi
EU želi ljude ponovno povezati s hranom koju konzumiraju te s područjima i tradicijama iz kojih ona potječe. Podupirat će ruralna područja, smanjiti rasipanje hrane i rješavati društvena pitanja, kao što je dobrobit životinja. Organizirat će i godišnji dijalog o hrani kako bi se raspravilo o važnim pitanjima, na primjer cjenovnoj pristupačnosti hrane i zdravoj prehrani.
Glavna područja djelovanja
- uvođenje strategije za generacijsku obnovu 2025. za potporu mladim poljoprivrednicima
- prijedlog opsežnog paketa pojednostavnjenja postojećeg poljoprivrednog zakonodavnog okvira u 2025.
- pokretanje digitalne strategije EU-a za poljoprivredu kako bi se pospješio prelazak na poljoprivredu prilagođenu digitalnim tehnologijama
- razvoj dobrovoljnog sustava ocjenjivanja prema referentnim vrijednostima za pomoć poljoprivrednicima u mjerenju i poboljšanju njihovih rezultata
- organiziranje godišnjeg dijaloga o hrani
Kontekst
Komisija je u siječnju 2024. pokrenula forum za oblikovanje zajedničke vizije poljoprivrede EU-a: strateški dijalog o budućnosti poljoprivrede EU-a. Na njemu se okupilo 29 glavnih dionika iz europskih poljoprivredno-prehrambenih sektora, civilnog društva, ruralnih zajednica i akademske zajednice.
U završnom izvješću o strateškom dijalogu predstavljena je procjena izazova i prilika i iznesen je niz preporuka, koje su bile temelj vizije za poljoprivredu i hranu.
Aktualno
Europska komisija danas predlaže niz mjera kako bi osigurala da europski sektor vina ostane konkurentan, otporan i ključna gospodarska snaga u nadolazećim desetljećima.
Države članice danas su dale pozitivno mišljenje o prijedlogu Komisije o mobilizaciji 98,6 milijuna eura iz pričuve za poljoprivredu za izravnu potporu poljoprivrednicima u Španjolskoj, Hrvatskoj, Cipru, Latviji i Mađarskoj koji su od proljeća 2024. pogođeni izvanrednim nepovoljnim klimatskim prilik