Izvješće o strateškim predviđanjima 2022.

Zbog naglih promjena geopolitičke situacije u Izvješću o strateškim predviđanjima 2022. „Povezivanje (engl. twinning) zelene i digitalne tranzicije u novom geopolitičkom kontekstu” izražena je potreba za hitnim djelovanjem te se u njemu iznosi budućnosti okrenut sveobuhvatan pregled međudjelovanja tih usporednih tranzicija do 2050.

Obje tranzicije na vrhu su političkog programa Unije, a njihova interakcija imat će goleme posljedice za budućnost. Iako su različite prirode i svaka od njih ima zasebnu dinamiku, njihovo povezivanje, tj. sposobnost da pridonose jedna drugoj, zaslužuje pomniju pozornost. Bolje razumijevanje tih interakcija ključno je za postizanje najveće moguće sinergije i smanjenje napetosti između tih tranzicija. To je neophodno u trenutačnom geopolitičkom kontekstu u kojem Unija nastoji ubrzati zelenu i digitalnu transformaciju te u konačnici ojačati svoju otpornost i otvorenu stratešku autonomiju. Izvješće o strateškim predviđanjima 2022. pruža budućnosti okrenutu analizu velike uloge digitalnih tehnologija te utjecaja geopolitičkih, gospodarskih, socijalnih i regulatornih čimbenika u povezivanju dvaju tranzicija. Na temelju te analize u izvješću je utvrđeno deset ključnih područja u kojima će biti potrebno djelovati.

Komunikacija se nadovezuje na izvješće Zajedničkog istraživačkog centra (JRC) o znanosti za politiku: Ususret zelenoj i digitalnoj budućnosti. Ključni uvjeti za uspješne usporedne tranzicije u Europskoj uniji

Ključne sinergije i napetosti

Postoje snažne sinergije između zelene i digitalne tranzicije.

• Digitalne tehnologije mogle bi imati ključnu ulogu u postizanju klimatske neutralnosti, smanjenju onečišćenja i obnovi bioraznolikosti. Na primjer, osobno praćenje izloženosti onečišćenju ili dostavljanje i pristup podacima o okolišu putem mreža mikrosenzora i pametnih uređaja pomoći će građanima u donošenju odluka.
• Zelena tranzicija preobrazit će digitalni sektor. Na primjer, ozelenjivanje tehnologija poduprijet će se postizanjem klimatske neutralnosti i energetske učinkovitosti podatkovnih centara i infrastruktura u oblaku do 2030., među ostalim tako što će se njihova potražnja za električnom energijom zadovoljiti iz solarne energije ili energije vjetra (npr. analiza velikih podataka, lanac blokova ili internet stvari).

Međutim, postoje i područja u kojima bi te dvije tranzicije mogle negativno utjecati jedna na drugu.

• Potrošnja energije mogla bi se povećati ako digitalne tehnologije ne postanu energetski učinkovitije. Informacijske i komunikacijske tehnologije odgovorne su za 5–9 % globalne potrošnje električne energije. Taj bi postotak mogao porasti s povećanjem upotrebe lanaca blokova, interneta stvari, platformi, tražilica i koncepata virtualne stvarnosti.
• Veća upotreba digitalnih tehnologija mogla bi povećati elektronički otpad i njegov utjecaj na okoliš jer bi njegova količina do 2030. mogla dosegnuti 75 milijuna tona.
• Napretkom digitalizacije povećat će se i potrošnja vode, npr. za rashlađivanje podatkovnih centara ili proizvodnju čipova.

Ključne tehnologije za povezivanje tranzicija

Ako se njima pravilno upravlja, digitalne tehnologije mogu pomoći u stvaranju klimatski neutralnog i resursno učinkovitog gospodarstva i društva te uštedjeti resurse u ključnim gospodarskim sektorima, koji su također odgovorni za većinu emisija stakleničkih plinova u Uniji.

	Digitalizacija energije: Digitalne tehnologije mogu pružiti podatke potrebne za usklađivanje ponude i potražnje u raščlanjenom obliku i gotovo u stvarnom vremenu. Predviđanje proizvodnje i potražnje energije može se poboljšati digitalnim tehnologijama, novim senzorima, satelitskim podacima i lancima blokova.
	Zeleniji prijevoz: Digitalizacija i umjetna inteligencija potaknut će pojavu učinkovitijih rješenja za multimodalnu mobilnost, kao što su „mobilnost kao usluga” ili „prijevoz kao usluga”. Nova generacija baterija i digitalnih tehnologija kao što je internet stvari omogućit će velik pomak prema održivijoj mobilnosti za različite oblike prijevoza, od putničkog do kamionskog ili zračnog prijevoza.
	Jačanje klimatske neutralnosti industrije: Pametna brojila i senzori mogli bi povećati energetsku učinkovitost i učinkovitu upotrebu materijala u proizvodnji. Digitalni blizanci (virtualni prikaz predmeta) mogli bi poboljšati dizajn sustava te pridonijeti testiranju novih proizvoda, praćenju i pružanju preventivnog održavanja, procjeni životnog ciklusa proizvoda i odabiru optimalnih materijala.
	Ekologizacija zgrada primjenom digitalizacije: Podaci i tehnologije, kao što je modeliranje informacija, mogli bi poboljšati dugoročne odluke u fazi projektiranja i povećati energetsku učinkovitost sektora. Dostupnost anonimiziranih podataka, pametnih uređaja i podataka o ponašanju potrošača omogućit će ciljana ulaganja u obnovu.
	Pametnija i zelenija poljoprivreda: Digitalni senzori u kombinaciji sa satelitskim podacima koji se temelje na uslugama mogli bi štedjeti vodu i energiju, a istodobno smanjiti upotrebu pesticida i gnojiva. Digitalne platforme koje olakšavaju lokalnu distribuciju i sprečavaju rasipanje hrane mogle bi ojačati lokalnu proizvodnju i skratiti lance potrošnje.

Uloga geopolitičkih, gospodarskih, socijalnih i regulatornih čimbenika

Uspjeh povezivanja tranzicija ovisit će i o geopolitičkim, gospodarskim, socijalnim i regulatornim čimbenicima u okviru kojih se odvijaju usporedne tranzicije. Trenutačne geopolitičke promjene potaknute ruskom vojnom agresijom na Ukrajinu izazivaju obnovljenu potrebu za hitnim djelovanjem u cilju ubrzavanja usporednih tranzicija i jačanja otpornosti i otvorenosti Unije. Povećavaju i potrebu za osiguranjem pristupa kritičnim sirovinama koje su potrebne za usporedne tranzicije i za čiju nabavu Unija i dalje uvelike ovisi o trećim zemljama.

Zelena i digitalna tranzicija zahtijevat će i prilagodbu gospodarskih politika Unije u smislu veće održivosti i kružnosti. Ključnu ulogu igrat će ulaganja privatnog i javnog sektora u održive projekte. Procjenjuje se će za usporedne tranzicije do 2030. možda biti potrebna ulaganja od oko najmanje 650 milijardi eura godišnje.

Usto, u središtu obiju tranzicija bit će pravednost i cjenovna pristupačnost, od čega će koristi imati svi Europljani, sektori i regije u Europi i izvan nje. Osobe s niskim i srednjim dohotkom izloženije su utjecaju usporednih tranzicija u smislu radnih mjesta, pristupa digitalnim javnim uslugama, viših cijena energije i povoljnih cijena. Usporedne tranzicije također će iz temelja promijeniti tržišta rada i vještine. Unija će morati voditi računa o jačanju socijalne i gospodarske kohezije tijekom tranzicija.  

Naposljetku, uloga Unije kao globalne normizacijske sile bit će važna za povezivanje tranzicija kako bi se potrošače u Uniji zaštitilo od neodrživih proizvoda ili postupaka te kako bi se osiguralo da se međunarodnim standardima poštuju održivost i etički standardi Unije.

Područja djelovanja za uspješno povezivanje tranzicija

U Izvješću o strateškim predviđanjima utvrđeno je 10 područja djelovanja potrebnih za jačanje mogućnosti i smanjenje potencijalnih rizika povezanih s interakcijom zelene i digitalne tranzicije do 2050.

1. Jačanje otpornosti i otvorene strateške autonomije u sektorima koji su ključni za usporedne tranzicije, primjerice radom Opservatorija EU-a za ključne tehnologije.
2. Jačanje zelene i digitalne diplomacije iskorištavanjem regulatorne i normizacijske moći Unije, uz istodobno promicanje vrijednosti Unije i poticanje partnerstava.
3. Strateško upravljanje opskrbom kritičnim materijalima i robom na temelju dugoročnog sustavnog pristupa kako bi se izbjegla nova zamka ovisnosti.
4. Jačanje gospodarske i socijalne kohezije jačanjem socijalne zaštite i socijalne države.
5. Prilagodba sustavâ obrazovanja i osposobljavanja tehnološkoj i društveno-gospodarskoj stvarnosti koja se brzo mijenja te potpora međusektorskoj mobilnosti radne snage.
6. Mobiliziranje dodatnih ulaganja otpornih na promjene u budućnosti u nove tehnologije i infrastrukture.
7. Razvoj okvira za praćenje radi utvrđivanja dobrobiti koja se ne odražava u BDP-u.
8. Osiguravanje regulatornog okvira za jedinstveno tržište otpornog na promjene u budućnosti kojim se potiču održivi poslovni modeli i obrasci potrošnje.
9. Jačanje globalnog pristupa normizaciji i ostvarivanje koristi od početne tržišne prednosti EU-a u području konkurentne održivosti.
10. Promicanje čvrstog okvira za kibersigurnost i sigurnu razmjenu podataka kako bi se, među ostalim, osigurala sposobnost kritičnih subjekata da spriječe poremećaje te da im se odupru i od njih se oporave.